ANALIZA Podaci HZZ-a o nezaposlenosti

Posljedice korona krize odrazile su na sve županije - u travnju sve bilježe rast nezaposlenosti, ali i donose mjere za gospodarstvo i očuvanje radnih mjesta

Kao što se je i očekivalo slika nezaposlenosti u travnju puno je lošija nego mjesec ranije. Dok smo u ožujku još zbrajali županije koje su imale manju nezaposlenost u odnosu na prošlogodišnji ožujak, travanj pokazuje da je u svim županijama nezaposlenost povećana na godišnjoj razini, a i mjesečnoj. Na godišnjoj razini najmanji relativni rast nezaposlenosti imale su Sisačko-moslavačka i Osječko-baranjska županija, a na mjesečnoj razini Ličko-senjska i Virovitičko-podravska županija. Splitsko-dalmatinska i Osječko-baranjska su imale i najveći rast zapošljavanja.

Krajem travnja 2020. godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje registrirane su 159.234 nezaposlene osobe. U odnosu na kraj ožujka 2020. broj nezaposlenih povećan je za 11 % ili 15.773 osobe, a u usporedbi s travnjem 2019. godine broj nezaposlenih veći je za 21,5 % ili 28.144 osobe.

Tijekom travnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su ukupno 25.483 osobe (110,1 % više nego u travnju 2019. godine), od čega 87,1 posto izravno iz radnoga odnosa, a najviše iz ugostiteljskih djelatnosti, trgovine, prerađivačke industrije te administrativnih pomoćnih uslužnih djelatnosti. 

Ukupno je tijekom travnja iz evidencije nezaposlenih izašlo 9.710 osoba, što je 63,8 % manje nego u travnju 2019. godine. Od toga je zaposleno 5.148 osoba. Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće se realiziralo u djelatnostima građevinarstvo, prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

Gledano po županijama, u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija (614 osoba ili 12,7 % od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), isto toliko i Osječko-baranjska županija (613 osoba ili 12,7 %) i Grad Zagreb (571 osoba ili 11,8 %).

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (27.063 ili 17 % od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Gradu Zagrebu (19.469 ili 12,2 %) i Osječko-baranjskoj županiji (17.967 ili 11,3 %), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (2.112 ili 1,3 %).

Mi smo analizirali relativne brojke, koje pokazuju da su u odnosu na lani i prethodni mjesec Sisačko-moslavačka,  Osječko-baranjska, Bjelovarsko- bilogorska i Virovitičko-podravska  županija imale najsporiji rast nezaposlenosti. Na godišnjoj razini bilježi ga još Vukovarsko-srijemska, a na mjesečnoj razini Ličko-senjska županija.

Osječko-baranjska županija na godišnjoj je razini imala rast nezaposlenosti za 7,7 posto, a na mjesečnoj 4,4 posto.

Osječko-baranjska županija je u suradnji s poslovnim bankama i HBOR-om omogućila poduzetnicima - korisnicima kredita za koje subvencionira kamatu adekvatan način olakšanja otplate kreditnih obveza u vidu moratorija na kreditne obveze i reprogramiranje postojećih kredita. Ovisno o banci i kreditnom programu, trajanje moratorija je do 6 mjeseci. Tijekom ovog razdoblja Županija će i nadalje subvencionirati kamatu na poduzetničke kredite, te omogućiti poduzetnicima produljenje roka otplate kredita.

Mogućnost  ishođenja povoljnih financijskih sredstava jedan je od bitnih čimbenika uspješnog poslovanja, a posebice u vrijeme smanjene likvidnosti. Stoga je dalje aktivna županijska kreditna linija „Kreditiranje obrtnih sredstava“ kroz koju poduzetnici mogu realizirati povoljne kredite do 200.000 kuna za održavanje tekuće likvidnosti.

Također, aktivne su i dvije kreditne linije za investicijska ulaganja preko HBOR-a „Poduzetništvo, mladih, žena i početnika“ i „Investicije privatnog sektora“, za koje je osiguran kreditni potencijal od 90 milijuna kuna s kamatom od 0%. Posebno raduje činjenica da se i u ovo krizno vrijeme nastavljaju aktivnosti oko odobravanja kredita i da neki poduzetnici nisu odustali od planiranih investicija.

Bitno je spomenuti, kažu u Županiji, da i Osječko-baranjska županija indirektno sudjeluje u svim mjerama koje provodi Vlada Republika Hrvatske, jer mjere pomoći gospodarstvu utječu na znatno slabije punjenje županijskog proračuna. Naime, realizacijom državnih mjera, koje uključuju i oslobađanje plaćanja poreza i doprinosa te smanjenje plaća, smanjuju se i prihodi u županijski proračun.

Naravno, u Osječko-baranjskoj županiji u tijeku su pripreme dodatnih mjera kojima se želi pomoći gospodarstvu, osobito poljoprivredi.

Kako je neki dan rekao župan Ivan Anušić, Županija se još jače misli usmjeriti na poljoprivredu, za koju je i Vlada sada potvrdila koliko je bitna te i sama obećala potpore.

- U situaciji pandemije postali smo svjesniji važnosti poljoprivrednog resora, a naša je županija najveći poljoprivredni proizvođač u Hrvatskoj. Zadovoljan sam sastankom koji smo održali s predstavnicima Vlade i ministarstva, poljoprivrednim tvrtkama, udruženjima i drugim važnim dionicima u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji s našeg područja. Revitalizacija cijele Slavonije nam je svima primat i nadam se da ćemo nastaviti ovim tempom realizaciju svih projekata kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem s posebnim naglaskom na osnaživanje poljoprivredne aktivnosti na našem području – rekao je župan Anušić.

Premijer je tako neki dan posjetio Belje plus  gdje je predstavljen proizvodni sustav Mitrovac temeljen na sinergijskoj povezanosti farme mliječnih krava, bioplinske elektrane i staklenika za proizvodnju rajčice.

'Niz je tu projekata, od sustava navodnjavanje, akumulacija i sličnih projekata stvaranja potrebne infrastrukture, no veliku pozornost pridajemo potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju, za što je u ovogodišnjem proračunu osigurano 3.745.000 kuna. Očekujemo i skori početak gradnje Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće koji će izravno utjecati na poboljšanje uvjeta skladištenja i plasmana proizvoda naših OPG-ova i ostalih poljoprivrednika.' - rekao nam je nedavno u intervjuu Anušić.

Isti rast nezaposlenosti od 7,7, posto na godišnjoj razini imala je i Bjelovarsko-bilogorska županija, a na mjesečnoj 7,4 posto.

Kao što smo naveli i prošli mjesec, s obzirom da je ta Županija i u ožujku bila među prvih pet županija s najslabijim pomakom nezaposlenih, na izvanrednoj sjednici Županijske skupštine rebalansom proračuna osigurano je 10 milijuna kuna za krizu izazvanu pandemijom koronavirusa. Od toga, 5 milijuna kuna predviđeno je za troškove nastale kroz mjere i aktivnosti koje poduzima Stožer civilne zaštite Bjelovarsko-bilogorske županije, a 5 milijuna kuna za potpore prema poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima na području Bjelovarsko-bilogorske županije.Temeljem toga, u tijeku su izmjene kreditne linije za financiranje proljetne sjetve gdje je Bjelovarsko-bilogorska županija preuzela na sebe plaćanje ukupnosti kamata, a rok je produžen na godinu dana. U kontaktu smo i s poslovnim bankama kako bi na isti način sufinancirali kredite koji će se davati gospodarskim subjektima vezano uz likvidnost istih, financiranje plaća, režijskih troškova, ostalih troškova poslovanja, a koje se nadovezuju na mjere Vlade Republike Hrvatske. U pripremi su i druge mjere.

Inače, neki dan je objavljeno da je Županija zaprimila rekordan broj zahtjeva poljoprivrednika za korištenje kredita proljetne sjetve u iznosu od 30 milijuna i 900 tisuća kuna, a zahtjeve je podnijelo 208 korisnika.

„Kada govorimo o pandemiji koronavirusa, jedna od najvažnijih stvari koju želimo napraviti je sačuvati gospodarstvo, obrtništvo i poljoprivredu za koju je vezana petina ukupnog gospodarstva. Mi moramo pomoći našim OPG-ima i poljoprivrednicima da i u ovo teško vrijeme naprave iskorak. Promjene koje smo u sklopu proljetne sjetve donijeli svakako idu u korist naših poljoprivrednika. Otplatu kredita produžili smo s deset mjeseci na godinu dana, a Bjelovarsko-bilogorska županija na sebe je preuzela ukupnost otplate kamata. Dakle, za sve poljoprivrednike je kamata zapravo nepostojeća. Upravo u vrijeme pandemije koronavirusa imamo najveće iskorištenje kreditne linije u povijesti. Svakako ćemo s ovakvim aktivnostima nastaviti i dalje“, naglasio je neki dan župan Damir Bajs.

Uz već postojeće radove na 15-ak gradilišta u Županiji vrijedne 330 milijuna kuna, Bjelovarsko-bilogorska županija ovog trenutka ima spremne projekte za raspisivanje natječaja i osigurana sredstva za još 15-ak investicija vrijednih preko 100 milijuna kuna, a vezane uz graditeljstvo i popratne industrije.

Time bi Bjelovarsko-bilogorska županija osigurala posao ne samo za građevinski sektor, kojem pripada gotovo 20% zaposlenih u gospodarstvu i obrtništvu naše županije, nego i za mnoge druge djelatnosti. Da postoji potreba za time svjedoči i iskaz interesa naših poduzetnika i obrtnika zainteresirani za obavljanje radova na županijskim investicijama.

Virovitičko-podravska županija bilježi u odnosu na prošlogodišnji travanj rast nezaposelnosti za 8 posto, a 3,9 posto u odnosu na ožujak.

'Predstoji nam bitka za svakog našeg poduzetnika, obrtnika, poljoprivrednika, gospodarstvenika, za svako radno mjesto na području Virovitičko-podravske županije. Moram naglasiti, kako niti jedan županijski započeti projekt Virovitičko-podravske županije nije stao, niti će stati, svi će se provesti i dovesti svrsi. Vlada Republike Hrvatske je donijela dva paketa gospodarskih mjera koje se odnose na zadržavanje radnih mjesta u najugroženijim sektorima i to se pokazalo kao odlična pomoć gospodarstvenicima. Shodno tome, Virovitičko-podravska županija, s više od 3.000.000,00 kuna, pomoći će gospodarskom sektoru na našem području, jer svaki naš stanovnik nam je važan, jer olakšavajući njegovu, olakšavamo i svoju budućnost' – kazao je prošli tjedan virovitičko-podravski župan Igor Andrović.

Objavio je i što će se prvo raditi.

– Prvo ćemo raspisati javni poziv za sufinanciranje režijskih troškova za mikro poslovne subjekte do 10 zaposlenih osoba, onima kojima je potpuno bio zabranjen rad. Oni koji nisu radili mjesec, mjesec i pol ili dva. Očekujemo da će nam za to biti potrebno negdje 500.000 kuna – rekao je župan dodavši da će se mjera odnositi na period kada su bili zatvoreni.

Virovitičko-podravska županija će tako, za vrijeme pandemije korona virusa, svakom stanovniku poduzetničkih inkubatora u Virovitici, Slatini, Orahovici i Pitomači, subvencionirati troškove zakupa sa 100 posto.

– Pritom ćemo produljiti ugovore o zakupu i subvenciji poslovnog prostora za vrijeme trajanja pandemije za sve stanare Poduzetničkih inkubatora Virovitičko-podravske županije. Njihov boravak u ovim prostorima koje je za njih izgradila Virovitičko-podravska županija bit će potpuno besplatan – dodao je župan Andrović.

Time je Županija izdvojila 280.000 kuna. Osim toga, oko 200.000 kuna iznosit će subvencioniranje kamata za vrijeme otplate kredita za COVID 19 Zajma za obrtna sredstva HAMAG BICRO-a i otplate kredita za ESIF mikro zajmove, za obrtna sredstva poduzetnicima i obrtnicima s područja VPŽ, za što su im djelatnici Poduzetničkog inkubatora i VIDRA-e besplatno pripremali projekte.

– Imali smo odličan odaziv na Program kreditiranja za žene, mlade i poduzetnike početnike. S prvotnih 200.000 povećat ćemo iznos sredstava na 500.000,00 županijskih kuna u sklopu kojega oni uz ulaganje u materijalnu imovinu imaju pravo i na 30% obrtnih sredstava od iznosa kredita koji su im potrebni za likvidnost – kreditni potencijal ovom mjerom je povećan sa 10.000.000 na 25.000.000 kuna – istaknuo je Andrović.

Povećana je i subvencija kamata na kratkoročne kredite za proljetnu i jesensku sjetvu, tako da će kamata za poljoprivrednike koji budu koristili ovu mjeru iznositi – nula posto.

– Dio je to mjera kojima pomažemo našim poljoprivrednicima. Osim toga, sve korisnike naših sustava navodnjavanja, oslobodit ćemo plaćanja naknade za korištenje tih sustava, što na godišnjoj razini iznosi oko 500.000,00 kuna. Raspisat ćemo i Program potpora male vrijednosti u poljoprivredi za 2020. godinu u iznosu od gotovo milijun kuna.

Tu je i Program poticanja malih i srednjih poduzetnika u drvno-prerađivačkoj industriji na području Virovitičko-podravske županije, za što će Županija izdvojiti 500.000 kuna, a za sufinanciranje programa očuvanja tradicijskih obrta dodatnih 100.000 kuna.

Vukovarsko-srijemska županija u odnosu na prošlogodišnji travanj ima porast nezaposlenih za 11,3 posto. 

I ta je Županija donijela mjere štednje i spašavanja radnih mjesta.

Djelatnicima Županije i djelatnicima poduzeća i ustanova u vlasništvu Županije smanjuje se plaća za 10 posto, a dužnosnicima odnosno županu i zamjenicima župana, te direktorima/ravnateljima županijskih poduzeća smanjuje se plaća za 15 posto, počevši od mjeseca travnja. Ukupan iznos ušteđenih sredstava je 325.420 kuna na mjesečnoj razini.

Isto tako, donesena je i Odluka o privremenom ukidanju naknada za  članove nadzornih odbora i upravnih vijeća u društvima i ustanovama kojima je osnivač Vukovarsko- srijemska županija, što čini ukupno 53.322,70 kuna ušteđenih sredstava mjesečno.

Također, djelatnici Vukovarsko-srijemske županije i županijske ustanove odrekli su se ove godine uskrsnice i uskrsnih paketa te regresa, a sredstva iznosu od 882.500,00 kuna preusmjerena su za otkup poljoprivrednih proizvoda OPG-ova, a preko Crvenog križa dostavlja se stanovnicima kojima je pomoć zaista potrebna.

Isto tako sredstva će biti usmjerena i za poticanje pozitivnog poduzetničkog okruženja, koji je važan čimbenik razvoja gospodarstva svake županije, te je nužno kontinuirano ulaganje u njegov razvoj, a posebno sada u vrijeme korona krize. 

Malo i srednje poduzetništvo jedan je od glavnih pokretača gospodarskog razvitka i generator novih radnih mjesta  stoga i Vukovarsko-srijemska županija planira, sukladno raspoloživim financijskim sredstvima, poticati investicije i razvoj gospodarstva na području naše županije.

Prije svega  u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta Županija će davati suglasnost na moratorije kredita koji se provode u okviru postojećih  programa kreditiranja poduzetnika. Sukladno raspoloživim financijskim sredstvima nastojat će poticati investicije i unaprjeđenje poslovanja malih i srednjih poduzeća te poticati nezaposlene osobe na pokretanje vlastitog posla u proizvodnom, prerađivačkom sektoru.

Najmanji porast nezaposlenosti na mjesečnoj razini od 3,1 posto imala je Ličko-senjska županija.

Kako nam navode u Županiji, omogućene su uštede kroz smanjenje broja zaposlenih, vraćanja automobila s lizinga, smanjenjem materijalnih prava zaposlenika, za 20 posto plaća dužnosnika, smanjenjem sredstava za radna tijela SKupštine i godišnje nagrade itd.

Kako kaže župan Darko Milinović rebalansom je osigurano 3,4 milijuna kuna za pomoć gospodarstvu koje je imalo najveće štetne posljedice zbog korona krize, no točni kriteriji pomoći se tek moraju utvrditi. Plan je to napraviti u suradnji s gradovima i općinama, a kako bi se županijska pomoć nadovezala na onu koje već dodijeljuju jedinice lokalne samouprave unutar Županije. 

Od poduzetih mjera izdvajaju potpore JLS-ima za isplaćene potpore gospodarstvu u uvjetima pandemije, odgode ovrha građanima na sve obveze prema Ličko-senjskoj županiji, nadalje, građanima se ne naplaćuju dodatne pristojbe (izlazak na teren građevinske dozvole, utvrđivanje minimalnih tehničkih uvjeta ugostiteljstvo, trgovina), djelomično ili potpuno oslobađa se od plaćanja naknada za koncesije u zdravstvu i na pomorskom dobru (odluka u pripremi), zatim moratorij na kredite u okviru postojećih programa kreditiranja poduzetnika, a zatražiti će se i moratorij na županijski kredit.

Inače, s obzirom na novonastalo stanje u gospodarstvu uvjetovano pandemijom koronavirusa (COVID-19) aktivnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje usmjerene su na očuvanje radnih mjesta u sektorima koji su najugroženiji,  a privremeno su obustavljeni ostali programi mjera aktivne politike zapošljavanja. Kako bi se radnicima zadržala radna mjesta, odnosno osigurao ostanak u zaposlenosti HZZ potpore dodjeljuje poslodavcima kroz tri mjeseca – za ožujak, travanj i svibanj 2020. U travnju 2020. isplaćene su potpore za očuvanje radnih mjesta za mjesec ožujak, kojima su obuhvaćena 484.922 radnika kod 83.955 poslodavaca. Do 7. svibnja 2020. zaprimani su zahtjevi poslodavaca za isplatu potpora za travanj i svibanj (ukoliko zahtjeve nisu predali već u prvome valu zaprimanja), kada je zaprimljeno dodatnih 14.495 zahtjeva poslodavaca s obuhvatom 90.291 radnika, tako da će isplate potpora za travanj 2020. očekivano obuhvatiti sveukupno 98.450 poslodavaca odnosno 575.213 radnika. (Lidija Kiseljak)