U proračunu za sljedeću godinu Splitsko-dalmatinska županija dala je naglasak na demografsku obnovu rubnih područja županije, ICT projekte županije i zaštitu pomorskog dobra. Velik je udjel proračuna koji se odnosi na EU projekte, od kojih se ne odustaje. Nastavlja se projekt Tu je tvoj dom, uvodi i novi za obitelji s troje i više djece učenika, nastavlja se i s potporama za ugroženo gospodarstvo uslijed korone.. Nakon energetske obnove 14 škola, nastavlja se ulaganje u obnovu domova za starije. Županija je dobila dva Centra kompetencija, nastavlja se projekt Lećevica, kreće projekt “Novi ulaz u Split”…

U najnovijem izdanju Moje županije, kronike Splitsko-dalmatinske županije, župan Blaženko Boban dao je intervju, kojeg prenosimo u cijelosti, a u kojem govori o planovima za sljedeću godinu.

Počnimo od kraja, od zadnje i predzadnje sjednice Županijske skupštine u ovoj godini, na kojoj su usvojeni rebalans proračuna i druge važne odluke.
– Prije svega želim istaknuti transparentnost rada naših službi, koje su već od polovine listopada omogućile uvid javnosti u sve stavke proračuna. Treba odmah naglasiti, kada govorimo o ukupnom proračunu Županije, da se iznos odnosi i na decentralizirana sredstva koja moraju biti vidljiva po proračunskim stavkama, te stoga govorimo o milijardu i 940 milijuna kuna, a izvorni dio proračuna Županije je 640 milijuna kuna. Već iz činjenice da se od tog iznosa oko 110 milijuna kuna odnosi na sredstva iz fondova EU-a, jasno je da su djelatnici naše razvojne agencije RERA-e i županijski djelatnici koji su na tomu radili izvrsno obavili svoj posao. Proračun je, usprkos svim poteškoćama s kojima smo suočeni, i ove godine ostao izbalansirano razvojan i socijalan. Naglasak je na demografskoj obnovi rubnih područja županije, ICT projektu županije i zaštiti pomorskog dobra.

Može li, dakle, Županija nastaviti djelovati kao prijašnjih godina i dalje razvijati svoja “4 P”: projekti, programi, poticaji i potpore? Od čega se (privremeno) odustaje?
– Usprkos teškoj situaciji, nastavljamo s izvrsnim Programom potpore osnivanju i razvoju malog gospodarstva, koji se prije svega odnosi na mlade poduzetnike i žene poduzetnice te na one koji su se našli u poteškoćama izazvanim pandemijom koronavirusa. U 2020. godini, od 329 pristigla zahtjeva, 274 su zadovoljila uvjete natječaja. Nakon prihvaćenog rebalansa proračuna, ovih dana potpisali smo ugovore sa 106 korisnika potpore u iznosu od 2.989.059,17 kuna. Činjenicu da svi oni zapošljavaju 430 radnika treba respektirati i pomoći im da se održe na tržištu. Projekt “Tu je tvoj dom” također se nastavlja dok za njega bude interesa. Sve do kolovoza ove godine, s obzirom na nove okolnosti, bili smo zastali s dodjelom potpora po natječaju iz 2019. godine, a evo sad smo rebalansom proračuna osigurali isplatu potpora za preostale obitelji koje su zadovoljile uvjete natječaja. Iako smo proračunom za 2021. godinu predvidjeli nastavak ovoga programa, treba reći da to nije jedini projekt kojim Županija potiče demografsku obnovu. U takve vrste potpora svakako možemo uključiti i pomoć studentima iz obitelji s petero i više djece. Nakon stanke, ponovno smo planirali sredstva za ovu stavku u proračunu, u iznosu 400 tisuća kuna. Ovom pomoći je prijašnjih godina bilo obuhvaćeno oko 170 studenata, a sada ćemo vidjeti nakon odziva na javni poziv koliko će ih biti i koliki bi iznos pomoći bio po pojedinom studentu. Također, od početka 2021. godine svaka će obitelj s troje djece u osnovnoj ili srednjoj školi dobiti iz županijskog proračuna 500 kuna za svaki mjesec dok traje školska godina, za što smo u proračunu osigurali oko dva milijuna kuna.

Iz izvješća ravnatelja županijskih tvrtki i ustanova može se zaključiti da su nastavili uspješno djelovati i u uvjetima pandemije koronavirusa?
– Točno, neke tvrtke kojima je Županija vlasnik, primjerice Dom zdravlja SDŽ, Županijska uprava za ceste, Ljekarne SDŽ, županijska Lučka uprava, Javna ustanova “More i krš”, da spomenem samo neke, nisu zbog smanjenog broja djelatnika i sličnih poteškoća zaustavile ni jedan infrastrukturni projekt. Završena je energetska obnova 14 školskih zgrada, obnova Doma za starije i umirovljene na Zenti, a planirana su sredstva za ulaganje u Dom u Vukovarskoj. Dobili smo dva Centra kompetencija u našim srednjim školama, Obrtničkoj tehničkoj i Turističkoj srednjoj školi. Nastavljaju se radovi na izgradnji brojnih luka i lučica. Izdvojio bih, kao najbolji primjer dugoročnog promišljanja i odgovornog vođenja tvrtki u vlasništvu Splitsko-dalmatinske županije, projekt Galenskog laboratorija naših Ljekarni, koji je od strateške važnosti i koji smo zahvaljujući odgovornom vođenju tvrtke, usprkos svim poteškoćama, dovršili u predviđenom roku. Već ova situacija pokazala je što će takav pogon značiti u budućnosti, ne samo u proizvodnji medicinske opreme nego i kao nastavna baza našim studentima i profesorima Farmacije i Medicinskog fakulteta.

Aktualna je i vijest o regionalnom Centru čistog okoliša Lećevica. Iz oporbenih redova čujemo kako projekt ne samo da kasni, nego je potpuno propao. Što je istina?
– Činjenica je da to govore oni koji su imali neku svoju drugačiju viziju rješavanja zbrinjavanja otpada, neki svoj koncept. Ipak, mogu reći da su, usprkos svim poteškoćama, na koncu otvorene ponude za izgradnju Centra i da nije bilo žalbi. Idemo dalje! U tijeku su radovi na pristupnoj cesti do lokacije budućeg Centra u Kladnjicama, uskoro će se graditi i trafostanica i ostala potrebna infrastruktura. Međutim, očito je potrebno naglasiti, moramo svi skupa mijenjati svijest o zbrinjavanju otpada. Nije riječ ni o kakvom “novom Karepovcu” koji ćemo opet zatrpavati 20-30 godina. Ako svaka jedinica lokalne samouprave ne napravi što je dužna napraviti sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom i nacionalnom Planu za zbrinjavanje otpada, teško ćemo doći do cilja. U tom smislu, mogu iskazati zadovoljstvo što su mnogi gradonačelnici i načelnici ozbiljno pristupili poslu na svojem području, tako da već sada imamo završena reciklažna dvorišta u gradovima Splitu, Omišu, Kaštelima, Makarskoj, Sinju i Solinu te u općinama Podstrani, Okrugu, Dicmu i Baškoj Vodi, kao i prvo reciklažno dvorište za odlaganje građevinskog otpada u Kaštelima. Postavljena su i mobilna postrojenja za reciklažna dvorišta u Komiži, Starom Gradu, Trogiru, Vrgorcu, Vrlici, Brelima, Dugopolju, Gradcu i Jelsi, a još u 15 općina i gradova u tijeku je ishođenje dozvola za reciklažna dvorišta. Samo tako, cjelovito, možemo razgovarati o ovom ozbiljnom izazovu cijele naše generacije političara i svih građana.

Kada govorimo o potrebi veće ekološke svijesti, čini se da je Centar gospodarenja otpadom jedina tema, a što je sa zaštitom obale i mora? Koliko Županija može u tom području napraviti i što konkretno čini?
– Splitsko-dalmatinska županija teritorijalno je najveća morska županija i zauzima trećinu teritorijalnog mora Hrvatske. Ponosan sam na projekt
našega Upravnog odjela za pomorstvo i turizam “Pomorsko je dobro”, kroz koji prije svega želimo poticati ekološku svijest naših sugrađana. Važna je poruka da moramo mijenjati mentalitet po kojemu “sve što je svačije, to je ničije”. Već su stari Indijanci kazali da svoju zemlju, svoja prirodna dobra i resurse nismo naslijedili od svojih djedova i otaca, nego smo ih posudili od svoje djece i unuka. Samo zajednički možemo sačuvati naše zajedničko, opće dobro. Preko spomenute stranice ovog
projekta dobili smo više stotina poruka naših sugrađana, čak i s fotografijama kojima nas građani informiraju o devastacijama pomorskog dobra, zloporabama koncesije ili koncesijskog odobrenja, koje onda naši djelatnici prosljeđuju nadležnim inspekcijama. Istaknuo bih još, kada već govorimo o modro-zelenoj županiji, zahtjev Županije, Grada Imotskog, TZ Imota i Parka prirode Biokovo, zahtjev za primanje našeg budućeg Geoparka Imotska jezera – Biokovo u  UNESCO Global Geoparks mrežu. U ovom kontekstu ne mogu zaboraviti spomenuti županijsku Ustanovu za čuvanje i održivost prirode “Krš i more”, koja također obavlja izvrstan posao na očuvanju prirode, na obali i na moru.

Je li pri kraju proces integracije Ureda državne uprave u Županiju?
– Već na početku procesa integracije državne uprave u Županiju, Vlada RH ponudila je stimulativne otpremnine, pa je 71 djelatnik odlučio uzeti novac i ne vratiti se na posao u idućoj godini. Ti ljudi odlaze iz sustava, a u Županiju je “prešlo” njih 246, svih obrazovnih profila. Po novom ustroju i reorganizaciji, koju su vijećnici prihvatili na 28. sjednici Županijske skupštine, Županija dobiva tri nova odjela, i to Upravni odjel
za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava, Upravni odjel za opću upravu i Upravni odjel za imovinsko-pravne poslove. Najvažnije je da će ubuduće građani moći lakše obaviti poslove koje trebaju, doći
do željenih informacija te će sve to moći odraditi na jednom mjestu.

Višekratno ističete izvrsnu suradnju s Vladom RH i državnim institucijama. Što to konkretno znači? Po čemu će tu suradnju građani moći prepoznati na terenu?
– Dugo sam u politici, od lokalne, preko područne samouprave do Hrvatskog sabora, ali ne pamtim da je ijedna Vlada RH do sada imala ovako korektan odnos spram grada Splita i naše Županije. Stoga sam zahvalan prije svega predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću. Ta suradnja odvija se ponajprije preko potpredsjednika Vlade: Božinovića, Medveda i Marića. Također u svakoj prigodi želim pohvaliti suradnju s ministrima Butkovićem, Ćorićem, Berošem, Malenicom, Horvatom i Banožićem, te ministricama Marijom Vučković, Ninom Obuljen Koržinek, Natašom Tramišak i Nikolinom Brnjac. Ukratko, sa svim ministarstvima i Vladinim uredima i agencijama imamo više nego dobru
suradnju, u što se možemo i uvjeriti kada vidimo kapitalna ulaganja u cestovnu i lučku infrastrukturu, Regionalni centar čistog okoliša, u vodovodnu i odvodnu mrežu u nekoliko aglomeracija na području županije itd. U tom kontekstu, mogu kazati da će se zahvaljujući predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću i našim redovitim sastancima s ministrom Olegom Butkovićem, u dogledno vrijeme šire područje grada
Splita i Splitsko-dalmatinske županije prema iznosu investicija planiranih radova moći uspoređivati s vrijednošću investicije pelješkog mosta. Znamo što će za nas značiti projekt radno nazvan “Novi ulaz u Split”, dionica od čvora Vučevica kroz tunel Kozjak preko čvora na državnoj cesti DC8 u Kaštel Kambelovcu, pa do trajektne luke u Splitu. Usprkos pesimističnim prognozama nekih “stručnjaka”, Studija izvedivosti je gotova. I ona je pokazala da taj pravac zadovoljava sve kriterije za financiranje iz fondova EU-a i da je društveno i ekonomski opravdana. Prva faza izgradnje od čvora Vučevica do čvorišta na državnoj cesti D8 u Kaštel Kambelovcu već je u Prostornom planu i kreće se s implementacijom projekta. To je strateški projekt Vlade RH. A
to znači da, kada tomu još dodamo sve investicije fondova EU-a i Ministarstva zaštite okoliša i energetike, u nadolazeće tri, četiri godine Splitsko-dalmatinska županija postaje najveće gradilište u Hrvatskoj. Uz sve nabrojano, možemo kazati i da naše gospodarstvo ostaje na nogama i da će preživjeti ovu tešku krizu zahvaljujući prije svega mjerama Vlade RH.

Suradnja s akademskom zajednicom, prije svega sa svim sastavnicama splitskoga Sveučilišta, činjenica je koju često ističete i na koju ste ponosni?
– Možda je to trebalo naglasiti na početku razgovora, ali, evo, na kraju iskreno od srca zahvaljujem rektoru Ljutiću, dekanima, profesorima i cijeloj našoj akademskoj zajednici na izvrsnoj suradnji koju ćemo nastaviti i u vremenu ispred nas. Na toj suradnji počivaju i dva sjajna projekta Splitsko-dalmatinske županije, Centri izvrsnosti i ICT Županija, o čijim je uspjesima tijekom godine javnost bila upoznata više puta, pa ću ovom prigodom samo pohvaliti voditelje ovih sjajnih projekata. Brojni mentori, stručnjaci i suradnici rade s nekoliko tisuća učenika osnovnih  i srednjih škola uključenih u jedan ili drugi projekt. Uz sve o čemu smo razgovarali, u ovim i ovakvim uvjetima, važno je uz redovito funkcioniranje osnovnih i srednjih škola i našega Sveučilišta, sačuvati i kulturu koliko dopuštaju epidemiološke mjere. Iako smo godinu sv. Jeronima obilježili snažno dajući pečat naše Županije, izdajući dvije knjige, jednu autora Slobodana Prosperova Novaka i drugu u suradnji s franjevcima konventualcima, nastavit ćemo i u sljedećoj godini zasad zaustavljene projekte. Jedan od njih je postavljanje spomenika sv. Jeronima, koji je izradio naš kipar Vene Jerković, u crkvi Marijina Uznesenja na nebo, u Jeruzalemu.

Što biste još dodali na kraju ovog razgovora?
– Iznad svega želim još jedanput iskazati svoju osobnu zahvalu svim liječnicama i liječnicima, medicinskim sestrama, cijelom bolničkom osoblju, neumornim pripadnicima HGSS-a, koje sam i ovih dana sretao u Vrgorcu, gdje su došli pomoći mještanima Kokorića i ostalih poplavljenih područja, našim vatrogascima, policajcima i pripadnicima svih žurnih službi koji se predano, danonoćno žrtvuju za sve nas. Želim zahvaliti i našim građanima na odgovornom ponašanju, a kao župan, ponovit ću mirne savjesti, i pohvalu svim sudionicima ove “borbe” iz koje ćemo kao zajednica ipak izići kao pobjednici. I na kraju, svim čitateljima, svim građanima Splitsko-dalmatinske županije želim obilje sreće, zdravlja, miran, sretan i blagoslovljen Božić i božićne blagdane, te sretnu i uspješnu novu godinu. (SDŽ, L.K.)