Projekti pametnih i zelenih gradova i sela u fokusu EU financiranja od 2021. godine

Od 2021.  pa do 2027. godine nastupa novo financijsko razdoblje, a županije već rade planove na kojim će im projektima biti fokus ulaganja. Pretežito je riječ o pametnim i zelenim projektima, ne samo u gradovima, nego i selima, projektima koji će biti bliži građanima, a na čemu se i temelje EU načela kohezijske politike za sljedeće razdoblje, no tu je i niz potrebitih kapitalnih ili infrastrukturnih projekata koje treba završiti. Za sada je riječ samo o planovima, jer operativni programi koji će dati konkretne podatke o mogućnostima financiranja EU sredstvima za našu zemlju nisu još gotovi.

Dodatno, otežana okolnost jesu najave kako bi se u novoj financijskoj omotnici udio EU novca u projektima mogao smanjiti sa 85 na 70 posto, odnosno domaći povećati na 30 posto, što bi za mnoge županije ili gradove značilo i nemogućnost provedbe velikog dijela projekata. Predsjednik Udruženja županija, Šibensko-kninski župan Goran Pauk neki dan je u Bruxellesu naglasio da se tome protivi i da će se boriti protiv takvog prijedloga, jer bi se svi našli u problemu. Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević naglasio da u slučaju da se takvo što i izglasa, treba pokušati izuzeti od toga slavonske županije.

Europska komisija je i predložila smanjenja izdataka za kohezijsku politiku za oko 10 posto na razini EU-a u razdoblju od 2021. do 2027. Hrvatskoj bi zato u idućem sedmogodišnjem razdoblju na raspolaganju trebalo biti 6 posto manje novca nego u aktualnom razdoblju.

Iako se još ne zna koji će se konkretni projekti moći realizirati, jer nema Operativnog programa, ipak, većina županija već ima definirane projekte koje bi voljela realizirati. Odgovorili su nam i koji su to projekti.

- U koordiniranom procesu, u kojem se s jedne strane Agencija bilježi i definira potrebe regionalne sredine, te se s druge strane prati najave okvira za financiranje u novom razdoblju, u tijeku je priprema i planiranje projekata kroz koje se maksimalno nastoje iskoristiti teritorijalni kapital i komparativne prednosti prostora i potencijala Zadarske županije - kažu u Agenciji za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.

U fazi pripreme su tako projekti, kažu,  kroz koje će se na višu razinu podići poslovna infrastruktura u zaobalju kako bi se omogućila bolja konkurentnost gospodarstva i to svih razina - mikro, malog, srednjeg i velikog, nadalje, poticati razvijanje inovativnosti u turizmu, i to posebice u područjima koja nisu „tradicionalno“ turistička, kroz valorizaciju kulturne baštine poticat će se ostvarivanje funkcionalnosti i održivosti bogatog povijesnog nasljeđa, zatim, podizati kvaliteta života stanovnika i posjetitelja te zaštita okoliša širenjem mreža vodoopskrbe i odvodnje te poticati razvoj pametnih i održivih otoka te brdsko planinskih područja.

- U visokoj fazi spremnosti za novo razdoblje trenutno je osam projekta usmjerenih na razvoj konkurentnosti i poticanja gospodarstva, šest projekata s fokusom na zaštitu okoliša i kulturnog nasljeđa te jedan projekt iz sektora obrazovanja i digitalizacije. Dodajmo, kako lista projekata kontinuirano raste i nije konačna – kažu u razvojnoj agenciji Zadarske županije.

- Ulaganja u razdoblju od 2021. do 2027. u Splitsko-dalmatinskoj županiji  bit će usmjerena na pet glavnih ciljeva. Tako će se ulagati u pametniju Europu, usmjerivanjem na inovacije, digitalizaciju, gospodarsku preobrazbu i potporu malim i srednjim poduzećima; zeleniju Europu bez ugljika, provedbom Pariškog sporazuma i ulaganjem u energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena; povezaniju Europu, opremljenu strateškim prometnim i digitalnim mrežama;  socijalniju Europu, provedbom europskog stupa socijalnih prava i podupiranjem kvalitetnog zapošljavanja, obrazovanja, stjecanja vještina, socijalne uključenosti i jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi; Europu bližu građanima, podupiranjem strategija vođenih na lokalnoj razini i održivog urbanog razvoja u cijeloj EU – kažu u toj županiji.

I u SDŽ naglašavaju kako bez obzira na ciljeve ulaganja, konkretne aktivnosti još ne mogu znati, jer operativni programi nisu još draftirani, a kada dobe barem nacrt Operativnih programa moći će procijeniti koji projekti će biti prihvatljivi za financiranje u novom financijskom periodu.

- Bez obzira na navedeno, treba naglasiti da je Splitsko – dalmatinska županija, preko svoje razvojne agencije RERE,  intenzivno uključena u proces stvaranja baze projekta putem Središnjeg elektroničkog registra razvojnih projekata koji omogućava povezanost razvojnih projekata s aktima strateškog planiranja, utvrđuje obveznike unosa podataka u Registar, način unosa podataka te vrste podataka, što je unaprijed definirano Uredbom o načinu ustrojavanja, sadržaju i vođenju središnjeg elektroničkog registra razvojnih projekata. Svi JLS-ovi u Splitskoj – dalmatinskoj županiji i sama županija su dobile produkcijsku licencu i sada su u procesu unošenja svojih projekata. Nakon što sve općine i gradovi unesu svoje projekte, te nakon što se budu znali draftovi Operativnih programa mi ćemo imati pravi uvid u mogućnost financiranja projekata EU sredstvima u nadolazećem razdoblju – tumače u Županiji.

-Budući da su „Pametnija Europa“, „Zelenija Europa“, „Povezanija Europa“, „Europa s istaknutijom socijalnom komponentom“ te „Europa bliža građanima“ definirani kao ciljevi kohezijske politike EU 2021. – 2027., navedenom se planira doprinijeti kroz projekte koji promiču inovativnu i pametnu gospodarsku transformaciju, prelazak na čistu energiju, kružno gospodarstvo, prilagodbu klimatskim promjenama, jačanje mobilnosti i regionalne povezanosti,  zatim kroz projekte razvoja i primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kao i projekte koji omogućuju održiv i integriran razvoja urbanih, ruralnih i obalnih područja te lokalnih inicijativa – kažu u Primorsko goranskoj županiji.

Županija će nastojati sredstva povlačiti za, primjerice, ulaganja u prometnu integraciju Županije u TEN-T mrežu,  razvoj prometne infrastrukture i javnog prijevoza u ruralnim područjima i na otocima, unapređenje infrastrukture i usluga Doma zdravlja PGŽ, KBC-a Rijeka i drugih zdravstvenih ustanova,  jačanje mreže interventnih službi, razvoj mreže škola i dječjih vrtića, poboljšanje kvalitete i dostupnosti domova za starije osobe i ustanova socijalne skrbi, turističku, lječilišnu i sportsku infrastrukturu, razvoj poduzetničke infrastrukture i servisa, razvoj društvenih usluga (primjerice pomoć osobama s posebnim potrebama), širokopojasnu infrastrukturu, zaštitu i gospodarsko korištenje prirodne i kulturne baštine te jačanje kapaciteta za upravljanje resursima regije.

Poseban naglasak će se stoga kroz strateške dokumente na nacionalnom, regionalnoj i lokalnoj razini stavljati na uravnoteženi regionalni razvoj kroz demografsku revitalizaciju, ekonomsku regeneraciju, učinkovitije upravljanje resursima, razvoj komunalne te socijalne infrastrukture i usluga, a sve u svrhu poboljšanje kvalitete života. Važna komponenta razvojnih promišljanja za narednu financijsku perspektivu stoga će svakako biti razvoj inovativnih regija,  pametnih gradova, pametnih sela te pametnih i održivih otoka kroz razvoj pametnih vještina sukladno potrebama regionalnih gospodarstava, razvoj pametne infrastrukture, stvaranje pozitivne investicijske klime, transformaciju ruralnog gospodarstva, održivo upravljanje resursima i poboljšanje kvalitete života.

U lipnju 2018. godine Vukovarsko-srijemska županija je usvojila Razvojnu strategiju za razdoblje do 2020. godine u kojoj su definirani strateški i razvojni projekti od izuzetnog značaja za razvoj županije. Neki od tih projekata su nedavno započeli s izgradnjom čija bi realizacija trebala završiti u 2021. godini., te se opremanje objekata i stavljanje u punu funkciju očekuje u novoj perspektivi. Ti projekti su Agrotehnološki centar za skladištenje i doradu povrtlarskih i voćarskih kultura kojemu je cilj izgraditi infrastrukturni objekt koji će proizvođačima s područja VSŽ omogućiti bolje uvjete poslovanja – povećanje kapaciteta prehrambene industrije te će služiti za obavljanje različitih savjetovanja i edukacija, istraživanje i razvoj novih tehnologija proizvodnje u suradnji sa znanstveno-istraživačkim institucijama te projekt Drvno tehnološki centar Vukovarsko-srijemske županije gdje će se kroz projekt izgraditi građevina mješovite namjene (znanstveno-istraživačka, proizvodna, skladišna) i opremiti u svrhu privlačenja investicija i stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima drvnog sektora.

- S obzirom da nam je poljoprivreda glavni potencijal razvoja, VSŽ velike napore ulaže i u projekte navodnjavanja. Trenutno su nam dva sustava vrijedna 71 milijun kuna u izgradnji - Sopot-Vinkovci i Blato-Cerna, dok smo za dva sustava Erevenica i Lipovac – dobili odluke o financiranju, te su u postupcima pripreme javne nabave za izvođača radova. Ukupne su vrijednosti 134 milijuna kuna, a pokrivaju područje od 1500 ha. Dva sustava navodnjavanja (Tovarnik i Grabovo) su u fazi pripreme dokumentacije čije se  financiranje i izgradnja očekuje u novoj financijskoj perspektivi. Dosadašnji sustavi su financirani iz Programa ruralnog razvoja te očekujemo da će se i ova dva sustava koja su u pripremi također financirati iz EU sredstava u novoj financijskoj perspektivi - kažu u Županiji.

Vukovarsko-srijemska županija u suradnji s gradovima Vinkovci i Otok te općinama Nijemci, Drenovci i Babina Greda krenula je i u izradu projektno tehničke dokumentacije za  projekte Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala na području VSŽ koji predviđa stavljanje geotermalnog potencijala u funkciju gospodarskog razvoja, Transportno-logistički centar VSŽ kojim se planirati izgraditi suvremeni logistički centar, zatim za projekt Centra za  preradu GMO free soje, prvog takvog u RH, pa projekt izgradnje regionalne klaonice sa rasjekaonicom mesa i hladnjačama u VSŽ te projekt Auto park Lipovac koji ima za cilj povećati sigurnost cestovnog prometa, pokretanje gospodarstva i zapošljavanje lokalnog stanovništva, te demografska obnova i zadržavanje stanovništva na području općine Nijemci. 

- Sredstava za izradu dokumentacije navedenih projekata osigurana su kroz Razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje i Srijema u vrijednosti 10 milijuna kuna bespovratnih sredstava, ali također i u proračunima Vukovarsko-srijemske županije i partnerskih gradova i općina i upravo su to projekti čija se izgradnja i opremanje, te potpuna realizacija i stavljanje u funkciju očekuje u novoj financijskoj perspektivi kroz EU fondove - kažu u Županiji.

Nekoliko je važnih strateških projekata Osječko-baranjske županije koji su trenutno u pripremi za novu financijsku perspektivu 2021.-2027.

To je izgradnja novog Kliničkog bolničkog centra Osijek, čija planirana vrijednost izgradnje iznosi 2 milijarde kuna. Izgradnja i opremanje javne infrastrukture novog Kliničkog bolničkog centra u Osijeku na 135.000 m2 omogućit će postizanje novih standarda u kvaliteti zdravstvene usluge, kvalitetnije osiguranje pristupa zdravstvenoj zaštiti stanovništvu prvenstveno Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Virovitičko-podravske, Brodsko-posavske i Požeško- slavonske županije, odnosno za 800.000 stanovnika.

Zatim, izgradnja Gospodarskog centra Osijek. Planirana vrijednost izgradnje je 350 milijuna kuna. Gospodarski centar će osigurati novu poslovnu infrastrukturu na 56.000 m2 (Sajamske i izložbene prostore, poduzetničko-proizvodne prostore, kongresne i ugostiteljske sadržaje) koja će podići gospodarsku vidljivost regije i unaprijediti poduzetničku klimu, omogućiti razvoj novih proizvoda i usluga malih i srednjih poduzeća, razvoj usluga poduzetničkih potpornih institucija za mala i srednja poduzeća, razvoj mreže poslovnih komunikacija, a doprinijet će povećanju razvoju područja kroz povezivanje svih prioritetnih područja suradnje Razvojnog sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem (prehranu i bioekonomiju, unapređenje lanca vrijednosti i stvaranje regionalnih razvojnih središta temeljem pametne specijalizacije, obrazovanje i regionalnu infrastrukturu, turizam i kreativno društvo). Među projektima je i obnova kulturne baštine -Hrvatsko narodno kazalište Osijek, Muzej likovnih umjetnosti Osijek, dvorac Eugena Savojskog i ostale zgrade materijalne kulturne baštine u vlasništvu ili suvlasništvu Osječko-baranjske županije, projekti ukupne procijenjene vrijednosti oko 250 milijuna kuna.

U planu je i revitalizacija brownfield područja bivšeg OLT-a Osijek. Urbana revitalizacija i obnova industrijskog kompleksa bivšeg OLT-a u Osijeku novim gospodarskim, stambenim i društvenim sadržajima.

Plan je i aktivacija geotermalnog potencijala Osječko-baranjske županije. U izradi je studijska dokumentacija geotermalnog potencijala (vrijednost projekta 3,2 milijuna kuna) za eksploataciju u gospodarske, balneološke i energetske svrhe. U planu je i ulaganje u razvoj infrasturkture Zračne luke Osijek.

Varaždinska županija priprema niz projekata koje samostalno ili u partnerstvu s drugim jedinicama regionalne samouprave, odnosno državom planira prijaviti za financiranje u novom EU financijskom razdoblju 2021. do 2027. godine. Izdvajaju tri strateška projekta, Brza pruga Čakovec – Varaždin – Lepoglava – Zagreb je iznimno važan projekt za Varaždinsku županiju, ali i cijeli sjever Hrvatske. Vrijeme putovanja od Varaždina do Zagreba sa sadašnja gotovo tri sata skratilo bi se na svega 40 minuta. 

Projekt se odnosi na ukupno 60 kilometara pruge, a previđena je izgradnja moderne, elektrificirane pruge brzine od 160 kilometara na sat te izgradnja 17 kilometara potpuno nove pruge, od čega se 7,2 kilometara odnosi na tunele kroz Ivančicu. Procijenjena vrijednost je 400 milijuna eura ili 3 milijarde kuna. Projekt modernizacije i izgradnje brze pruge pokrenut je još prije dvije godine na inicijativu župana Radimira Čačića, a podržali su ga župani Međimurske i Krapinsko-zagorske županije. Sporazum o partnerstvu na projektu punog naziva „Povezivanje željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske“ trojica župana su s HŽ infrastrukturom potpisali još u prosincu 2017.

Nadalje, tu je projekt izgradnja zgrade centralnog operativnog bloka sa spojnim hodnicima u Općoj bolnici Varaždin,  procijenjena vrijednost izrade dokumentacije je 1.500.000 kuna, a procijenjena vrijednost izgradnje i opremanja  350.000.000 kuna. Opća bolnica Varaždin je jedina te veličine u Hrvatskoj koja nije dobila ni nacionalna sredstva niti joj je omogućen pristup EU sredstvima za izgradnju.

Treći projekt je  Geotermalna elektrana Lunjkovec. Naime, istočni dio Varaždinske županije raspolaže velikim količinama geotermalnih izvora energije, a energetski potencijal bi se iskoristio za proizvodnju električne energije. Višak toplinske energije bio bi primarno za potrebe cvjećarstva i povrtlarstva, kao i za razvoj rekreacijskog turizma i slične djelatnosti. Procijenjena vrijednost izrade projektne dokumentacije je pet milijuna kuna.

Za razvoj Karlovačke županije, identificirana su tri strateška cilja -  oživljavanje i održiv razvoj ruralnog područja, stvaranje radnih mjesta i unapređenje kvalitete života te održivi razvoj prostora i učinkovito upravljanje razvojem županije. Na temelju tih ciljeva definirani su i strateški projekti.

Karlovačka županija u suradnji s tematskim radnim skupinama i partnerskom vijećem za područje Karlovačka županije identificirala je devet strateških razvojnih projekata. To je izgradnja sustava zaštite od poplava karlovačko-sisačkog područja, te grada Ogulina, zajedno vrijednosti oko 550 milijuna kuna.

Kroz projekt Stari gradovi 'Dodir civilizacija' plan je valorizirati postojeće kulturne baštine, a projekt  obuhvaća obnovu 11 dvoraca i utvrda Karlovačke županije (u 11 gradova i općina) od uređenja infrastrukture do osmišljavanja sadržaja te stvaranje novih radnih mjesta.

U novoj financijskoj perspektivi 2021-2027 u planu je dodatno opremanje Centra za gospodarenje otpadom Babina gora, kao i učestala modernizacija postrojenja. Indikativni trošak procijenjen je na 227,7 milijuna kuna.

U planu je i cjelovita obnova povijesnog centra Karlovca, zatim brendiranje Ozlja kao jedinstvene destinacije. Stvaranjem novog turističkog proizvoda, odnosno prezentiranjem lika i djela Slave Raškaj koja je živjela i stvarala u Ozlju, kroz projekt “Ozalj – Europska kolijevka akvarela”, očekuju se rezultati u smislu doprinosa razviju turizma ne samo Ozlja i Karlovačke županije, već i cijele regije.

Planiran je i projekt izgradnje visećeg pješačkog mosta Slovin koji bi spajao lijevu i desnu obalu rijeke Slunjčice te na taj način unaprijedio turističku infrastrukturu, te bio poluga za daljnji razvoj i unapređenje prvenstveno odredišta kulturne baštine (Stari grad Slunj). U Ogulinu bi se gradila obilaznica u cilju razvoja gospodarstva, s obzirom na to da sadašnja prometna infrastruktura ne zadovoljava trenutne potrebe osobnog i teretnog prometa, koji će najavljenim ulaganjima u poduzetničke zone u Ogulinu, samo rasti. Obilaznica bi se radila u tri faze od kojih bi prva bila izgradnja spoja u poduzetničku zonu, zatim druga faza bi bio spoj stare i nove poduzetničke zone i treća faza bi bio ostatak obilaznice do zapadnog izlaza iz grada.

I Karlovačka županija planira osnivanje Centara izvrsnosti i kompetencija u srednjem, višem i visokom obrazovanju. Povećanje udjela obnovljivih izvora energije planiran je kao deveti projekt. Naime, grad Karlovac sa svojim geotermalnim izvorima ima najveći potencijal (podaci Energetskog instituta "Hrvoje Požar").

- S obzirom da se neki od navedenih strateških projekata ne mogu ostvariti „jednim udarcem“, potrebno je njihovu rješavanju pristupiti parcijalno, u okviru trenutnih mogućnosti koje nude dostupni izvori financiranja, posebno iz EU fondova. Obzirom da su informacije o prioritetima ulaganja u novoj financijskoj perspektivi na EU razini još uvijek nedorečene, vrlo je izazovno u ovoj fazi planirati ostvarenje zadanih strateških projekata, kao i planirati nove. Stoga, Karlovačka županija u suradnji sa državnom i lokalnom razinom, svim drugim raspoloživim mehanizmima nastoji u što većoj mjeri ostvariti zadane ciljeve – kažu u županiji.

Krapinsko-zagorska županija provodi projekt izgradnje i uspostave Poslovno-tehnološkog inkubatora kojim se namjerava utjecati na sektorske probleme razvoja gospodarstva i poduzetništva Krapinsko-zagorske županije te će se napraviti baza za daljnji razvoj poduzetništva u cilju jačanja konkurentnosti i razvoju tehnološki usmjerenih i na znanju temeljenih malih i srednjih poduzetnika, rastu i razvoju sektora malog gospodarstva te podizanju razine poduzetničkog znanja.

Poslovno-tehnološki inkubator na području Krapinsko-zagorske županije predstavljati će integrirani sustav (središte stručne, savjetodavne i mentorske pomoći) za potporu rasta i razvoja poduzetništva, potencijalnih i postojećih poduzetnika kroz izgradnju i opremanje potrebne infrastrukture. Osnovna orijentacija će biti povezanost s postojećim temeljima gospodarstva Krapinsko-zagorske županije, odnosno obrazovnog sustava, koji će biti u mogućnosti podržati aktivnosti unutar samog Inkubatora. Ujedno će i pomagati malim poduzetnicima/obrtnicima u realizaciji njihovih poslovno-tehnoloških inicijativa u početnoj fazi rasta i razvoja. Pružat će potrebnu stručnu pomoć, upotrebu slobodnih proizvodnih i uredskih kapaciteta po subvencioniranim cijenama, unaprjeđenje i razvoj poduzeća i proizvoda uz mentora i pristup raspoloživim izvorima financiranja. U okviru Inkubatora namjeravaju se pružati usluge i postojećim poduzećima kao mjesto transfera znanja, iskustva i tehnologije. Namjera je uspostaviti i edukacijsko-tehnološki prostor koji se temelji na iskazanoj potrebi za stanare inkubatora i sve ostale zainteresirane poduzetnike, a koja je identificirana kroz anketiranje poduzetnika i nezaposlenih osoba. Inkubator će biti namijenjen za poduzeća koja se bave proizvodnom ili razvojnom djelatnošću ili/i koji nude inovativan proizvod ili uslugu. Nadalje, Inkubator je također namijenjen uslužnim poduzećima, ali čija je usluga vezana uz proizvodnu djelatnost ili je podrška razvoju proizvoda/kreativne industrije.

Plan je i projekt dogradnje postojećeg kompleksa specijlane bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske toplice, kojoj je Županija osnivač. 

-Novom dogradnjom stvorit će se predispozicije daljnjeg razvoja Bolnice u smjeru konkurentnog medicinskog turizma. Planiranim zahvatom omogućiti će se brendiranje Bolnice za njeno buduće pozicioniranje na tržištu kao vodeće ustanove za prevenciju, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju osoba s bolestima mišićno-koštanog, živčanog i kardiovaskularnog sustava, kao i edukacijskog centra u Republici Hrvatskoj iz područja rehabilitacije - kažu u Županiji.

Dogradnjom postojeće bolnice osigurat će se prvenstveno novi smještajni kapaciteti za korisnike usluga zdravstvenog/medicinskog turizma i to 86 smještajnih jedinica sa 172 kreveta te novi prostori hidroterapije kojima će se ponuditi nova vrijednost usluge, kako za korisnike Bolnice, tako i za korisnike smještajnih kapaciteta u samom mjestu (hoteli, apartmani i sl.). Uz navedeno, dogradnjom je obuhvaćena i izgradnja zasebnog rehabilitacijskog trakta, bolničkog restorana s kuhinjom, upravnog dijela, znanstveno nastavnog dijela, podzemne garaže sa 205 parkirnih mjesta te ostalih pratećih sadržaja. U okviru planiranog zahvata predviđa se uređenje središnjeg vanjskog pješačkog prostora. 

Planira se i dodatna investicija u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Subičke toplice, kroz izgradnju vanjskog bazena s pratećim sadržajima te adaptaciju hidroterapije, daljnja modernizacija medicinske opreme za fizikalnu rehabilitaciju itd.

Znanstveno-edukacijsko-zabavni centar Zagorje projekt je zamišljen nakon što se je uvidjelo da u zemlji postoji potreba za popularizacijom znanosti i edukacije, te da bi uspostava takvog centra predstavljala dobru osnovu za popularizaciju znanosti i edukacije, kao i razvoj društvene potpore i ulaganja u znanost i tehnologiju, jačanje suradnje znanstvenih institucija i gospodarstva, potporu poduzetništvu, poticanje većeg ulaganja privatnog sektora u razvoj i istraživanje...

ZEZ CENTAR ZAGORJE projekt je koji obuhvaća rekonstrukciju kulturne baštine – dvorca Stubički Golubovec s pripadajućim perivojem i popratnim objektima.

Nadalje, Projekt re-GENERATOR – zagorski centar urbane kulture kojem je nositelj Grad Zabok, sadržavat će tri zgrade koje su međusobno odvojene i svaka napravljena od drugačijeg materijala – jedna od lima, jedna od betona i jedna od polikarbonata. U sklopu re – GENERATORA bit će 16 smještajnih jedinica, otvorit će se 32 nova radna mjesta dok će unutarnji kapacitet za koncerte biti 500 ljudi, a vanjski 1000. Ukupna površina iznosi 22000 kvadratnih metara.

U sklopu Masterplana razvoja turizma KZŽ planira se  revitalizacija Šemničkih Toplica, golf tereni u Kumrovcu itd. 

Glavni su nam ciljevi oni koje smo si zadali kroz Strategiju razvoja Krapinsko – zagorske županije. Naša vizija je da budemo županija u kojoj održivi razvoj počiva na ljudima koji ostvaruju svoje potencijale, idejama koje se njeguju i razvijaju, okolišu koji je temelj zdravlja, uspješnim gospodarstvenicima koji grade konkurentnost regije te tradiciji koja se poštuje. Također nam je cilj ostvariti planove koje smo zacrtali kroz Masterplan turizma Krapinsko – zagorske županije, a to je da do 2025. godine budemo turistička regija s milijun noćenja godišnje, što je uz potencijale koje imamo, ostvarivo. - kažu u Županiji. 

Slijedom Odluke o financiranju projekta Tehničke pomoći u Šibensko-kninskoj županiji, zaprimljene krajem rujna, regionalni koordinator će u sljedećem četverogodišnjem razdoblju provoditi projekt Tehnička pomoć u ŠKŽ vrijednosti oko 14 milijuna kuna putem kojeg će se JLPRS-ovima te javno-pravnim tijelima u županiji pružati kontinuirana podrška u pripremi i provedbi projekata.

Od većih projekata u županiji, izdvajaju Regionalni centar kompetentnosti u strojarstvu vrijednosti oko 45 milijuna kuna, Energetsku obnovu javno-pravnih ustanova (škole, domovi za starije Šibenik i Knin i dr.), navodnjavanje polja u Jadrtovcu vrijednosti oko 80 milijuna kuna, pristup širokopojasnom internetu, zatim projekt obnove Tvrđave sv. Nikole - UNESCO spomenika kulturne baštine…….itd.

- Također, u sljedećem mandatnom razdoblju planiramo provesti projekt „TestAqua“ vrijednosti 17,6 milijuna kuna kojim se želi ojačati sektor marikulture u Šibensko-kninskoj županiji odnosno, koji će stvoriti uvjete koji će uzgajivačima školjaka  i drugim zainteresiranim poduzetnicima u sektoru omogućiti profesionalno bavljenje marikulturom u našoj županiji. Projekt obuhvaća istraživanja u marikulturi,  uspostavljanje centra za marikulturu s purifikacijskim i otpremnim dijelom, organizaciju edukativnih radionica te promociju proizvoda kao i  jačanje svijesti o pozitivnim učincima marikulturnih proizvoda na zdravlje potrošača, građanstva. U sljedećem razdoblju, regionalni koordinator namjerava u svojstvu projektnog menadžera provoditi i drugu fazu projekta Regionalnog centra kompetentnosti u sektoru strojarstva u Šibensko-kninskoj županiji, vrijednosti 15 milijuna kuna.  Naime, regionalni koordinator je za račun Industrijsko-obrtničke škole Šibenik već pripremio i prijavio prvu te trenutno radi na prijavi druge faze ovog projektnog prijedloga na natječaje iz ESI fondova te će, ukoliko projekt bude pozitivno evaluiran i vlastitim snagama provoditi drugu fazu projekta, a koja se odnosi na uvođenje novih kurikuluma u centar, edukaciju profesora i zaposlenika, organizaciju događaja, seminara, studijskih putovanja te nabavku dodatne strojarske opreme koja će biti smještena u radionice centra - kažu u ŠKŽ. 

U nadolazećem četverogodišnjem razdoblju, za  projekt prekogranične suradnje Italija – Hrvatska „Transfer“, vrijednosti 1.8 milijuna kuna  očekuje se posljednja pozitivna odluka o financiranju. Nakon što se ista zaprimi, započet će se s aktivnostima uređenja arheoloških nalazišta u ŠKŽ i nabavke relevantne opreme. Tu su i projekti prekogranične suradnje kojima je cilj provoditi aktivnosti daljnjeg osnaživanja održivog razvoja sektora marikulture i ribarstva u ŠKŽ, zatim aktivnosti jačanja nematerijalne kulturne baštine  te sektora vinarstva i maslinarstva u ŠKŽ te aktivnosti koje osnažuju sustav vatrogastva na području obuhvata projekta. (Lidija Kiseljak)