ANALIZA Podaci proračuna u 2018. godini

Socijalna zaštita postaje sve važnija stavka u proračunima županija, provjerili smo koje su socijalno najosjetljivije

Prema podacima iz  proračuna županija u 2018. godini najveći je udjel u proračunu namijenjen socijalnoj zaštiti bio u Sisačko-moslavačkoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. U odnosu na broj stanovnika predvodi Ličko-senjska županija, Sisačko-moslavačka, Istarska, Dubrovačko-neretvanska i Požeško-slavonska županija. Gleda li se pak trend povećanja izdvojenih sredstava u apsolutnim iznosima u 2018. godini u odnosu na 2017. tada je vodeća Zagrebačka županija, a slijede Bjelovarsko-bilogorska, Međimurska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija.

Analizirali smo podatke o socijalnoj zaštiti koja unutar proračuna uključuje stavke – brigu o bolesnima, invalidima, starijima, obitelji i djeci, nezaposlenima, brigu vezanu za stanovanje, socijalnoj pomoći stanovništvu te razvoju socijalne zaštite.

Svrha je svima da se kroz socijalnu zaštitu spriječi socijalna isključenost pojedinca, odnosno zaštite socijalno ranjive skupine, kao što su stari, bolesni, invalidi, nezaposleni, siromašni, obitelji s djecom i slično. Svakako je tema o socijalnoj zaštiti i posljednja dva mjeseca uslijed bolesti COVID-19 postala i aktualnija. Briga o starijima je pojačana, ali i obiteljima koje su osjetile posljedice uslijed gubitka posla. 

Prema podacima od prije pet godina Hrvatska je izdvajala za socijalnu zaštitu upola manje od prosjeka EU. No, otvaranjem sredstava iz EU fondova, ta su sredstva znatno porasla, a što je vidljivo i iz proračuna gradova, gdje su za socijalnu zaštitu i nekoliko puta povećani iznosi. Jedan je tako od popularnih EU projekata, projekt Zaželi kroz koji se zapošljavaju žene. Upravo su te zaposlenice vrlo aktivne i ovih dana, jer su se uključile u obilazak staračkih i samačkih kućanstava. Upravo je na području zapošljavanja niz mjera, ali i onih za strukovno obrazovanje, cjeloživotno učenje i sl. Sredstva su namijenjena i za najmlađe, pa se tako pomaže iz EU u gradnji vrtića ili produljenom boravku u školi. U niz mjera uključili su se posljednjih godina jače i županije, pa tako iz svojih proračuna potiču zapošljavanje, izdvajaju sredstva za stipendije, prijevoz učenika i studenata, pomažu u rješavanju stambenog pitanja itd. Županije ovih dana donose rebalanse proračuna, a mi smo izvukli njihove planove prije krize, a koji se zasigurno, zbog važnosti područja zasigurno neće pretjerano mijenjati, tek eventualno preraspodijeliti sredstva. 

Po izdvojenim sredstvima iz proračuna u 2018. godini, pokazuje naša analiza temeljena na službenim podacima, najviše je izdvojila Sisačko-moslavačka – 5,83 posto, a slijedi Primorsko-goranska županija sa 5,5 posto.

Govoreći o izdvajanjima za socijalnu zaštitu, nedavno je župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina izdvojio  financiranje edukacije djelatnika  domova za starije osobe kao i program radno-okupacijske terapije za štićenike  kakva se u domovima socijalne skrbi čiji je osnivač Primorsko-goranska županija kontinuirano provodi od 2002. Plan je  i novčano pomoći  Centru za rehabilitaciju "Fortica" za provedbu programa fizikalne terapije te Domu za starije osobe "Marko A. Stuparić" Veli Lošinj. U planu proračuna je i sufinanciranje logopeda za djecu s područja Gorskog kotara. Logoped je započeo s radom početkom 2017. godine, a rehabilitacijom je obuhvaćeno prosječno 70-ak djece, kroz individualne ili grupne tretmane, a usluga je izuzetno dobro prihvaćena od strane lokalnog stanovništva i osnovnih škola i vrtića. PGŽ već sedam godina dodjeljuje sredstva udrugama s područja socijalne skrbi te skrbi o djeci i mladima.

Slijedi Ličko-senjska županija s izdvojenih 5,34 posto proračunskog novca, a koja je ujedno vodeća prema izdvajanju u odnosu na broj stanovnika, pa Istarska županija sa 4,98 posto. Istarska županija je ujedno i treća županija gleda li se iznos izdvojenih sredstava za socijalnu zaštitu u odnosu na broj stanovnika – 306,20 kuna, te četvrta po rastu izdvojenih sredstava u odnosu na 2017. godinu – 22,8 posto. 

U Operativnom planu aktivnosti Plana za zdravlje i socijalno blagostanje Istarske županije za 2020. godinu navode se između ostaloga radovi na opremanju novih kapaciteta u Domu za starije osobe „Domenico Pegolis“ u Rovinju, za kojeg je plan da bude osposobljen za stavljanje u funkciju smještaja odnosno dnevnog boravka korisnika. U planu stoji i  adaptacija i prenamjena dijela depandanse Doma „Alfredo Štiglić“ u Puli, te financijska podrška izgradnji domova u Labinu i Pazinu te je osigurana održivost svih postojećih programa „iznad standarda“ u institucionalnoj skrbi starijih osoba, kao i skrbi o drugim socijalno ranjivijim skupinama građana (beskućnici, žrtve obiteljskog nasilja). Od ciljeva se i navodi osigurati kontinuitet u pružanju socijalnih usluga i isplati novčanih pomoći, podržati inicijative jedinica lokalne samouprave za izgradnju novih domova za starije osobe, poticati suradnju i umrežavanje zdravstvenih i socijalnih ustanova kojima je osnivač Istarska županija, smještaj i resocijalizacija beskućnika, novčane pomoći za socijalno osjetljive skupine građana, poboljšanje sustava zdravstva i socijalne skrbi te promocija zdravlja i socijalnog blagostanja…

Požeško-slavonska županija s izdvojenih 243,89 kuna po stanovniku za socijalnu zaštitu je peta županija. 

Kako nam kažu, jednokratne novčane pomoći - dodjeljuju samcu ili obitelji s prebivalištem na području Požeško-slavonske županije koji zbog trenutačnih prilika – nezaposlenosti, bolesti, invalidnosti, smrti člana obitelji ili drugih nepogodnih životnih prilika nisu u mogućnosti djelomično ili u cijelosti zadovoljiti osnovne životne potrebe, odnosno prevladati trenutačne poteškoće zbog kojih se pomoć i traži, a prvenstveno je namijenjena mnogočlanim obiteljima bez ikakvih primanja sa troje ili više djece, teško oboljelim osobama ako je iskazana opravdana potreba za skupim liječenjem, invalidima radi nabavke ortopedskih pomagala, poglavito invalidima iz Domovinskog rata, te razvojačenim hrvatskim braniteljima teškog socijalnog statusa. Visina odobrene jednokratne novčane pomoći određuje se do iznosa koji podmiruje prevladavanje trenutačnih teških životnih prilika, po stvarnim potrebama za svaki slučaj pojedinačno vodeći računa o težini socijalne situacije kao i odobrenim sredstvima iz Županijskog proračuna koja se dodjeljuju za potrebe socijalne skrbi.

Za ovu namjenu osigurava se svake godine 250.000,00 kn u Proračunu Županije.

Požeško-slavonska županija također osigurava značajna sredstva ustanovama socijalne skrbi - domovima za starije i nemoćne osobe Požega i Velika, kojima je osnivač, kroz decentralizirane funkcije. U 2019. godini domovima za starije i nemoćne osobe, za rashode za zaposlene, materijalne rashode, za rashode za nabavu nefinancijske imovine, i hitne intervencije osigurano je ukupno 7.936.212,00 kn, a u 2020. godini osigurano je 8.174.298,00 kn.

Važno je napomenuti kako Dom za starije i nemoćne osobe Požega provodi projekt "Energetska obnova zgrade Doma za starije i nemoćne osobe Požega na adresi Dr. Filipa Potrebice 2a, Požega". Ukupna vrijednost projekta je 10.819.306,25 kn, od kojih je 6.287.188,12 kn bespovratna sredstva iz EFRR-a, a ostatak od 4.532.118,13 kn će se financirati iz decentraliziranih sredstava kroz dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini te iz sredstava osnivača. Projekt će se realizirati kroz dvije godine, počevši s danom potpisa Ugovora (17.01.2019. godine). U 2019. godini iz decentraliziranih sredstava, za dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu za ovaj Projekt je osigurano i realizirano 803.706,00 kn.     

Požeško-slavonska županija također kroz decentralizirane funkcije osigurava sredstva za materijalne i financijske rashode centara za socijalnu skrb na svom području te sredstva za troškove ogrjeva korisnicima zajamčene minimalne naknade koji se griju na drva.

Za financiranje programa i projekata udruga iz područja socijalne i zdravstvene skrbi i humanitarne djelatnosti, te zaštite i promicanja vrijednosti i istine o Domovinskom ratu od interesa za Požeško-slavonsku županiju Požeško-slavonska županija izdvaja svake godine -za udruge iz područja socijalne i zdravstvene skrbi i humanitarne djelatnosti 190.000 kuna te za udruge iz područja zaštite i promicanja vrijednosti i istine o Domovinskom ratu 190.000 kuna. 

Splitsko-dalmatinska županija je izdvojila 4,88 posto iz proračuna u 2018. godini za socijalnu zaštitu, te je peta županija po visini izdvojenih sredstava u tu svrhu. Kako stoji u prijedlogu proračuna, milijunski iznosi su namijenjeni za programe socijalne skrbi starijih i nemoćnih, socijalne zaštite, a u cilju brige o stanovanja potrebitih, osnaživanje i zaštita obitelji, djece i mladih i drugih osjetljivih skupina stanovništva, poboljšanje kvalitete života djece i mladih iz socijalno ugroženih obitelji, briga o starijima…

Splitsko-dalmatinska županija je inače ove godine nastavila s isplatom poticaja za novorođene bebe, za što je planiran iznos od 3,8 milijuna kuna. Također se pomaže i u rješavanju stambenog pitanja u ruralnim područjima kroz projekt 'Tu je tvoj dom'.

Od općina za socijalu najviše izdvojile Općina Lastovo, Zažablje i Pitomača

Prema podacima iz proračuna općina u 2018. godini, najviše su iz proračuna za socijalnu zaštitu izdvojile općine Lastovo, Zažablje, Pitomača, Lovas i Barilović, u odnosu na broj stanovnika vodeće su općine Lastovo, Lovas, Zažablje, Saborsko i Jasenovac. A što se tiče povećanja sredstava u 2018. u odnosu na godinu prije predvode općine Pitomača, Lastovo, Ivankovo, Stari Jankovci i Darda.

Prema podacima aplikacije Otvoreni proračun Hrvatske zajednice županija, u ovoj godini, nakon Grada Zagreba iz proračuna za socijalnu zaštitu najviše izdvaja Splitsko-dalmatinska županija – 83,4 milijuna kuna, Primorsko-goranska – 69,3 milijuna kuna, Istarska županija – 64,4 milijuna i Osječko-baranjska županija – 63,3 milijuna kuna.

'Osječko-baranjska županija izdvaja primjerice sredstva za novorođene bebe, za koje je  u proračunu za 2020. godinu osigurano 2.250.000kuna.  Za jednokratna pomoć umirovljenicima  u vidu Uskrsnica  osigurano je 750.000 kuna, a za jednokratne pomoći socijalno ugroženim građanima 804.250 kuna. Brojna su i druga socijalna izdvajanja kojima se nastoji poboljšati kvalitetu života socijalno najugroženijih skupina na području županije. Iako će se raditi rebalans proračuna, vodit ćemo računa o tome da se izdvajanja za socijalno ugrožene kao pomoć drugim najosjetljivijim skupinama naših sugrađana značajno ne smanjuju.' – kažu u Županiji.

  

U odnosu na broj stanovnika, nakon Zagreba predvodi Ličko-senjska županija – 521 kunu, Požeško-slavonska županija – 399 kuna, Šibensko-kninska – 398 kuna i Sisačko-moslavačka županija – 340 kuna. 

Šibensko-kninska županija pridaje veliki značaj ulaganjima u socijalnu zaštitu. Glavnina toga ulaganja trenutno se odnosi na dva velika projekta čija realizacija je započela krajem prošle godine. Radi se o projektu energetske obnove Doma za starije i nemoćne osobe Cvjetni dom u Šibeniku, ukupne vrijednosti 9,4 milijuna kuna, kojim se energetski sanira ovojnica i krovište zgrade, mijenja stolarija i energent za grijanje iz ekstra lakog lož ulja u prirodni plin.  Drugi projekt vrijedan 4,1 milijun kuna je projekt Energetske obnove Doma za starije i nemoćne osobe Knin koji također predviđa energetsku sanaciju ovojnice i krovišta zgrade te zamjenu postojeće stolarije energetski učinkovitijom.' - kažu u Županiji.

Šibensko-kninska županija je 40% sredstava za financiranje ovih projekata ostvarila kroz natječaj Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, a 42% putem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, dok sufinanciranje Šibensko-kninske županije iznosi svega 18% ukupne vrijednosti projekata. (L.K.)