U dvije godine županije iz EU fondova povukle 41,7 milijardu kuna, najviše ugovorile Dubrovačko-neretvanska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska županija

Dubrovačko-neretvanska županija vodeća je po ugovorenim bespovratnim sredstvima iz EU u protekle dvije godine, pokazuju podaci Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, te analiza koju je  napravila Hrvatska gospodarska komora. Prema toj analizi, isključi li se Grad Zagreb, Dubrovačko-neretvanska županija je u 2017. i 2018. godini ugovorila 4,4 milijardi kuna europskog novca za projekte koji se već realiziraju, a prednjače svakako Pelješki most i Zračna luka Dubrovnik, projekt koji je u završnoj fazi. Po visini ugovorenog EU novca slijede Primorsko-goranska županija sa 3,2 milijarde kuna, tek nešto manje je ugovorila Osječko-baranjska županija, Zagrebačka je na četvrtom mjestu sa 2,6 milijardi, dok je Vukovarsko-srijemska županija ugovorila 2,3 milijardi kuna. No, gleda li se visina odobrenih sredstava u odnosu na broj stanovnika, onda je poredak malo drugačiji. Dubrovačko-neretvanska županija prednjači, ali je slijede Ličko-senjska županija, Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija.

U 2017. i 2018. godini ukupan je kumulativni iznos ugovorenih EU projekata (zbroj sredstava ugovorenih po pojedinim županijama) iznosio 41,7 milijardi kuna.

Pelješki most je predvodnik povučenog novca

- Sredstvima fondova Europske unije gradimo najvažniji hrvatski infrastrukturni, prometni i geostrateški projekt – Pelješki most. EU sredstvima moderniziramo Zračnu luku, gradimo Studentski dom, osam novih ili dograđenih luka na otocima, Objedinjeni hitni bolnički prijem, poduzetnički inkubator, sustave navodnjavanja, energetski obnavljamo škole i domove, obnavljamo kulturne spomenike, štitimo i valoriziramo prirodnu baštinu, pripremamo centre kompetentnosti u Dubrovniku i u Neretvi, kao i mrežu širokopojasnog interneta za cijelu županiju – izdvojio je Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić neke od projekata.

Primorsko-goranska županija slijedi po iznosu ugovorenog EU novca, ali je ujedno ta županija prva u okviru Jadranske Hrvatske sa 11,75 milijuna eura vrijednosti projekata. Riječ je o Europskoj teritorijalnoj suradnji  (programi Mediteran, Jadransko-jonski, Središnja Europa, Italija-RH, Slovenija-RH).

Neki od značajnijih projekata na području Primorsko-goranske županije sufinanciranih kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, koji je ujedno i najveći izvor bespovratnih EU sredstava, su primjerice poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka“ (Rijeka, Kastav, Viškovo, Čavle i Jelenje) čija je ukupna vrijednost 1,7 milijardi kuna, a iz EU fondova je sufinancirano  1,2 milijarde kuna. Zatim, projekt Razvoja istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci čija je ukupna vrijednost 180 milijuna kuna uz 153 milijuna sufinanciranih iz EU, pa projekt Studenskog smještaja na Kampusu za koji je dobiveno iz EU fondova 152 milijuna kuna, nadalje, u potpunosti je iz fondova financirana rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC Rijeka, sa 69 milijuna kuna EU fondovi su sufinancirali  Integrirani program „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ , a tu su još projekti poput Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt Grada Rijeke,  Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana Primorsko-goranske županije, energetska obnova zgrada osnovnih škola Primorsko-goranske županije, rekonstrukcija i dogradnja zapadnog dijela luke Cres, produženje lukobrana u luci Unije na otoku Unije i dogradnja luke otvorene za javni promet županijskog značaja – luka Crikvenica.

Osječko-baranjska županija je započela niz projekata sufinanciranih iz EU fondova kao što je izgradnja Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće koji je neophodan za ozbiljniji razvoj poljoprivredne proizvodnje na području županije, a čija je ukupna vrijednost oko 40 milijuna kuna. Kako se pojavljuju natječaji Ministarstva poljoprivrede prijavljuju se sustavi navodnjavanja kao dio osnovne poljoprivredne infrastrukture. Projekt Regionalnog centra za odlaganje otpadom Orlovnjak vrijedan je gotovo 300 milijuna kuna, započela je realizacija projekta Gospodarskog centra u suradnji s Gradom Osijekom čija se vrijednost procjenjuje na više od 30 milijuna kuna. Grade I. gimnaziju, nastavljaju s projektom besplatne školske prehrane za sve osnovnoškolce, pa rade na povećanju kapaciteta Zračne luke Osijek i još nizu projekata. Župan Ivan Anušić izdvaja i velika sredstva od oko 180 milijuna kuna uložena u energetsku obnovu zgrada javne namjene, a do 2021. godine sve će biti obnovljene.

Kako se i tumači u analizi HGK, rangiranje županija po ukupnom iznosu ugovorenih EU sredstava ne znači da je neka županija bolja ili lošija u korištenju fondova jer su županije različite gospodarske veličine, strukture gospodarstava i broja stanovnika.

- Podaci o ugovorenim sredstvima fondova EU po stanovniku pružaju informaciju o snazi distribucije ugovorenih sredstava fondova EU po županijama. Što je ugovoreni iznos po stanovniku veći, valja očekivati i veći utjecaj projekata na stanovništvo i gospodarstvo, stoga je i pozicija županije bolja – kažu u HGK.

Župan Dobroslavić hvali dobru suradnju s Vladom koja je prepoznala potrebe Dubrovačko-neretvanske županije, pa će se tako raditi i na nizu projekata koji će popraviti prometnu infrastrukturu županije.

Isti pristup Vlade za sve županije

Vlada se je iskazala i po pitanju Slavonije kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem kroz koji je cilj povući 2,5 milijardi eura iz fondova EU. Svih pet slavonskih županija, pokazuje analiza HGK,  imaju gotovo dvostruko veći udjel u ugovorenim sredstvima fondova EU-a (20,4 %), nego što je njihov udjel u hrvatskom gospodarstvu (11,8 %). Dodatno, vrijednost ugovorenih sredstava fondova EU-a u 2017. i 2018. dosegnula je 20,5 posto BDP-a Slavonije (u čak tri slavonske županije gotovo 29 %), dok je vrijednost na razini Hrvatske 11,9 %. Dobri rezultati Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, odnosno dobra dinamika ugovaranja, a onda i povlačenja sredstava fondova EU-a dat će, tvrde u HGK-u, znatan doprinos dinamičnijem razvoju slabije razvijenih slavonskih županija i smanjivanju regionalnih razlika na razini Hrvatske i u idućim godinama. Već je takav pomak, kažu, uočen još u 2016. godini. Naime, razina razvijenosti četiriju slavonskih županija bila je od 32 do 34 posto prosjeka EU-a u 2015. godini (Osječko-baranjske 47 %), da bi u 2016. godini sve županije zabilježile pomak nabolje: Osječko-baranjska se za 1,7 postotnih bodova približila prosjeku razvijenosti, Virovitičko-podravska za 1,6, Vukovarsko-srijemska za 1,4, Brodsko-posavska za 1,1 te Požeško-slavonska za 0,9 bodova.

Nakon takvih ohrabrujućih brojeva iz Slavonije, često se u posljednje vrijeme čuje od župana iz ostalih krajeva zemlje kako bi se isti recept trebao primjeniti i za ostale krajeve Hrvatske. Neki dan ponovio je to Varaždinski župan Radimir Čačić prilikom susreta s kolegom iz Bjelovarsko-bilogorske županije Damirom Bajsom, istaknuvši kako bi se isto trebalo učiniti za sjevernu i sjeverozapadnu Hrvatsku. (Lidija Kiseljak)