Na kraju 2022. godine najviše je iskorištenog poljoprivrednog zemljišta bilo u Osječko-baranjskoj županiji, najviše poljoprivrednika imale su Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska, Bjelovarsko-bilogorska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka županija. Podaci su to iz Zelenog izvješća Ministarstva poljoprivrede. Naša je nedavna analiza pokazala pak da su najizdašnije županije po potporama svojim poljoprivrednicima Koprivničko-križevačka i Krapinsko-zagorska županija.
Ministarstvo poljoprivrede u svojoj godišnjoj analizi tzv. Zelenom izvješću objavljenom krajem prošle godine s podacima za 2022. godinu, izdvojila je i poljoprivrednu statistiku za županije. Pa tako podaci za kraj 2022. godine pokazuju da je najviše poljoprivrednih zemljišta na kojima su poljoprivrednici radili bilo u Osječko-baranjskoj županiji, blizu 211 tisuća hektara, slijedi Vukovarsko-srijemska s blizu 131 tisućom hektara, Bjelovarsko-bilogorska s gotovo 91 tisućom hektara, Virovitičko-podravska s 83,7 tisuća hektara i Koprivničko-križevačka sa 72,5 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta. Najveći broj poljoprivrednika imala je opet i u 2022. Zagrebačka županija, nešto više od 13 tisuća, Splitsko-dalmatinska županija preko 11,2 tisuće, Osječko-baranjska županija gotovo 11,2 tisuće, Bjelovarsko-bilogorska 10,2 tisuće te Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka 8,8 tisuća poljoprivrednika. Ukupno je na kraju 2022. godine bilo 166,4 poljoprivrednika i preko 1,1 milijun ha poljoprivredne površine.
Razvoju poljoprivrede u Slavoniji pomogao je Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, pa je tako u razdoblju od 2016. do 2023. godine, broj poljoprivrednih gospodarstava u pet slavonskih županija – Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj povećan za 3,9 % odnosno za više od 1500. Povećan je i broj mladih poljoprivrednika. Dok je udio mladih poljoprivrednika u slavonskim županijama 2016. godine bio 13,6%, u 2023. narastao je na 20,5%.
Proizvođačku organizaciju na vlastitu inicijativu osnivaju i kontroliraju poljoprivredni proizvođači koji ravnopravno sudjeluju u donošenju odluka značajnih za rad i poslovanje. Glavni smisao udruživanja u proizvođačku organizaciju jest koncentriranje ponude i plasiranje na tržište proizvoda vlastitih članova, odnosno kroz pregovore s otkupljivačima postizanje povoljnijih uvjeta otkupa njihovog proizvoda. U Hrvatskoj su u 2022. godini ukupno djelovale 23 priznate proizvođačke organizacije iz devet sektora, u devet županija i Gradu Zagrebu. Najviše su ih, po četiri, imale Međimurska i Vukovarsko-srijemska županija, po 3 Varaždinska županija i Grad Zagreba, po dvije Osječko-baranjska, Brodsko-posavska i Koprivničko-križevačka te po jednu Zagrebačka, Virovitičko-podravska i Sisačko-moslavačka županija.
Mi smo pak nedavno analizirali podatke o potporama koje županije daju svojim poljoprivrednicima. Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska i Međimurska županija najviše su izdvojile za subvencije poljoprivrednicima u 2022. godini, a Sisačko-moslavačka i Zagrebačka im se pridružuje u top pet kada se pogleda trend povećanja subvencija na godišnjoj razini za poljoprivredu. (L.K.)
