EU Program ruralnog razvoja

Najviše EU novca za turizam i kuće s bazenima povukli u Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj županiji

Kuće za odmor, koje se zbog svoje veličine i izgleda prije mogu nazvati vilama, jer nude i dodatni sadržaj kroz bazene ili saune, najčešći su projekt za čiju su gradnju stanovnici na ruralnim područjima dobili EU novac kroz program ruralnog razvoja, podmjeru 6.2. Za ta sredstva mogli su aplicirati mali poljoprivrednici, pretežito OPG-ovi, koji su htjeli upotpuniti svoju djelatnost nepoljoprivrednim djelatnostima, najčešće kroz sigurniji i unosniji turizam. Najviše je sredstava kroz lanjski objavljen natječaj za tu svrhu povuklo stanovništvo Splitsko-dalmatinske županije, najviše na području oko Imotskog, a riječ je o 55 sklopljenih ugovora vrijednih 20,4 milijuna kuna.

Slijede Istarska, Zadarska, Šibensko-kninska te Ličko-senjska županija. Pokazala je to analiza koju smo napravili na temelju podataka Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Najveći broj ugovorenih projekata kroz operaciju 6.2.1. odnosi se na sektor turizma gdje 334 poljoprivrednika sa ukupno 124 milijuna kuna gradi ruralne kuće za odmor, kušaonice, kleti, izletišta i  turističko-rekreativne sadržaje.

Turizam je grana za koju je gotovo sigurno da ima stalne perspektive. Broj turista je sve veći, a i oni sami mijenjaju navike i sve više traže kuće za odmor izvan same obale, uz dodatni sadržaj kao što su bazen ili igralište, pa i ugostiteljska ponuda uz domaću hranu. Zato su kuće za najam na ruralnim područjima pravi pogodak.

Pokazao je to primjer Istre gdje su se vile u unutrašnjosti počele graditi prije desetak godina, još dok nije bilo EU novca. Pa ih danas ima oko 5.000, čiji se godišnji prihodi od turizma procijenjuju i do 50.000 eura. Nakon Istre, takvu je priliku uvidjela najviše Dalmacija, iskoristivši poticaje koje daje EU. 

Poticaji su krenuli od 2009. kroz predpristupne fondove i mjeru 302 IPARD program. Kroz program ruralnog razvoja, za razdbolje od 2014.-2020. i podmjere 6.2. i 6.4. mogu se dobiti sredstva u svrhu turizma, ali samo za one koje se bave poljoprivrednom djelatnošću. Upravo je to bila prilika za OPG-ove da prošire svoju djelatnost sa sigurnijim i unosnijim turizmom.

Pa je onda i ponuda za turiste atraktivnija,  ako uz kuću za odmor postoji i primjerice proizvodnja ili kušaonice vina, rakija i likera, proizvodnja pekarskih proizvoda, prerada voća ili povrća, jahanje i sl. Tako upotpunjena ponuda – OPG-a i kuće za odmor na istom mjestu, omogućile su mnogima izvrstan biznis. 

Imotska kraijina najatraktivnija

Glavni cilj te EU mjere je poticanje ruralnog razvoja, ali koji i same županije potiču kroz niz vlastitih programa kojima žele zadržati ili vratiti stanovništvo na ruralna područja.

Kroz mjeru 6.2. mogu se dobiti sredstva u iznosu do 50.000 eura, a pretežito, kako se vidi iz podataka o korisnicima i namjeni projekta, koje nam je dostavila Agencija, riječ je o odobrenim maksimalnim iznosima od oko 370 milijuna kuna.

U vodećoj županiji po odobrenim sredstvima za gradnju kuća za odmor ili ponegdje i apartmana,  kroz mjeru 6.2.,  Splitsko-dalmatinskoj, najveći broj korisnika bespovratnih sredstava dolazi iz ruralnih područja kod Imotskog, a  najpopularnije je mjesto u kojoj se obnavljaju ili grade prave vile je Proložac , a ima i korisnika iz Podbablja, Zmijavca, pa i samog Imotskog, dosta ih dolazi i iz obližnjih mjesta kod Splita, te s otoka Hvara i Brača kao što su Povlja, Nerežišća, Jelsa….

Na službenim stranicama Lokalne akcijske grupe “ADRION” - udruge građana, poduzetnika, gradova i općina unutar SDŽ, koji i pomažu pri apliciranju sredstava, opisani su i neki korisnici sredstava odobrenih za nepoljoprivrednu djelatnost.

Vlasnici OPG-ova traže stabilnost kroz turizam 

Nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Dobroslav Brnas iz Prološca dobio je kroz podmjeru 6.2. iznos od 372 tisuće kuna. Njegov OPG postoji dugi niz godina, a bavi se uzgojem jezgričastog voća (jabuka, kruška), koštuničavog voća (šljiva, breskva, marelica, trešnja, višnja), lupinastog voća, šipaka, krumpira te grožđa za kategoriju ”ostala vina”. Kako se zbog vremenskih neprilika, kako je rekao, ne može osloniti samo na poljoprivredu, odlučio se je na pokretanje nepoljoprivredne djelatnosti. Pa dovršava projekt gradnje i uređenja kuće s primjerice solarnim sustavom i zidnim izolacijama do uređenja vanjskog prostora s bazenom. Uz obližnju netaknutu prirodnu ljepotu ta će kuća biti pravi pogodak za turiste, koji će ujedno moći uživati i u voću i povrću koji taj OPG uzgaja. Ta odobrena sredstva i pokretanje novog posla omogućilo mu je i zapošljavanje jedne osobe.

U istoj općini djeluje i OPG Ćorić, čiji je vlasnik Luka Ćorić, također dobio sredstva kroz mjeru 6.2. u iznosu od 372 tisuće kuna. Taj novac mu je omogućio gradnju kuće za odmor, koja će biti, kako je rekao funkcionalna, tradicionalnog izgleda te u potpunosti u skladu s prirodom i okolišem koji ju okružuje. I njemu su odobrena sredstva omogućila zapošljavanje, svoje supruge, pa će zajedno uz kuću za odmor u ponudi imati i promociju domaće u potpunosti ekološki uzgojene proizvode i tako unaprijediti turističku ponudu. Gostima će uz kvalitetan smještaj ponuditi i domaću hranu, rad u vrtu, branje voća i povrća, upoznati ih s proizvodnim procesom vina i degustacijom istog.

Mario Rudež iz Vinjana Donjih nositelj je OPG-a koji je prvenstveno bavi vinogradarstvom te uzgojem aromatičnog bilja, a za razvoj poljoprivrede već je koristio sredstva iz mjere 6.3.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava. Sredstvima dodijeljenim iz mjere 6.2.1. “Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima” u iznosu od 372.000 kuna  planira adaptirati već postojeću staru kamenu kuću u ruralnu kuću za odmor.

Dobre priče dolaze i iz Istarske županije. Primjerice, priču Katarine Družete, prenio je Eurokonzalting, koji joj je i pomogao pri apliciranju za sredstva EU iz mjere 6.2. Taj novac također će joj pomoći u gradnji kuće za odmor,  uz koju će u ponudi imati i degustaciju sedam vrsta maslinovog ulja, domaće i svježe voće i povrće te kontakt sa životinjama.

I kontinentalne županije okreću se turizmu

Gleda li se udjel ugovorenih sredstava iz programa ruralnog turizma, podmjere 6.2. namijenjenih turizmu, u odnosu na broj stanovnika, tada ispada da je najveća zastupljenost iskorištenog novca za gradnju kuća za odmor u Ličko-senjskoj županiji, gdje se prolazeći Likom i Velebitom lako uočava sve više starih obnovljenih kuća kojie se daju u najam i zastupljenih OPG-ova. Zanimljiv je sve veći značaj razvoja kontinentalnog turizma u unutrašnjosti, prije svega Slavoniji, pa je tako prema broju sklopljenih ugovora za razvoj turizma iz podmjere 6.2. Osječko-baranjska županija šesta, Vukovarsko-srijemska deseta, a Požeško-slavonska osma, ali ujedno i druga gleda li se per capita kriterij.

Tako osim Jadranskih županija, sve veću priliku vide i OPG-ovi u unutrašnjosti. Tim više što su se mnoge tamošnje županije odlučile na pojačani razvoj kontinentalnog turizma i kroz vlastite mjere. 

Kako kažu u Osječko-baranjskoj županiji, kontinentalni turizam je jedna od strateških djelatnosti, pa se između ostalih poticajnih mjera i aktivnosti iz županijskog proračuna odobravaju tri vrste potpora u ruralnom turizmu. To su potpore za ulaganja u razvoj i unaprjeđenje ruralnog turizma, zatim za autohtonu eno i gastro ponudu te za organizaciju i sudjelovanje na sajmovima i manifestacijama. Broj odobrenih potpora za sva tri javna poziva  korisnicima je 48 u ukupnom iznosu od  664.000 kuna.

Osim mjere 6.2 i mjera 6.4 za koju je lani bio raspisan natječaj omogućava dobivanje sredstava za turizam u ruralnom području i to u iznosu do 70 posto ulaganja, odnosno 200.000 eura.

Kroz mjere za ruralni razvoj 6.1 i 6.3 odobravaju se bespovratna sredstva za poljoprivredu, do 50.000 eura. Za primjerice kupnju domaćih životinja, kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta, poljoprivredne mehanizacije, opremanje gospodarskih objekata itd. Velik je broj poljoprivrednika, kao što smo spomenuli, koji su kombinirali primjerice mjeru 6.1 i 6.2 te uz modernizaciju svog obiteljskog gospodarstva ponudili i uslugu ruralnog turizma izgradnjom kuće za odmor.

U trenutnom programskom razdoblju 2014.-2020. Hrvatskoj je na raspolaganju 2.383 milijarde eura za mjere ruralnog razvoja uključujući i kuće za odmor. Kroz ulaganje u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima iz Programa ruralnog razvoja RH, do sada je sklopljeno 565 ugovora o financiranju u iznosu od 210.052,125 kuna. Najveći broj ugovorenih projekata kroz operaciju 6.2.1., njih 334, kao što smo spomenuli, odnosi se na sektor turizma. U sektoru pružanja usluga u ruralnim područjima potpisano je 156 ugovora u iznosu od 58 milijuna kuna za usluge poput popravka poljoprivredne mehanizacije i opreme, pomoćne djelatnosti za uzgoj usjeva, za korištenje poljoprivredne mehanizacije u komunalnim i građevinskim poslovima te usluge u šumarstvu. Za  proizvodnju rakije, eteričnih ulja (najčešće od smilja), proizvodnju peleta za ogrjev i  proizvodnju namještaja potpisana su 72 ugovora u iznosu od 26,7 milijuna kuna. Za proizvodnju tradicijskih proizvoda (etno suveniri, proizvodi od voska, izvorne nošnje, rukotvorine, nakit, igračke,…) potpisana su tri ugovora u iznosu od 1,1 milijun kuna.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore na prvom natječaju, koji je bio raspisan prošle godine, iznosio je 278.628.000,00 kuna, a na natječaj se javilo ukupno 755 korisnika. Od  2021. godine kreće novi Program ruralnog razvoja (2021.-2027. godine) koji će donijeti nove smjernice i promjene u pogledu iznosa bespovratnih sredstava i aktivnosti ulaganja. (Lidija Kiseljak)