Samo četiri županije premašile BDP iz 2008., najveći rast u Međimurskoj

Hrvatska gospodarska komora objavila je ovih dana analizu trendova BDP-a po županijama za 2015. godinu koja pokazuje da je 2015. bila prva godina nakon pretkrizne 2006. godine u kojoj su počeli pozitivni trendovi i gospodarske aktivnosti, te rast nominalnog BDP-a u svim županijama. Bruto domaći proizvod je u 2015. godini na razini Republike Hrvatske iznosio 338,97 milijardi kuna, što je 2,3% više u odnosu na 2014. godinu i predstavlja najbržu dinamiku nominalnoga rasta još od 2008. godine. Pa ipak, razina BDP-a još uvijek je manja u odnosu na 2008. godinu, a i nastavljaju se uočljive razlike u gospodarskoj razvijenosti hrvatskih županija.

Tako je samo u Gradu Zagrebu i četiri županije -MeđimurskojZagrebačkoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji BDP iz 2015. godine veći od onog iz 2008. godine, dok su ostale županije i dalje gospodarski slabije nego što su bile prije izbijanja krize.

Najveći rast BDP-a je ostvarila Međimurska županija, koja je 2015. imala 2,6 posto veći BDP nego 2008. godine, odnosno 2.451 kunu po glavi stanovnika više. Druga je Zagrebačka koja je ostvarila 2,4 posto veći BDP, odnosno 963 kune po stanovniku. Na trećem je mjestu Dubrovačko-neretvanska županija sa rastom BDP-a od 2,3 posto, a gledajući po stanovniku ostvarili su 1.354 kune više nego 2008. godine. Istarska županija ostvarila je, pak, rast od 1,8 posto, odnosno 1,5 posto kada se gleda po glavi stanovnika.

Što se tiče udjela pojedinih županija u ukupnom BDP-u Hrvatske u 2015. godini, oni su ostali gotovo nepromijenjeni u odnosu na udjele u 2014. godini. Tako je u najmnogoljudnijoj i površinom najmanjoj regiji Hrvatske, tj. u Gradu Zagrebu, ponovno ostvarena čak trećina ukupnoga BDP-a Hrvatske.

HKG u svojoj analizi zaključuje kako se Hrvatska se sa svojom razinom razvijenosti mjerenom BDP-om po stanovniku u PPS-u, nalazi na oko 60 posto prosječne razvijenosti EU i u posljednjih se deset godina ta brojka nije značajnije promijenila. Dapače, brojne su druge zemlje s kojima se uobičajeno uspoređuje RH znatno povećale postotak razvijenosti, a neke su, poput Poljske, Litve i Latvije, i prestigle Hrvatsku.

Regionalno, nastavljaju, Hrvatska ima nisku razinu razvijenosti jer se u cijelom istočnom dijelu zemlje bilježi vrlo nizak postotak prosječne razvijenosti EU. Naime, četiri se slavonske županije, od njih pet, nalaze samo na trećini razvijenosti EU, tj. samo je u Osječko-baranjskoj županiji razvijenost na 46% razvijenosti EU. Značaj rješavanja problema slabe gospodarske razvijenosti slavonskih županija uočljiv je kroz postojanje „Projekt Slavonija, Baranja i Srijem“ koji je pokrenut kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Pored slavonskih županija, problem slabe razvijenosti postoji i kod velikog broja drugih županija koje, prema BDP-u nisu prestigle svoju razinu tog pokazatelja iz 2008. godine.

(župan.hr)

HGK sada izlazi s objavom podataka za 2015. jer analiziraju podatke Državnog zavoda za statistiku koji se, pak, objavljuju s odmakom od tri godine, tj. u veljači 2018. godini objavljen je podatak BDP-a za 2015. godinu. Slobodna Dalmacija, koja je prenijela ovu analizu HGK, u DZS-u je provjerila zbog čega se toliko kaska s podacima, na što su im odgovorili da se regionalni i županijski podaci o BDP-u obračunavaju u skladu s metodologijom i EU regulativom i rokovima. 'Rok za izračunavanje i dostavu podataka u Eurostat je 24 mjeseca nakon isteka referendnog perioda. Potom slijedi validacija podataka od strane eurostata, te ih oni objavljuju obično sredinom ožujka. DZS spomenute podatke objavljuje nakon Eurostatove validacije, odnosno sredinom veljače', objasnili su.