Za energetsku obnovu županije povukle 1,8 milijardi kuna iz EU fondova, najviše Primorsko-goranska županija

Iako se stalno govori kako Hrvatska ne povlači dovoljno novca iz EU fondova, Ministarstvo graditeljstva je samo u prošloj godini povuklo 60 posto sredstava više od planiranog. I to upravo za energetsku obnovu. Znači može se i ne namjeravamo na tome stati. Trenutno se u Hrvatskoj obnavlja preko 1.300 bolnica, škola, dječjih vrtića i dvorana diljem Hrvatske, povećana je energetska učinkovitost za gotovo 17.000 kućanstava te obnovljene brojne odgojno-obrazovne ustanove za gotovo 70.000 djece – kaže resorni ministar Predrag Štromar 

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja za energetsku obnovu javnih zgrada u okviru četiri poziva do sada je osiguralo oko 1,8 milijardi kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ugovaranje je još u tijeku, a trenutačno je potpisano više od 800 ugovora. Prema podacima Ministarstva, riječ je o 1.333 projekata u svim županijama, vrijednima 3,7 milijardi kuna, od čega se oko polovice iznosa financira iz spomenutog fonda.  Primorsko-goranska, Osječko-baranjska, Varaždinska, Zagrebačka i Brodsko-posavska županija, uz Grad Zagreb, povukle su najviše bespovratnih sredstava te su vodeće po broju projekata. 

 -Kada govorimo o projektima energetske obnove treba naglasiti kako je riječ o projektima od kojih nastaje višestruka korist, kako za gradove, općine i ustanove, tako i za sve građane. Projektima energetske obnove podiže se kvaliteta života i rada, te se štedi novac, i građanima i jedinicama lokalne samouprave. Iako se stalno govori kako Hrvatska ne povlači dovoljno novca iz EU fondova, Ministarstvo graditeljstva je samo u prošloj godini povuklo 60 posto sredstava više od planiranog. I to upravo za energetsku obnovu. Znači može se i ne namjeravamo na tome stati. Trenutno se u Hrvatskoj obnavlja preko 1300 bolnica, škola, dječjih vrtića i dvorana diljem Hrvatske, povećana je energetska učinkovitost za gotovo 17.000 kućanstava te obnovljene brojne odgojno-obrazovne ustanove za gotovo 70.000 djece – kaže resorni ministar Predrag Štromar

Najveći broj projekata realiziran je u Primorsko-goranskoj županiji – njih 207, za što je povučeno 179,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava.  


- Trenutačno je na području županije energetska obnova osam škola najveći projekt. U posljednje dvije godine izgradili smo dvije škole s dvije školske sportske dvorane koje su u startu energetski najviše razine. I sve što gradimo ( upravo krenula gradnja Doma zdravlja u Novom Vinodolskom, krajem svibnja krećemo s gradnjom nove škole na Jelenju i školske sportske dvorane medicinske škole u Rijeci) gradimo s najvišim energetskim standardima – kaže župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina.

Osječko baranjska županija povukla je 166,8 milijuna kuna bespovratnih sredstava za 127 projekata. 

-Osječko-baranjska županija posvećuje veliku pozornost, baš kao što i izdvaja značajna sredstva, za energetsku obnovu zgrada osnovnih i srednjih škola kojima je osnivač. Obnavljaju se zgrade, od kojih su neke i više od 60 godina bez kvalitetne sanacije. Obnovom se postižu velike uštede, osobito troškova energije (u nekim slučajevima i više od 80 posto). Naravno, konačni cilj je stvaranje kvalitetnih i primjerenih uvjeta školovanja učenika i rada djelatnika škola. Do sada je završena obnova 19 zgrada škola na području cijele županije čija je ukupna vrijednost više od 62 milijuna kuna, a nakon koje će ušteda na energentima iznositi oko 2,8 milijuna kuna što su značajna sredstva koja je do sada za održavanje izdvajala Županija kao osnivač - kaže župan Ivan Anušić.

Varaždinska županija, prema podacima Ministarstva, s oko 150,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava ulaže u energetsku obnovu u 60 objekata.

Kako ističe župan Radimir Čačić čak 70 milijuna kuna vrijedna su ulaganja u škole, njih 22 bit će ili jesu energetski obnovljenje, a na temelju čega će se godišnje ostvariti čak milijun kuna uštede. 

-S ciljem povećanja uštede toplinske i električne energije, ali i očuvanja okoliša, u 2019. godini na području Zagrebačke županije energetski će se obnoviti tri doma zdravlja i sedam škola ukupne vrijednosti 85,6 milijuna kuna. U spomenutim investicijama udio županijskih sredstava iznosi 41,8 milijuna kuna, dok se preostali iznos sufinancira iz europskih fondova – kaže župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić.

Prema podacima Ministarstva graditeljstva Zagrebačka županija povukla je preko 122 milijuna kuna bespovratnih sredstava za 62 projekta. 

Osam škola u Primorsko goranskoj županiji koje se obnavljaju su OŠ Ivana Gorana Kovačića iz Vrbovskog, OŠ Petar Zrinski iz Čabra, OŠ Viktor Cara Emina iz Lovrana, OŠ Ivana Rabljanina s Raba, te tamošnja područna škola Barbat, OŠ Kraljevica, OŠ Ivana Mažuranića iz Novog Vinodolskog i OŠ Frane Petrića na Cresu.

U Osječko baranjskoj županiji najveći projekt je obnova Graditeljsko-geodetske škole u Osijeku u vrijednosti više od 10 milijuna kuna, a završeni su i projekti energetske obnove osnovnih škola Dalj, Ivane Brlić Mažuranić Koška, Vladimira Nazora Čepin, Ladimirevci, Milka Cepelića Vuka, Vladimira Nazora Feričanci, Matije Petra Katančića Valpovo, Miroslava Krleže Čepin i Josipa Kozarca Semeljci, zatim područnih škola Kapelna, Kozarac, Petlovac, Kotlina i Novi Bezdan te srednjih škola Druge srednje škole Beli Manastir, Gimnazije A. G. Matoša Đakovo i Srednje škole Isidora Kršnjavoga iz Našica. Županija je već krenula u realizaciju još 35 novih projekata, kojima će energetski obnoviti škole, domove zdravlja, domove za stare i nemoćne te našičku bolnicu. Ukupna vrijednost svih 35 novih projekata je gotovo 117 milijuna kuna, a ušteda se očekuje u iznosu od oko četiri milijuna kuna.

Oko 1,1 milijardu kuna iz EU fondova izdvojeno je za energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora, za što je potpisano 584 ugovora. Do  kraja ove godine planira se i objava poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća, pri čemu će financijska sredstva za navedeni poziv iznositi 30 milijuna eura, a radi se o prvom pozivu koji se planira u potpunosti financirati sredstvima Europske unije. Tako bi se omogućila energetska ušteda za one koji nemaju mogućnost osigurati adekvatne uvjete grijanja ili hlađenja. 

Republika Hrvatska u sklopu Nacionalne razvojne strategije 2030., kažu u Ministarstvu, postavila je strateške ciljeve o prelasku na pametno, kružno i klimatski otporno društvo, razvoj zelene infrastrukture i rješenja temeljenih na prirodi te povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu i transformacija sadašnjeg fonda zgrada ka zgradama gotovo nulte energije. (Lidija Kiseljak)

ENERGETSKA