U Hrvatskoj za sada još nema odgovarajućeg regulatornog okvira za razvoj pučinskih vjetroelektrana, ali je izrada  u tijeku, kao i Prostorni plan IGP-a. U prostorne planove još nisu uvrštene, ali sigurno  je da će prva  biti u Istarskoj županiji, jer su istraživanja pokazala da je tamo njihova gradnja najpogodnija, a i najdalje se otišlo s pripremama. 

IRENA – Istarska Regionalna Energetska Agencija sudjeluje u inicijativi COOPwind – Bilateralna suradnje za proizvodnju energije vjetra na moru, koja se financira od strane Fonda za bilateralne odnose EGP i Norveškog financijskog mehanizma. Zbog regionalnih specifičnosti Istarske županije, u sklopu COOPwind inicijative, Istarska županija i IRENA pokrenule su proces definiranja modela uključive pučinske vjetroelektrane, onih često viđenih na sjeveru Europe. Vjetroelektrane na moru  koriste energiju vjetra, a smještene su na vodenim površinama, obično na moru, u pravilu udaljene od obale.

IRENA je od Energetskog instituta Hrvoje Požar dobila naručenu studiju Planiranje razvoja uključive vjetroelektrane na moru za područje Istarske županije, koja je nedavno i predstavljena, a koja obrađuje mogućnost razvoja i potrebne korake za planiranje razvoja pučinske vjetroelektrane, s naglaskom ne samo na razvoj projekta u energetskom smislu, nego i njegov širi utjecaj i moguće benefite šire zajednice.

Kod prostornog planiranja, unutar teritorijalnog mora nadležna je županija, a unutar Isključivog gospodarskog pojasa središnja država. Prostorni plan IGP-a je trenutačno u donošenju, navodi se u studiji. U oba slučaja, potrebno je pokrenuti proceduru kako bi se stvorili uvjeti za uvrštavanje lokacija u istraživanju za pučinske vjetroelektrane u prostorno planske dokumente, te je to i prvi i ključan korak daljem razvoju projekata.

U sklopu izmjene planova/programa te unosa predmetne vrste zahvata potrebno je provesti Stratešku procjenu utjecaja na okoliš̌ i ekološku mrežu predmetnih planova/programa koja treba, ekosustavnim pristupom strateški procijeniti pozitivne i negativne aspekte koje pučinska vjetroelektrana može imati na integrirano upravljanje morskim okolišem na nacionalnoj i prekograničnoj razini.

Građane, gospodarstvo i cijelu zainteresiranu javnost moguće je, i potrebno, uključiti već u ranoj fazi projekta, navodi se, kako upoznavanjem s planiranim projektom tako i u proces odlučivanja o samoj lokaciji i načinu izvedbe projekta, te modelom rada. Uz to, moguće je ostaviti i mogućnost ulaganja u ovakav projekt, kako bi on donio i izravne financijske koristi širem krugu.
Gospodarstvenici će, u slučaju jasnog uključivanja i upoznavanja s planiranjem i napretkom na projektu, moći razvijati i planirati svoje gospodarske aktivnosti na ovome području. Na taj način, navodi se, ostvarit će se  i dodana vrijednost projekta, te razviti nove gospodarske aktivnosti i tehnološka
rješenja.

IRENA je u suradnji s Istarskom županijom i izrađivačem smjernica, Energetskim institutom Hrvoje Požar, pokrenula već tematske radionice fokusirane na zaštitu okoliša, ribarstvo, prostorno planiranje, industriju, turizam, obrazovanje i znanstvenu zajednicu. Na tematskim radionicama okupljeni stručnjaci i zainteresirana javnost raspravljali su i davali inpute za definiranje smjernica za planiranje razvoja uključive pučinske vjetroelektrane i predmetnog modela.

Smjernice za planiranje razvoja uključive pučinske vjetroelektrane predstavljene su javnosti na završnoj konferenciji COOPwind projekta, koju je IRENA održala u sklopu prvog dana događanja „Dana zelene i plave energetske tranzicije Istarske županije“, 23. travnja ove godine.

Sjeverni dio Jadranskog mora je najplići dio Jadrana, te je time, s tehničke strane pogodniji za gradnju pučinskih vjetroelektrana od značajno dubljeg južnog Jadrana. Ipak, dubine do 60 m predstavljaju tehničke izazove na sidrenje i izgradnju temelja vjetroagregata. Dodatno, na području sjevernog Jadrana provedena su istraživanja za pronalaženje plina te je već duži niz godina na tome području aktivna eksploatacija prirodnog plina, što donosi određeno iskustvo na ovom području.

Za realizaciju konkretnog projekta uključive pučinske vjetroelektrane bit će stoga potrebno, stvoriti niz preduvjeta, u prvom redu spomenute prostorno-planske osnove, daljnje sveobuhvatno istraživanje okoliša i mogućih utjecaja projekta, mjerenja parametra vjetra na lokaciji, tehničkih pretpostavki za priključak projekta, te stvaranja eko sustava gospodarstva koji može poduprijeti razvoj ovakvog projekta.

Navodi se i kako osim što se sve aktivnosti vezane uz projekt trebaju  komunicirati javnosti od početka projekta, trebaju se komunicirati i potencijalnim ulagačima.

Jer, kako stoji u studiji cijena vjetroelektrana na moru nije mala, a kreće se od 2 milijarde eura.

Kako je nedavno pisao forbes.n1info.hr, Ina uz europsku potporu radi studiju za pučinsku vjetroelektranu u sjevernom Jadranu snage 300 megavata. Gradnja bi mogla navodno uskoro i početi.

Ina je prije dvije godine  počela s mjerenjem potencijala vjetra sa svojih platformi na području sjevernog Jadrana, a prijavila se potom i na europski program CEF (Connecting Europe Facility) te joj je odobreno sufinanciranje izrade studije izvodljivosti. Kako su odgovorili nedavno za FORBES Hrvatska, riječ je o više studija koje bi trebale obraditi tehničke, ekonomske, okolišne i druge aspekte projekta te bi trebale biti završene iduće godine. „O rezultatima i navedenih studija ovisit će i konkretne poslovne odluke kompanije vezane uz potencijalnu izgradnju odobalnog vjetroparka“, odgovorili su.

Na kraju 2022. godine u Europi je bilo instalirano 255 GW vjetroelektrana, a od toga se 30 GW odnosilo na pučinske vjetroelektrane. Najviše pučinskih vjetroelektrana imala je Velika Britanija (14 GW), Njemačka (8 GW), Nizozemska (3 GW), Belgija i Danska (svaka po 2 GW). Plan EU je 61 GW do 2030. godine, a 340 GW do 2050. godine.

Lani je inače objavljena Studija o obnovljivim izvorima energije na moru koja je identificirala više od 29 tisuća četvornih kilometara raspoloživog područja za vjetroelektrane na moru te plutajuće solarne elektrane. Opisano je i kako je morsko područje na sjevernom Jadranu najpoželjnija opcija jer ima najmanji utjecaj na okoliš te najmanji vizualni utjecaj te bi  moglo potencijalno primiti 25 gigavata kapaciteta vjetroelktrana na moru. Ako bi se to proširilo na zone srednjeg utjecaja, potencijalni kapacitet vjetroelektrana na moru mogao bi se povećati za dodatnih 32 gigavata.
Za središnji i južni dio Jadrana  zbog veće dubine preporučuju se plutajuće vjetroelektrane i plutajuće fotonaponske elektrane. (L. Kiseljak)