ANALIZA Izvršenje proračuna u 2017.

Najveće prihode ima Splitsko-dalmatinska županija, najveći suficit u Zadarskoj

Županije su za oko 10 posto povećale prihode u odnosnu na protekle godine, a većina županija je ostvarila suficit proračuna. Gledajući per capita, najveći prihod ima Ličko-senjska županija

Prema analizi izvršenja proračuna općina, gradova i županija koju je objavio Institut za javne financije, županije su u 2017. godini ostvarile blago povećanje ukupnih prihoda, od oko 10 posto u odnosu na prethodne godine. U prosjeku su, bez grada Zagreba, imale proračune u iznosu od 202 milijuna kuna.

Najveće je proračunske prihode, naravno, imao grad Zagreb, koji ima i status županije, od 6,571 milijardi kuna. Slijede Splitsko-dalmatinska županija, s prihodima od 458 milijun kuna, zatim Primorsko-goranska s 319 milijuna, Zagrebačka županija s 300 milijuna, te Osječko-baranjska s 283 milijuna kuna proračunskih prihoda. Peta županija, ako ne računamo Zagreb je Istarska, s prihodima od gotovo 272 milijuna kuna.

Većina županija, osim njih četiri plus grad Zagreb, ostvarile su suficit proračuna, a gledano po glavi stanovnika najveći prihod, nakon Zagreba (8.177 kuna po glavi stanovnika), ima Ličko-senjska županija, 2.750 kuna. Slijede Požeško-slavonska županija, Dubrovačko-neretvanska, Sisačko-moslavačka i Virovitičko podravska županija. Sve su one, osim, ponavljamo, Zagreba, ostvarile suficit.

Najveći suficit ostvarila je Zadarska županija, čak 19 milijuna kuna, po stanovniku 115 kuna. Na drugom je mjestu po višku u proračunu Istarska županija, 86 kuna po stanovniku, a na trećem Splitsko-dalmatinska županija, s 15 milijuna kuna, odnosno 33 kune po stanovniku. Slijede još Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija, koje su ostvarile suficit manji od 10 milijuna kuna.

IFJ u svojoj analizi napominje kako velike razlike između prihoda i rashoda u usporedbi s prethodnim godinama, kao i veliki deficiti ili suficiti, ne moraju biti pokazatelj lošeg planiranja ili ostvarenja lokalnih proračuna. Moguće je da su te jedinice baš u tom razdoblju ostvarile velike prodaje kapitalne imovine (npr. zemljišta ili zgrada), naplatile visoke iznose komunalne naknade, primile neuobičajeno velike pomoći iz inozemstva ili državnog proračuna, da su imale velika kapitalna ulaganja (npr. za lokalne ceste ili sportske objekte) koja su financirale kreditima i/ili pomoćima, da su prenijele viškove ili manjkove prihoda i primitaka iz prethodnih godina i slično, napominje se u analizi Instituta. (župan.hr/Dalibor Dobrić)

proračun