Blaženko Boban

'Ostvarujemo dva ključna cilja - postajemo najbolja županija na ICT planu i polako vraćamo život u svoje ruralne krajeve'

Splitsko-dalmatinska županija prema podacima o migraciji lani je imala više doseljenog stanovništva, nego iseljenog. Sigurno su tome pridonijele demografske mjere, a među njima je najznačajnija mjera o povoljnom stambenom kreditiranju na ruralnim područjima, ali i niz programa za mlade obitelji i poduzetnike, kojima se kroz razne programe daju poticaji. Županija postaje značajno ICT središte. Jedan od najvažnijih trenutačnih projekata je izgradnja Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici. Cilj je i sve nekretnine staviti u funkciju, da budu na korist građanima, a takvih je sada u planu 200. Trenutačno se i provode 42 projekta financirana sredstvima EU, a vrijednost im je 76,86 milijuna eura.

Osim projekta 'Tu je tvoj dom', župan Blaženko Boban izuzetno je ponosan što njegova davna želja da Splitsko-dalmatinska županija bude najbolja u  Hrvatskoj u promociji i razvoju novih tehnologija, postaje stvarnost. Također, Županija nakon niza godina zapuštanja, kako kaže župan, sada ima projekte za sustavno gospodarenje otpadom i cestovnu infrastrukturu. Niz je još EU projekata i mjera za poduzetnike o kojima nam govori u intervjuu.

Kada je riječ o potrebi demografske obnove, kao župan ste se oslonili na demografske mjere koje ste primjenjivali u Solinu kao gradonačelnik, te ih sada želite primijeniti na županiju jer, tvrdite, pokazuju rezultate. Pokrenuli ste odličan projekt „Tu je tvoj dom“. Kakav je interes za sredstva za obnovu i izgradnju kuća u rubnim područjima Županije?

- „Tu je tvoj dom“ je županijski program demografske obnove, kojim uz ostale mjere, želimo vratiti život u ruralne dijelove županije. Mogu reći da je interes veliki i da je odaziv odličan pa u konačnici očekujemo obitelji s oko 200 djece koje će nastaniti ruralne dijelove zahvaljujući poticajima županije, što nije mala stvar. Dosad smo potpisali 36 ugovora s obiteljima iz svih rubnih krajeva županije. Sada imamo oko 200 prijavljenih, od čega njih 75 zadovoljavaju uvjete prema dokumentaciji. Nakon što Povjerenstvo utvrdi stvarno stanje tih prijavitelja na natječaj, krećemo s novim uplatama. Osigurat ćemo sredstva u Proračunu za sve zainteresirane, neka se samo strpe, jer Program traje tri godine. Nadam se da će i ovaj ili ovomu sličan projekt započeti i na višoj razini vlasti, kao što me raduje što se pojedine općine i gradovi sinergijski sa županijom uključuju u projekt Tu je tvoj dom.

Projekata ima puno, jer očito je da putem njih i vodite Županiju. Jedan od zapaženijih je vezan za ICT?

- Riječ je o projektu županijskih Centara izvrsnosti i projektu ICT Županija. Naime, ovih dana nam je stigla potvrda izvrsnosti našega rada s nadarenim učenicima upravo kroz županijsku ustanovu Centar izvrsnosti. Povjerenstvo za procjenu kandidatura, ocijenilo je kandidaturu našega Centra izvrsnosti izvrsnom ocjenom i odlučilo dodijeliti nam certifikat kojim nas proglašava europskom točkom za darovite – European Talent Point. Ne mogu iskazati s kolikim zadovoljstvom i ponosom primam u svom kabinetu naše učenike koji postižu vrhunske rezultate na nacionalnoj, europskoj i svjetskoj razini, zahvaljujući između ostaloga i činjenici da su mnogi od njih polaznici naših Centara izvrsnosti. Najbolji ovogodišnji maturant u Hrvatskoj, ne slučajno, dolazi upravo iz naše županije.

Činilo se je svojevremeno kako je Vaše obećanje iz kampanje: „Biti najbolji u Hrvatskoj u promociji i razvoju novih tehnologija i IT industrije“ jedan lijepi, ali nerealan san. No, ipak, postaje stvarnost...

- Kao jedan od strateških pravaca razvoja Županije, postavili smo jasan cilj – biti najbolja županija u Hrvatskoj i u području razvoja i promocije novih tehnologija. Uz to što je već godinama Županija pokrovitelj najveće IT konferencije u jugoistočnoj Europi, SHIFT konferencije, pokrenut je projekt ICT županija, koji ima za cilj pokretanje i unaprjeđivanje cjelokupnog IT sektora u SD županiji kako bi postao jedan od ključnih gospodarskih grana SDŽ. U tom pravcu pripremamo prostor zgrade bivšeg Varteksa u Splitu kao ugodno mjesto okupljanja studenata, učenika i mladih zainteresiranih za učenje osnova programiranja, te za stručna predavanja U školu informatike je ove godine bilo upisano 600 djece, i za njihovu obuku angažirano i obučeno oko 30 profesora informatike prema suvremenom informatičkom programu. Uistinu, naš san postaje stvarnost.

 

Ne možemo ne spomenuti izgradnju županijskog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici. 16. rujna je raspisan dugo očekivani natječaj za izvođenje građevinskih radova na Centru za gospodarenje otpadom Lećevica. Što slijedi nakon natječaja, jesu li riješena imovinsko-pravna pitanja i kada se može očekivati početak izgradnje ovoga Centra?

- Da, nakon svega kroz što smo godinama prolazili, otvoren je natječaj koji je trajao do srijede. Natječaj je takozvano posebno savjetovanje i time započinje postupak javne nabave. Vrlo brzo će se početi pripremati ponude. Procijenjena vrijednost radova je oko 44 milijuna eura. Kada je riječ o imovinsko-pravnim poslovima, mogu kazati da je prve predugovore  s vlasnicima zemlje još prije desetak godina sklopila općina Lećevica. Na nama je sada raščistiti odnose, utvrditi vlasnike parcela, kako bi RCČO mogao s njima sklopiti ugovore. Kroz projekt su osigurana sredstva za dio otkupa, a dio će financirati sama Županija. Radi se o postupku koji traje, ali sve ide nekim očekivanim tijekom. Ako sve bude u redu i po planu, početak izgradnje prve od 14 faza gradnje Centra, možemo očekivati najdalje početkom 2021. godine.

Kako ocjenjujete suradnju s Vladom RH, prije svega na infrastrukturnim projektima?

- Suradnja s Vladom RH je izvrsna. Istaknut ću činjenicu da su dvije sjednice Vlade održane na području županije, u gradu Splitu i gradu Hvaru. Suradnja sa samim predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, s dopredsjednicima Vlade, Krstičevićem i Božinovićem, te pojedinim ministrima, prije svih s ministrom Olegom Butkovićem i ministrom Tomislavom Ćorićem je skoro na dnevnoj bazi. Naša županija i grad Split su, moramo priznati, bili zapušteni više od svega, po pitanju sustavnog gospodarenja otpadom i po pitanju cestovne infrastrukture, ali sada radimo i na tome. Split, drugi grad u Hrvatskoj, ima samo jedan „poluulaz“ s autoceste i moramo sada strateški povezati četiri vertikale: tunel Kozjak-Dugopolje, brzu cestu Dicmo-Sinj, spoj tunel sv. Ilija do granice s BiH, odnosno cesta Zagvozd-Imotski-BiH te tunel Ravča-Drvenik, to su naši strateški ciljevi koje moramo uz pomoć Vlade i Europskih fondova provesti u dogledno vrijeme. O izgradnji županijskoga Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici sam već govorio.

Zasigurno će u javnosti biti još puno govora o integriranju dosadašnje županijske državne uprave u sustav županija. No, za sada, je li Splitsko-dalmatinska županija spremna za ovaj proces?

- To je proces koji zahtijeva temeljitu pripremu i suradnju s nadležnim ministarstvima, prije svega s Ministarstvom uprave. Ministar Ivan Malenica je nedavno sa suradnicima posjetio županiju i izvijestio nas o koracima koje poduzima i koje je već poduzelo Ministarstvo i Vlada RH. Ne ulazeći u detalje, mogu kazati da ćemo spremni ući u taj proces koji se neće završiti danom formalno-pravnog integriranja državne uprave i same Županije. Puno je posla pred nama. Zasad mogu samo reći, bez obzira što imamo najveći broj djelatnika od svih državnih uprava u Hrvatskoj, da će svi oni biti zbrinuti sukladno zakonu i na pravedan način.

Svečana sjednica županijske Skupštine održat će se na blagdan sv. Jeronima 30. listopada 2019. Kada ste i zašto odlučili promijeniti Statut Splitsko-dalmatinske županije Odlukom o proglašenju blagdana sv. Jeronima novim Danom Županije?

- Odluka o izmjeni Statuta Splitsko-dalmatinske županije kojom se blagdan sv. Jeronima proglašava novim Danom Županije, donesena je jednoglasno na sjednici županijske Skupštine 23. listopada 2017. godine, pa smo prošle godine prvi put svečano obilježili blagdan sv. Jeronima u zgradi splitskog HNK, kao što činimo i ove godine. Možda nismo svjesni veličine ovoga crkvenoga naučitelja rođenog negdje u Dalmaciji prije 1600 godina. Htjeli smo kao županija koja obuhvaća najveći dio kako ondašnje tako i današnje Dalmacije, dati svoj doprinos ovom velikom jubileju, pa smo  prigodno objavili knjigu uvaženog prof. Slobodana Prosperova Novaka „Sveti Jeronim Dalmatinac“, a u pripremi su još neki materijali prilagođeni različitim uzrastima i neka kulturna događanja o kojima ćemo uskoro govoriti. 2020. godina je Jeronimova godina i mogu samo kazati kako smo se kao institucija pripremili za dostojno čašćenje našega sveca.

Ostaje nam još bar ukratko spomenuti projekte po kojima je Splitsko-dalmatinska županija jedinstvena u Hrvatskoj: „Pomorsko je dobro“ i  „E- registar nekretnina SDŽ“, a o nizu drugih, ne manje važnih tema: radu županijske razvojne agencije RERA, o dosadašnjem i budućem povlačenju EU sredstava, poticajima i potporama koje nudite gospodarstvenicima i ženama poduzetnicama, o izgradnji mini tvornice lijekova u Dugopolju, o izgradnji velebnog  turističkog objekta, Posjetiteljskog centra u Dugopolju, o ulaganjima u hitne službe  i o drugim projektima koje ste ostavili za drugu polovicu mandata…

- Kroz projekt „Pomorsko je dobro“ educiramo sve dionike o najnovijim propisima i postupcima u svezi s gospodarenjem pomorskim dobrom te informiramo građane o svim izdanim koncesijama i koncesijskim odobrenjima putem prvog registra koncesija i koncesijskih odobrenja u Hrvatskoj. Kroz online obrasce za prijavu zloporaba koncesija ili koncesijskih odobrenja i devastacija pomorskog dobra, u godinu dana koliko se projekt provodi, kako mi je kazao pročelnik Čogelja, primljeno je 160 prijava građana koje su potom proslijeđene nadležnim inspekcijama na daljnje postupanje. Neki od tih slučajeva završili su i u medijima, a počiniteljima su određene zakonom propisane kazne. Želim istaknuti podatak o povećanju prihoda od koncesija i naknada za uporabu pomorskog dobra. Samo naknade za koncesije, koje su u nadležnosti Splitsko-dalmatinske županije, tijekom 2018. godine više su za 1,1 milijun kuna u odnosu na godinu prije. Zaključno, mogu reći da smo realizacijom ovoga projekta započeli ozbiljan posao podrške jedinicama lokalne samouprave, učinkovitog upravljanja pomorskim dobrom i uvođenja reda nad tim vrijednim resursom, kao i njegove zaštite i očuvanja. Kroz projekt „E- registar nekretnina SDŽ“   konačno imamo sustav praćenja nekretnina i plan zemljišnoknjižnih upisa što nam je podloga za apliciranje na EU projekte. Cilj nam je svaku nekretninu staviti u funkciju, odnosno stvoriti nekretnine koje će koristiti građanima. Reći ću samo da je Županija poslala preko 60 zahtjeva Ministarstvu državne imovine za prijenos vlasništva što znači da imamo priliku riješiti preko 200 nekretnina.

Među vodećom ste županijom po broju poduzetnika i ostvarenim rezultatima poslovanja u prošloj godini, što je rezultat raznih poticajnih mjera?

- Poduzetnicima s područja Splitsko dalmatinske županije dodjeljuju se potpore kroz kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva uz subvenciju kamate do dva posto za nove investicije te jedan posto za refinanciranje postojećih nepovoljnih kredita i isto toliko za obrtna sredstva. Ovisno je li riječ o kupnji, izgradnji, uređenju ili proširenju gospodarskih objekata – kupnja nove opreme ili novog dijela opreme – refinanciranje postojećih nepovoljnih kredita – obrtna sredstva, ovisi i visina potpore, a kreće se od 200.000 do pet milijuna kuna. Izdvojio bih programe potpore istraživanju i razvoju i primjeni inovacija u gospodarstvu i poljoprivredi te potpore osnivanju i razvoju poduzetništva, gdje je za 91 projekt izdvojeno 2,2 milijuna kuna. Financiranje poduzetnika putem subvencije kamata  koja se za poduzetnike kreće od 0,7-1%, u 2018. i 2019. realizirano je oko 150 projekata u vrijednosti iznad 350 milijuna kuna. Putem programa sustavnog gospodarenja energijom imamo ove godine ukupno 113 zahtjeva vrijednosti 2,6 milijuna kuna, za financiranje obnove fasada, prozora, kolektora dizalica topline i mikrosolara..

Što se tiče EU projekata, koliko trenutačno imate ugovorenih sredstava i koji su najvažniji projekti?

- Osim izdvajanja matičnih proračunskih sredstava za jačanje sustava civilne zaštite, kontinuirano pripremamo i provodimo projekte koji se financiraju iz EU izvora, putem kojih se financira nabavka opreme koja je neophodna za uspostavu kvalitetnog sustava civilne zaštite, koji je u mogućnosti spremno reagirati na sve ugroze, kako prirodne tako i one koje su uzrokovane ljudskim faktorom (požari, potresi, naftna onečišćenja,..). Od 1. siječnja 2019. započeli smo s provedbom novog projekta iz područja civilne zaštite E- CITIZENS ukupne vrijednosti oko 22 milijuna kuna, od čega je oko 2 milijuna kuna predviđeno za aktivnosti Županije, a putem kojeg se planira nabaviti vrijedna oprema za specijalističku postrojbu za spašavanje iz vode. U sklopu ovog projekta Županija će nastaviti s aktivnostima u svrhu podizanja otpornosti lokalnih zajednica na katastrofe i jačanja kapaciteta  županijskih snaga sustava civilne zaštite. Danas, kao vodeći partner pripremamo strateški  projekt FRESPILL čija je procjenjena ukupna vrijednosti u iznosu od oko 105 milijuna kuna u okviru kojeg je predviđena izgradnja Nastavnog regionalnog središte za osposobljavanje operativnih snaga sustava vatrogastva i civilne zaštite. Navedeni  centar će biti prvi centar tog tipa u Republici Hrvatskoj, a koji će itekako doprinijeti jačanju spremnosti cjelokupnog vatrogastva i sustava civilne zaštite kako u našoj županiji, tako i šire. Početkom 2019. godine započeli smo s provedbom 20 novih projekata financiranih iz Interreg programa Italija-Hrvatska 2014. -2020.  ukupne vrijednosti od oko 365 milijuna kuna. Javna ustanova RERA kao županijski regionalni koordinator u ovom trenutku provodi 42 projekta financirana sredstvima EU. Ukupna vrijednost projekata iznosi 76,86 milijuna eura, a vrijednost projektnih aktivnosti u našoj županiji iznosi 27 milijuna eura. Isto tako, u ovom trenutku priprema 72 milijuna eura na razne pozive. 

Čini se da su u konačnici rezultati turističke sezone puno bolji od najavljivanih. Imate li podatke?

- Unatoč svim turbulencijama i neizvjesnostima, prema podacima sustava eVisitor, Splitsko-dalmatinska županija upisala je odlične turističke rezultate. U komercijalnim smještajnim kapacitetima zabilježeno je u razdoblju od siječnja do kolovoza 2019. godine ukupno 3 milijuna dolazaka domaćih i stranih turista, što je porast za 6%, te 15,1 milijuna noćenja domaćih i stranih gostiju, a što je porast od 2% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. (Lidija Kiseljak)

 

Intervju