ANALIZA Podaci Ministarstva financija o potporama za 2018. godinu

Za poduzetnike najviše izdvajaju Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska i Zagrebačka županija

Sisačko-moslavačka županija s izdvojenih 3,59 posto proračunskog novca u prošloj godini vodeća je među županijama po izdvajanjima za poticaje za poduzetnike i obrtnike. Slijede Splitsko-dalmatinska, Zagrebačka, Karlovačka i Krapinsko-zagorska županija. U odnosu na broj stanovnika ta izdvajanja su opet najveća u Sisačko-moslavačkoj županiji – 45,5 kuna po stanovniku, a Splitsko- dalmatinska, Krapinsko-zagorska, Zagrebačka i Karlovačka ju slijede.

U posljednje tri do četiri godine očit je trend povećanja proračunskog novca za poticaje poduzetnicima i obrtnicima, a ponegdje je taj iznos i udvostručen. Posebno se fokusiraju na djelatnosti koje imaju perspektivu u pojedinoj županiji. U najvećem broju slučajeva riječ je o IT industriji, a kod obrtnika, sve su zastupljeniji poticaji za tradicionalne obrte. Tako se kod Sisačko-moslavačke županije može izdvojiti jači fokus na poticaje za poduzetnike koji se upuštaju u industriju video igara, a nakon pokretanja poduzetničkog inkubatora PISMO u Novskoj, koji postaje popularan i izvan granica zemlje. I Splitsko-dalmatinska županija odlučila biti centar za IT i u tom cilju već poduzela niz mjera. Od pokretanja Centra izvrsnosti za informatiku do financiranja startupova i projekata inovacija i tehnološkog razvoja.

Županijama je jasno da se trendovi mijenjaju. Sisačko-moslavačkoj primjerice da industije koje su bile vodilje, kao što je bila tamošnja Željezara, sada iza njih, a Splitsko-dalmatinskoj da se gospodarstvo mora temeljiti i na drugim industrijama osim turizma.

Županije na razne načine sudjeluju u poticajima – izravno kroz bespovratna sredstva ili kroz subvencioniranje kamata, pa do sufinanciranja raznih projekata, pratećih agencija ili institucija.

Poduzetnici, obrtnici, poljoprivrednici ili OPG-ovi imaju i priliku prijave na natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, a često im u tome pomažu Razvojne agencije unutar županija. I sredstva HBOR-a su danas dostupnija, a koji i provodi EU program tzv. Junckerov plan, namijenjen malim i srednjim poduzetnicima.  

Samo prvih pet vodećih županija je izdvojilo više od dva posto proračuna za poduzetnike u 2018. godini, pokazuju podaci o izvršenju proračuna Ministarstva financija, četiri sljedećih iznad jedan posto, a svi ostali manje od jedan posto.

Sisačko-mosavačka županija: Fokus na gaming i elektroničku industriju

Uz već tradicionalne industrijske grane kao što su kemijska industrija (Petrokemija Kutina, Rafinerija nafte Sisak) drvoprerađivačka (Drvni centar Glina d.o.o, MMM Vukelić d.o.o  Brestačei dr.), prehrambena (Gavrilović Petrinja, HIPP CROATIA d.o.o Glina) i druge, Sisačko-moslavačka županija svoju razvojnu priliku vidi u „novim“ industrijama kao što su elektronička industrija (Applid Ceramics d.o.o Sisak, SELK d.d. Kutina i dr.) , te u najnovije  vrijeme u  gaming industriji, gdje Sisačko-moslavačka županija provodi projekt osnivanja poduzetničkog inkubatora  PISMO  Novska. 

- Cilj osnivanja ovog poduzetničkog inkubatora u Novskoj  je uređenje i opremanje poduzetničke infrastrukture na ukupno 1.213,27m² namijenjene startupovima iz područja metalne industrije i industrije video igara. Potpunu opremu poput CNC stroja, 3D printera, glazbenog i filmskog studija te uz sav potreban software omogućiti će povećanje poduzetničke aktivnosti. Razvojem poslovanja i stvaranjem novih proizvoda i usluga stvorit će se uvjeti za otvaranje novih radnih mjesta, što u SMŽ kao županiji s velikom stopom nezaposlenosti predstavlja potrebu i nužnost – kažu u Županiji na čijem je čelu župan Ivo Žinić.

I kroz proračunska izdvajanja u prošloj godini i prema per capita kriteriju, a na temelju podataka o izvršenju proračuna Ministarstva financija, ta je županija vodeća u RH. 

Sisačko-moslavačka županija kod poticaja naglasak daje na obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo, te turizam. Takva strateška odrednica vidljiva je i iz značajnih financijskih sredstava koja se iz izvornog proračuna svake godine izdvajaju u svrhu poticanja razvoja malog gospodarstva  i turizma. Preklani su iznosila oko 13,1 milijun kuna, lani 10,9 milijuna, a ove je godine predviđeno 9,9 milijuna kuna.

- Provedba tih poticajnih mjera ima dva osnovna cilja - ublažavanje negativnih posljedica dugotrajne gospodarske krize iz proteklog razdoblja kroz određene ciljeve poticajne mjere usmjerene na opstojnost najugroženijih segmenata gospodarstva (obrtništvo, mikro, mala trgovačka društva s naglaskom na proizvodnju) te privlačenje i poticanje novih investicija s naglaskom na proizvodne djelatnosti kao generator cjelokupnog gospodarskog razvoja, te turizam kao važnu stratešku gospodarsku granu – kažu u Županiji.

Od poticajnih mjera izdvajaju poduzetničke kredite Županije u partnerstvu sa 13 Gradova i Općina, te 7 poslovnih banaka, koji omogućuju  poduzetnicima da svoje investicijske projekte (uz subvenciju kamata 1-2% od strane SMŽ, te dodatnih 1-2% od strane navedenih JLS) mogu financirati poduzetničke kredite bez kamate.

Uz ovakav model županijskih poduzetničkih kredita kroz poduzetničke projekte koji su sufinancirani ovim kreditima proteklih 10 godina novozaposleno je   preko 1.000 osoba.

Bespovratne potpore daju se tradicijskim i umjetničkim obrtima, za nove investicije onima koji ulažu u nabavku strojeva, opreme, alata i uređenje proizvodnih pogona, korisnicima koji potiču inovacije u poduzetništvu, pa za uvođenja međunarodnih normi i standarda  (ISO i dr.)  i za nabavu opreme i troškove poslovanja start up tvrtki/obrta koji djeluju u Poduzetničkom inkubatoru PISMO Novska. Nadalje, Županija sufinancira troškove obrazovanje obrtnika kada je riječ o prekvalifikaciji, stručnom osposobljavanju i sl., izdvaja za gospodarske manifestacije i promocije, unapređenje turističke ponude i razvoj cikloturizma.

U svrhu jačanja poduzetništva Županija sufinancira poslovanje razvojne agencije SIMORA-e, inkubatora PISMO, Destinacijski menadžment Zrin te Turističku zajednicu.

U posljednje dvije godine broj obrta je porastao s njih 1918 u 2017. godini na 2164 koliko ih je bilo na kraju srpnja ove godine. Broj poduzetnika je pak preklani bilo 1995 koji su zapošljavali 17015 radnika, a lani 2162 kod kojih je bilo zaposleno 17553 osoba.

Splitsko-dalmatinska županija: Prednost u poticajima daje se IT industriji, proizvodnoj i prerađivačkoj djelatnosti 

Sa 3,56 posto ta Županija koju vodi župan Blaženko Boban tek je nešto manje izdvojila za potpore lani, a sa 37,4 kune po stanovniku također je druga u RH.

- Poduzetnicima s područja Splitsko dalmatinske županije dodjeljuju se potpore kroz kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva uz subvenciju kamate do dva posto za nove investicije te jedan posto za refinanciranje postojećih nepovoljnih kredita i isto toliko za obrtna sredstva. Ovisno je li riječ kupnji, izgradnji, uređenju ili proširenju gospodarskih objekata – kupnja nove opreme ili novog dijela opreme – refinanciranje postojećih nepovoljnih kredita – obrtna sredstva, ovisi i visina potpore, a kreće se od 200.000 do pet milijuna kuna - kažu u Županiji.

Za potpore osnivanju i razvoju malog gospodarstva 2014.-2020. za one koji posluju najviše dvije godine i one koji obavljaju tradicijsku djelatnosti ove je godine planirano izdvojiti 2,2 milijuna kuna. Kod potpore jačanju poduzetničkih kompetencija 2018.-2021. putem jačanja poduzetničkih potpornih institucija koji su podrška poduzetnicima u ostvarivanju njihovih projekata ove je godine plan dodijeliti potpora u iznosu od 800.000 kuna.

Za potpore razvojno-istraživačkih projekata malih i srednjih poduzeća ove je godine plan izdvojiti 1,1 milijun kuna, a za poticanje izgradnje poduzetničkih zona u Splitsko dalmatinskoj županiji s ciljem osiguranja infrastrukture za izgradnju poduzetničkih projekata-potpora je namijenjena JLS-ovima u iznosu od četiri milijuna kuna. U Županiji ističu da su prihvatljive sve djelatnosti izuzev ugostiteljstva i trgovine, a da prednost ima IT sektor, proizvodne i prerađivačke djelatnosti.

Zagrebačka županija: Oko 10 milijuna kuna godišnje za poduzetnike i obrtnike 

Županija je na trećoj poziciji u RH s lanjski izdvojenih 2,58 posto proračunskih sredstava za poduzetnike, a četvrta gleda li se taj iznos u odnosu na broj stanovnika sa 26,7 kuna.

Za poduzetnike i obrtnike u Zagrebačkoj županiji na čijem je čelu župan Stjepan Kožić izdvaja se desetak milijuna kuna godišnje. U pet godina od 2014. do 2018. izdvojeno je više od 42 milijuna kuna, od toga 31,9 milijuna kuna kroz izravne bespovratne potpore poduzetnicima i subvenciju kamata na poduzetničke kredite.

- Sredstva izdvojena za poduzetnike svake godine rastu - od 8,2 milijuna kuna 2014. godine, u čemu 4,9 milijuna kuna izravno poduzetnicima, do ovogodišnjih proračunom planiranih 11,3 milijuna kuna, odnosno 9,4 milijuna kuna namijenjenih izravno poduzetnicima. Sredstva koja se dodjeljuju izravno poduzetnicima kroz bespovratne potpore gotovo su udvostručena u ovih pet-šest godina – kažu u Županiji.

Poduzetnici se podupiru izravnim mjerama - bespovratnim potporama, subvencijom kamata na poduzetničke kredite te neizravnim: ulaganjima u poduzetničku infrastrukturu (poduzetničke zone, poduzetničke potporene institucije, projekti obrazovanja poduzetnika i zaposlenih),potpore organizatorima turističkih manifestacija… Tu su i podrške projektima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatske gospodarske komore, Obrtničke komore Zagreb i udruženja obrtnika s područja Zagrebačke županije.

-  Kroz naše natječaje dodjeljuju se potpore za početak poslovanja poduzetnika, čiji su korisnici subjekti malog gospodarstva dvije godine od osnivanja, kojima se dodjeljuju potpore u širokoj paleti namjena: nabava opreme, informatičke opreme i namještaja, uređenje poslovnog prostora i promidžbene aktivnosti. Te potpore vjerojatno nisu izravno doprinijele povećanju broja novootvorenih obrta i trgovačkih društava, ali su doprinijele održanju i trajnosti novoosnovanih subjekata malog gospodarstva. Najnovija analiza FINAe pokazuje da je Zagrebačka županija je prema ukupnim prihodima poduzetnika u 2018. godini zauzela visoko drugo mjesto, odmah iza Grada Zagreba. Ipak, svakako je činjenica da su dugi niz godina dodijeljene potpore za poduzetnike, morala doprinijeti svojevrsnoj sigurnosti poduzetnika, odnosno lakšem izdvajanju za nabavu nove opreme i druge troškove koji doprinose  povećanju konkurentnosti. Povratne informacije poduzetnika o korištenju opreme i novim poslovima koje su mogli sklopiti /održati i kroz to napredovati financijski i brojem zaposlenih zaista ukazuju na utjecaj naših poticajnih mjera na povećano zapošljavanje i općeniti gospodarski rast – komentiraju u Županiji. (Lidija Kiseljak)