ANALIZA Podaci DZS-a o rastu zaposlenosti od 2011.-2016.

Najveći rast zaposlenosti od 2011. ima Zagrebačka županija

Prvenstveno zahvaljujući našim poduzetnicima županijski se proračun puni u skladu s planiranim, stoga smo rebalansom dio tog novca odlučili „vratiti“ poduzetnicima kroz potpore i kapitalne pomoći. Početkom godine Županija je za poduzetnike osigurala 3,2 milijuna kuna, a rebalansom smo sredstva povećali za 125 posto, tj. na ukupno 7,2 milijuna kuna, kaže župan Kožić

Državni zavod za statistiku objavio je ovih dana veliku analizu pod nazivom 'Gradovi u statistici' u kojoj su prikazani trendovi i brojčani pokazatelji gradova u čak 16 područja – od broja i strukture stanovnika, trendova doseljavanja i odseljavanja, turizma, građevinarstva, broja vrtića, škola, učenika, studenata... od 2011. do 2016. godine. S obzirom da je Hrvatska u, kako je upozorila i sama Predsjednica Republike, 'izvanrednom stanju' zbog masovnog iseljavanja kojemu je, pak, glavni uzrok nedostatak radnih mjesta, mi smo se u ovoj analizi odlučili fokusirati na podatke DZS-a o zaposlenosti.

Za razliku od statistika koje govore o padu broja nezaposlenih, a koje se u javnosti doživljavaju sa velikom zadrškom i skepsom jer u velikom broju slučajeva ne ukazuju na pozitivne trendove, nego upravo suprotno – da je broj nezaposlenih pao kao posljedica odlaska nezaposlenih ljudi iz zemlje, podaci o rastu zaposlenosti ne mogu se dvojako tumačiti i znače samo jedno – da su otvorena nova radna mjesta i da se gospodarstvo, nakon višegodišnje krize, ipak polako pokreće.

2016. kao godina početka oporavka

A upravo to se da iščitati iz ovih podataka, da se gospodarstvo, nakon deset godina stagnacije i pada, ipak počelo oporavljati. Naime, na razini države imali smo konstantni pad zaposlenih od 2011. do 2015., a situacija se nabolje počinje mijenjati tek u 2016. godini u kojoj je prekinut trend pada i ponovo počinje rast zaposlenosti. Prošle je godine, tako, u pravnim osobama u gradovima i općinama bilo 1.082.985 zaposlenih. I iako je to tek 0,46 posto, odnosno 4.969 više zaposlenih u odnosu na 2011. godinu kada je situacija krenula nizbrdo, u odnosu na 2015. godinu radi se o rastu od 6,29% ili 64.131 više zaposlenih. Svi navedeni podaci su preuzeti iz DZS publikacije Gradovi u nizu.

Što se situacije u županijama tiče, rast zaposlenosti od 2011. bilježi njih čak deset, a najveći je u Zagrebačkoj županiji – 10,30 posto.

Redni broj Županija Zaposlenost 2011. Zaposlenost 2012. Zaposlenost 2013. Zaposlenost 2014. Zaposlenost 2015. Zaposlenost 2016. Smanjenje (-) ili povećanje (+) zaposlenosti za razdoblje 2011.-2016.
1 Zagrebačka županija 59.035 58.897 58.765 58.648 62.686 65.113 10,30%
2 Varaždinska županija 48.832 49.366 48.523 49.148 50.431 52.284 7,07%
3 Međimurska županija 30.104 29.379 30.175 29.880 30.303 31.747 5,46%
4 Ličko - senjska županija 9.951 10.187 10.253 10.378 10.441 10.401 4,52%
5 Grad Zagreb 359.430 362.889 356.065 351.919 359.288 371.631 3,39%
6 Krapinsko - zagorska županija 26.135 25.759 25.611 25.754 26.406 26.945 3,10%
7 Šibensko - kninska županija 22.035 22.340 22.439 22.337 22.583 22.306 1,23%
8 Dubrovačko - neretvanska županija 30.856 30.801 30.312 30.546 30.071 31.114 0,84%
9 Zadarska županija 33.997 34.118 33.286 33.821 34.660 34.276 0,82%
10 Istarska županija 60.551 61.221 59.264 59.203 59.469 60.902 0,58%

Župan Stjepan Kožić ponosan je što u Zagrebačkoj županiji dva ključna indikatora razvijenosti – zaposlenost i stanje poduzetništva – zadnjih nekoliko godina bilježe značajan i kontinuiran rast.

Kožić: Uz zaposlenost, rastu i plaće koje su iznad RH prosjeka

'Iako nam je svima u interesu ravnomjeran razvoj cijele Hrvatske, ipak moram istaknuti sjajne rezultate naših poduzetnika i njihovih zaposlenika zahvaljujući kojima smo prema čitavom nizu pokazatelja jedna od vodećih županija u zemlji. Prvenstveno zahvaljujući našim poduzetnicima županijski se proračun puni u skladu s planiranim, stoga smo rebalansom dio tog novca odlučili „vratiti“ poduzetnicima kroz potpore i kapitalne pomoći', ističe župan.

Naime, pojašnjava, početkom godine Županija je za poduzetnike osigurala 3,2 milijuna kuna, a rebalansom su povećali sredstva za 125 posto, tj. na ukupno 7,2 milijuna kuna. Osim toga, županija poduzetnicima pomaže i sufinanciranjem kamata na kredite, bespovratnim potporama sufinancira im nabavu opreme, strojeva, ulažu u uređenje prostornih kapaciteta, sufinanciraju troškove nastupa na sajmovima u zemlji i inozemstvu,…

'Davnih dana prepoznali smo kakav gospodarski potencijal nudi naš perspektivan geografski položaj uz samu granicu sa Slovenijom i neposrednu blizinu grada Zagreba stoga smo uložili znatna sredstva u plansko pozicioniranje, razvijanje i opremanje naših više od 20 poduzetničkih zona. One danas broje oko 200 tvrtki s preko 6000 zaposlenika, a isplativost i ispravnost takve politike ulaganja najbolje se vidi kada se postojeće tvrtke odlučuju na širenje unutar zona, a istovremeno privlačimo i nove investitore. Sve navedeno sigurno je utjecalo na porast zaposlenih u Zagrebačkoj županiji, kao i na porast prosječne mjesečne neto plaće kod poduzetnika po zaposlenom za 3,2% prema podacima Fine za 2016. godinu. To nas, uz Grad Zagreb i Istarsku županiju, smještava u red županija koje isplaćuju neto plaće iznad prosjeka RH i daje nam snažan zamah da nastavimo i dalje kreirati našu gospodarsku politiku u suglasju sa samim poduzetnicima', kaže župan Kožić.

U pet županija s najvećim rastom tu su još Varaždinska, Međimurska, Ličko Senjska i Grad Zagreb.

Kao i kod gradova, te na razini čitave države, situacija se znatno popravlja kada se gledaju trendovi u razdoblju od 2015.-2016., kada pozitivan rezultat ima 15 županija. Najveći skok tu bilježi Virovitičko-podravska županija – 4,95 posto, potom su tu opet Međimurska, Zagrebačka i Varaždinska županija, a na petom je mjestu Požeško-slavonska.

Redni broj Županija Zaposlenost 2012. Zaposlenost 2013. Zaposlenost 2014. Zaposlenost 2015. Zaposlenost 2016. Smanjenje (-) ili povećanje (+) zaposlenosti za razdoblje 2015.-2016.
1 Virovitičko - podravska županija 13.804 13.724 13.343 13.082 13.729 4,95%
2 Međimurska županija 29.379 30.175 29.880 30.303 31.747 4,77%
3 Zagrebačka županija 58.897 58.765 58.648 62.686 65.113 3,87%
4 Varaždinska županija 49.366 48.523 49.148 50.431 52.284 3,67%
5 Požeško - slavonska županija 13.998 13.381 13.358 13.479 13.951 3,50%
6 Dubrovačko - neretvanska županija 30.801 30.312 30.546 30.071 31.114 3,47%
7 Grad Zagreb 362.889 356.065 351.919 359.288 371.631 3,44%
8 Istarska županija 61.221 59.264 59.203 59.469 60.902 2,41%
9 Brodsko - posavska županija 26.167 25.230 24.634 25.225 25.751 2,09%
10 Krapinsko - zagorska županija 25.759 25.611 25.754 26.406 26.945 2,04%

Andrović: Rast kao rezultat poticajnih mjera

Virovitičko-podravski župan Igor Andrović kaže kako su odlični rezulati županije u posljednje dvije godine, što se rasta broja zaposlenih tiče, rezultat kombinacije mjera za poticanje poduzetništva iz proračuna Virovitičko-podravske županije ali i rada potpornih institucija s područja županije. Naime, u tom periodu počinje značajno korištenje dostupnih bespovratnih sredstava iz EU fondova, a najznačajnija ulaganja odvijala su se u sektoru razvoja poljoprivrede gdje je samo na jedan natječaj Programa Ruralnog razvoja prijavljeno projekata u vrijednosti 90 milijuna kuna.

U prilog ovome, kaže Andrović, govori i podatak da je Virovitičko-podravska županija ostvarila najbolji rezultat glede isplaćenih sredstava iz Programa ruralnog razvoja po glavi stanovnika, 3.411 kune po stanovniku, što je 30 posto ukupno isplaćenih sredstva na području Slavonije, Baranje i Srijema.

'Rastom investicija u sektoru poljoprivrede povećao se i obujam poslova lokalnih građevinskih tvrtki i tvrtki koje se bave industrijskom proizvodnjom, ali i drugih djelatnosti koje su usko povezane s infrastrukturnim projektima. Osim toga, od 2015. godine županija je kroz program Osiguranja pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju zaposlila 128 pomoćnika u nastavi', navodi župan.

Dodaje i da, osim sektora poljoprivrede, u razvoju Virovitičko-podravske županije značajnu ulogu ima i drvno prerađivačka industrija. 'Virovitičko-podravska županija izgradila je opremila jedini živući Centar kompetencija u Hrvatskoj, vrijedan 44 milijuna kuna, a to je Panonski drvni centar kompetencija koji je s 99% intenziteta potpore financiran iz EU sredstava i zamišljen je kao centar koji pruža usluge malim i srednjim poduzetnicima iz drvno-prerađivačkog sektora u Hrvatskoj i regiji, u svim fazama razvoja finalnih proizvoda od drva, odnosno proizvoda s većom dodanom vrijednošću, s naglaskom na inovacije', pojašnjava Andrović i ističe kako je danas Virovitičko-podravska županija jedno veliko gradilište. U tijeku su investicije u izgradnju sustava navodnjavanja u vrijednosti 56 milijuna kuna kojima će se navodnjavati 950 ha poljoprivredne površine te poticati proizvodnja visoko dohodovnih kultura, istovremeno se radi na obnovi kulturne baštine. Osim toga, gradit će se Poduzetnički inkubatori u Orahovici, Slatini te općini Pitomača ukupne vrijednosti 28 milijuna kuna.

'Poduzetnički inkubator Virovitičko-podravske županije bio je pokretač mnogih mladih poduzetničkih ideja, kojima je Virovitičko-podravska županija, svojim sufinanciranjem, omogućila besplatan poslovni prostor i vjetar u leđa u njihovim počecima izdvojivši oko 800.000,00 kuna kako bi njihove ideje, u početnim danima, naišle na plodno tlo. Upravo taj model, koji se pokazao kao idealnim za poduzetnike početnike, za ostanak mladih na našem području, nagnao je županiju u širenje ovog projekta, pa će se tako poduzetnički inkubatori, uz europska bespovratna sredstva, ali i sufinanciranje Virovitičko-podravske županije graditi u Slatini, Orahovici, Pitomači. Povećanje broja zaposlenih na području Virovitičko-podravske županije, plod je i dugogodišnjeg poticanja poduzetništva od 2010. godine. Tako je s 2017. godinom, na ime subvencije poticaja isplaćeno 2.000.000,00 kuna. Iznimno popularni su bili projekti „mikrokreditiranja“, potom „lokalni projekti malog gospodarstva“ i „Kreditom do konkurentnosti“ s kojima je Županija, u suradnji s resornim ministarstvom sufinancirala dio kamate kreditnih linija korisnika. Na ovaj način, kreditirano je 103 korisnika, a izdvojeno je oko 5.000.000,00 kuna za nove poduzetničke priče. Gospodarski pokretač razvoja je i Međunarodni sajam Viroexpo koji će u veljače iduće godine doživjeti svoje 23. izdanje. Radi se o najznačajnijem sajmu u ovom dijelu naše zemlje, među tri najveća u RH. Viroexpo je godinama otvarao vrata poduzetnicima, spajajući ih na jednom mjestu, otvarajući nove mogućnosti ponajprije vezano za izvoz proizvoda i usluga. Županija je u hrvatskim okvirima najpoznatiji proizvođač kvalitetnog meda, a u posljednjih desetak godina na našem području bilježimo veliko povećanje medara i pčelara, bilo kao osnovne djelatnosti ili kao dodatnog izvora prihoda. Kako bi njihov proizvod bio konkurentan na hrvatskom i europskom tržištu, županija je pokrenula inicijativu za zaštitu meda oznakom izvornosti „Slavonski med“', kaže Andrović. (župan.hr)