Goran Pauk

Županije su odigrale ključnu ulogu u privlačenju investitora i realizaciji EU projekata

Županijske razvojne agencije vrijedno rade na projektima koji su izrazito važni za razvoj lokalne zajednice i koji se ne bi mogli provesti bez europske financijske potpore. Kada bi se svi strateški projekti povezali na jednoj višoj, nazovimo ju regionalnoj, razini, došli bismo do zajedničke razvojne i gospodarske politike  općina gradova i županija što bi strateški usmjerilo i potaknulo ulaganja i razvoj lokalnih sredina.

Župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk već je četiri godine na čelu Hrvatske zajednice županija, a nekoliko mjeseci prije isteka njegova drugog mandata razgovarali smo o ključnim ciljevima i rezultatima HZŽ-a.

G. Pauk, u Hrvatskoj već nekoliko godina traje rasprava o decentralizaciji javne uprave, a županije se pripremaju preuzeti oko 200 poslova od državne uprave. Koje će to biti usluge i jeste li zadovoljni tim stupnjem decentralizacije?

- Ustav Republike Hrvatske označava županiju kao jedinicu područne samouprave koja obavlja poslove od područnog (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Pojednostavljeno rečeno, mi volimo reći da smo uključeni u svaku poru života naših stanovnika. Kad vodite dijete u školu, vodite ga u županijske ustanove; vozite se po županijskim cestama, odlazite u županijske domove zdravlja, a pomoć oko EU fondova tražite u županijskim razvojnim agencijama. Isto tako, sigurno ste aktivni u nekoj udruzi koju sufinancira upravo vaša županija, a nerijetko vaše dijete koristi dodatne programe u školama koje često materijalno pomažu upravo jedinice regionalne samouprave. Kroz reformu sustava javne uprave, dio poslova ureda državne uprave prenijet će se na županije što je logično jer se pokazalo se da su županije kvalitetnije i racionalnije obavljale sve poslove koje su do sada preuzimale od državne razine. Što se tiče budućeg smjera razvoja – sigurni smo da možemo preuzeti još dodatnih nadležnosti jer smo neke od njih već obavljali i ranije.

Je li moguće rješenje decentralizacije kroz smanjenje broja jedinica lokalne i regionalne samouprave?

- Jasno je da teritorijalni preustroj bez funkcionalne i fiskalne decentralizacije neće donijeti benefit koji građani očekuju. Povjeravanje poslova je dobar smjer je se tu radi o više od 200 različitih poslova koje su do sada obavljali uredi državne uprave, a s obzirom na poštivanje načela supsidijarnosti, ove će usluge biti najbliže građanima. Ranije smo istaknuli da želimo biti aktivan sudionik i partner u provođenju reforme javne uprave jer smo upoznati sa stvarnim stanjem „na terenu“ i svjesni smo mogućnosti koje županije imaju.

Koja su prioritetna područja djelovanja županija i jeste li zadovoljni rezultatima?

 - Županije daju sve od sebe kako bi, unutar svojih mogućnosti, pomogle razvoj domaćih tvrtki i poduzetnika. Mnogo je primjera gdje su županije odigrale ključnu ulogu u privlačenju investitora i realizaciji projekata iz europskih fondova. Bez zadrške mogu reći da su županije i njihove razvojne agencije povukle najviše novca iz EU fondova, a sve s ciljem kako bi poboljšali standard svih stanovnika naših županija. Županijske razvojne agencije vrijedno rade na projektima koji su izrazito važni za razvoj lokalne zajednice i koji se ne bi mogli provesti bez europske financijske potpore. Kada bi se svi strateški projekti povezali na jednoj višoj, nazovimo ju regionalnoj, razini, došli bismo do zajedničke razvojne i gospodarske politike  općina gradova i županija što bi strateški usmjerilo i potaknulo ulaganja i razvoj lokalnih sredina.

U tijeku je planiranje nove financijske perspektive u Europi. Koliko je Hrvatska aktivna u lobiranju i može li značajnije utjecati na raspodjelu sredstava?

- Ključni dokumenti za provedbu EU fondova su operativni programi i oni moraju biti prilagođeni potrebama i mogućnostima regija, detektirajući prioritetne osi te investicijske prioritete koji će ispuniti zadane ciljeve. U nekim prošlim financijskim razdobljima oni nisu bili dobro postavljeni i nisu bile razmotrene potrebe „s terena“, što je dodatni razlog za aktivizam građana koji žele ostati u svojim regijama. U ovoj financijskoj perspektivi županijski službenici sudjeluju u definiranju prioriteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te će to, uz novu NUTS s 2 podjelu, sigurno povećati i učinkovitost povlačenja EU sredstava. NUTS 2 podjela predstavlja instrument kojom se sredstva iz europskih fondova pravednije raspodjeljuju prema stupnju razvijenosti, a našim regijama nosi veće potpore poduzetnicima što je osobito važno za razvoj gospodarstva. Ovakvo kreiranje regionalne politike je najkonkretniji put za ostvarivanje onog za što se najviše borimo, a to je ravnomjeran regionalni razvoj i gospodarski zamah svih hrvatskih županija.

 Izbori za Europski parlament su iza Vas. Gdje vidite daljnji smjer Vašeg djelovanja u Bruxellesu, odnosno kroz koje institucije i radna tijela EU-a?

- Moje djelovanje unutar europskih institucija bit će jednako kao i do sada. Kao voditelj hrvatske delegacije u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe i član Odbora regija nastavit ću se zalagati za ravnomjeran razvoj cijele Europske unije. Nema Europe s dvije, tri ili tko zna koliko brzina. Trebamo se zalagati za to da svi imaju iste prilike i mogućnosti. Ravnomjerni razvoj je imperativ, a razina usluge i standarda mora biti jednaka za sve. (Marija Pulić Drljača)

intervju