Međimurska županija jedina nadomak EU normama - odvojeno prikupljaju 44 posto otpada, rekorderi po odvojenom prikupljanju po stanovniku Primorsko-goranska i Istarska županija

Međimurska županija predvodnik je u odvojenom prikupljanju otpada, pokazuju podaci Ministarstva okoliša za prošlu godinu. U toj županiji odvojeno je prikupljeno 44,5 posto  otpada, odnosno 101,13 kg po stanovniku Županije. Sa 25,4 posto slijedi ju Koprivničko-križevačka, pa Varaždinska sa 24 posto, Primorsko-goranska sa 17,7 posto i Osječko-baranjska sa 17 posto odvojenog otpada. Primorsko-goranska je po stanovniku odvojila 72,96 kg, Istarska 67,03 kg, a slijede ih Koprivničko-križevačka i Dubrovačko-neretvanska županija.

Prosjek odvojenog prikupljanja otpada za sve županije je svega oko 11 posto, a naša zemlja je dužna već do kraja sljedeće godine imati udjel od 50 posto. U protivnom, može nam uslijediti i kazna iz EU. Većina gradova, koje su uz općine zadužene za odvajanje komunalnog otpada, tvrde da se je udjel odvajanja ove godine znatno povećao, pa nije isključeno da do kraja 2020. godine i postignemo u EU zacrtani cilj od 50 posto odvojenog otpada. Županije u tom dijelu pridonose izgradnjom centara za gospodarenje otpadom.

Našoj je zemlji kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija za projekte kojima se povećava odvajanje otpada na raspolaganju 475 milijuna eura, a upravo je najveći dio namijenjen izgradnji centara. Mariščina i Kaštijun u Primorskoj-goranskoj i Istarskoj županiji su u funkciji, dok su preostali planirani centri u pripremi poput Bikarca, Babine Gore, Lećevice, Orlovnjaka…

 

Prema službenim podacima, objavljenim na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike, u 2018. godini proizvedeno je ukupno 1.768.411 tona komunalnog otpada.

U ukupnim količinama komunalnog otpada 69% činio je miješani komunalni otpad dok su ostatak od 31% činile ostale vrste otpada uključujući i miješane frakcije poput glomaznog otpada, ostataka od čišćenja ulica i sl. Time se udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (ostalih vrsta komunalnog otpada) povećao za 3% u odnosu na 2017. godinu.

U odnosu na prethodne godine, u 2018. godini bilježi se porast količina komunalnog otpada sakupljenih putem reciklažnih dvorišta i to uglavnom glomaznog otpada, otpadnog drva, papira i kartona – stoji u objašnjenju Ministarstva.

 

Međimurska županija: 10 lokacija za gospodarenje otpadom

- Gospodarenje otpadom u Međimurskoj županiji prioritetno je pitanje zaštite okoliša posljednjih dvadeset godina – kaže župan Matija Posavec. 

U Međimurskoj županiji registrirano je jedno aktivno odlagalište neopasnog otpada koje se nalazi na području grada Čakovca i koristi se za odlaganje otpada od 1974. godine. Pravna osoba koja upravlja odlagalištem je tvrtka GKP Čakom d.o.o. Čakovec. Sav skupljeni, prethodno obrađeni otpad se odlaže na sanitaran način, na odlagališnu plohu na kojoj je izgrađen brtveni sloj i ostala propisana infrastruktura.

Na području županije izgrađeno je i uređeno 10 lokacija na kojima se gospodari otpadom u sklopu kojih se nalaze reciklaža dvorišta (uz to za svako naselje u Međimurskoj županiji osigurano je mobilno reciklažno dvorište), reciklažna dvorišta za građevinski otpad, građevine za biološki razgradivi otpad – kompostane, građevina za sortiranje posebnih kategorija otpada, centar za ponovnu uporabu. S obzirom da se posebne kategorije odvajaju na kućnom pragu i svako domaćinstvo dobiva posebni spremnik (kantu ili vreću) za odvojeno prikupljanje otpada, klasičnih zelenih otoka nema. U užem gradskom području (uglavnom grada Čakovca ) na javnim površinama postoji mogućnost odvojenog prikupljanja stakla, metala, plastike i papira. Također na području Županije na pojedinim lokacijama postoji mogućnost odvojenog skupljanja otpadnog tekstila i odjeće. Radi se o lokacijama Socijalne zadruge Humana Nova.

Svako domaćinstvo na području županije uključeno je u sustav sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada i ima spremnik za miješani komunalni otpad. Također je svako domaćinstvo uključeno u sustav sakupljanja, odvoza, obrade biorazgradivog komunalnog otpada i ima posudu ili vreću za biorazgradivi komunalni otpad. Dio domaćinstva odlučio se je za kućno kompostiranje. Svako domaćinstvo putem spremnika ili vreće uključeno je u odvojeno sakupljanje papira, plastike, metalne ambalaže, tetrapaka i stakla. Isto tako svako domaćinstvo može koristiti uslugu sakupljanja krupnog (glomaznog) otpada, koja se uglavnom odvija prema unaprijed određenim terminima prema kalendaru odvoza otpada, ili se usluga prijevoza krupnog (glomaznog) otpada osigurava na zahtjev korisnika usluge putem ispunjavanja odgovarajućeg kupona. Postoji i mogućnost postavljanja spremnika za krupni (glomazni) otpad na unaprijed određenim lokacijama.

- Posebna važnost u sustavu gospodarenja otpadom stavljena je na sustavnu edukaciju stanovništva kroz provedbu različitih aktivnosti i mjera, kako bi se ostvarile pozitivne promjene u izbjegavanju nastanka i smanjenju količina otpada, komentira župan i kaže da je cilj takve edukacije postupno mijenjanje navika i prihvaćanje novih obrazaca ponašanja (potrošačkog ponašanja i odnosa prema okolišu i otpadu).

- Osnovno polazište cjelokupnog gospodarenja otpadom na području županije je odvojeno sakupljanje otpada i to na samom mjestu njegovog nastanka, odnosno otpad koji nije izbjegnut odnosno nije iskorišten treba odvojeno odložiti i prikupiti. Uspjeh u izgradnji racionalnog i ekonomski provedivog sustava gospodarenja otpadom na održiv i okolišno prihvatljiv način na području Međimurske županije, rezultat je sposobnosti komunalnih poduzeća, stručnih službi te motivacije i aktivnog rada svih građana Međimurske županije – zaključuje župan Posavec.

 

Primorsko-goranska županija: Prvi centar za gospodarenje otpadom u RH

Primorsko-goranska županija je prva županija u RH koja ima izgrađen centar za gospodarenje otpadom i to daleko prije roka za gradnju takvih centara koji je propisan državnim Planom gospodarenja otpadom. CGO Marišćina je službeno započeo s radom u travnju 2017. sa 75% kapaciteta. Međutim, ubrzo nakon početka rada Centar se suočio s problematikom pojave neugodnih mirisa koja se  kontinuirano i uz ulaganje stalnih napora od strane društva Ekoplus d.o.o. nastoji trajno riješiti.

Na razini 2018. godine pogon za MBO je radio na cca 79% kapaciteta. U 2018. godini se otpad na Centar dovozio s riječkog, opatijskog i crikveničko-vinodolskog područja te sa Cresa, dio otpada s Raba, a od sredine travnja 2018. i otpad iz Vrbovskog.

Od pet planiranih pretovarnih stanica tri (Cres, Novi Vinodolski i Rab) su izgrađene i započele su s radom, pretovarna stanica Krk je izgrađena te će s radom započeti u 2019. godini, dok su za izgradnju pretovarne stanice Delnice u tijeku pripremne aktivnosti. Pored navedenoga, izgrađena je i pretovarna stanica Mali Lošinj, koja će početi s radom tijekom 2019. te pretovarna stanica Vrbovsko, koja je započela s radom u travnju 2018.

- U 2018. godini na području Županije odvojeno je sakupljeno 25,30% otpada a na otoku Krku preko 56%, po čemu je Krk daleko najbolji  u RH. Navedeni podatak pokazuje da se postotak odvojeno sakupljenog otpada povećao za 3,57% u odnosu na 2017. godinu. Iako sve jedinice lokalne samouprave s područja Županije, preko svojih komunalnih društava, ulažu sredstva u nabavu opreme i vozila za odvojeno sakupljanje otpada, kao i u promotivne i edukativne  aktivnosti, trebat će još dosta napora kako bi se dostigao cilj od 60% iz Plana RH. Daljnji razvoj sustava odvojenog sakupljanja otpada trebat će usmjeriti ka dodatnoj selekciji odvojeno sakupljenog otpada i odvojenom sakupljanju biootpada. U skladu s tim sve jedinice lokalne samouprave iz PGŽ svojim su planovima gospodarenja otpadom, samostalno ili u suradnji s drugim JLS, planirale izgradnju sortirnica i kompostana, uz napomenu da Grad Rijeka planira prethodno izraditi studiju opravdanosti izgradnje kompostane, a tek potom odlučivati o lokaciji za gradnju i odabiru tehnologije. Pored toga, a u cilju podizanja efikasnosti odvojenog sakupljanja otpada, trebat će osigurati dodatna ulaganja, osobito u informatičke sustave za praćenje tokova otpada - komentira pročelnica Koraljka Vahtar-Jurković.

Na području Županije nalazi se deset odlagališta otpada od kojih je pet zatvoreno za daljnje odlaganje. Najveće odlagalište otpada u Županiji – odlagalište Viševac je potpuno sanirano, a sva ostala su u nekoj od faza sanacije. Uz odlagalište Viševac izgrađeno je postrojenje za proizvodnju električne energije iz deponijskog plina. Sva odlagališta su ograđena, imaju uređene pristupne ceste, protupožarne pojaseve, ugrađene bunare za pasivno otplinjavanje, a na onima koja se još koriste za odlaganje odloženi otpad se svakodnevno prekriva. Nakon puštanja u funkciju preostalih planiranih pretovarnih stanica sva će se odlagališta zatvoriti i sanirati.

Također, u narednim godinama očekuje se i sanacija jame Sovjak te sanacija postojeće građevine za privremeno skladištenje otpada Faza „0-1” CGO Marišćina koja se koristila za skladištenje otpada s riječkog područja i to od zatvaranja odlagališta Viševac do rujna 2015. godine, dodaje Vahtar-Jurković te kaže da se i kontinuirano obavljaju aktivnosti na rješavanju pitanja plasmana goriva iz otpada, kao konačnog proizvoda mehaničko-biološke obrade, a provedene su i aktivnosti na rješavanju statusa kazete (na Sović Lazu) za građevni otpad koji sadrži azbest, od kojih su među važnijim ishođenje rješenja da za planirani zahvat nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš te ishođenje građevinske dozvole.

 

Osječko-baranjska županija: CGO Orlovnjak će pokrivati i potrebe Vukovarsko-srijemske županije

Potrebne aktivnosti u Osječko-baranjskoj županiji provodi tvrtka EKOS d.o.o., čiji su osnivači Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija, a najvažniji zadatak je priprema i izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak.

Kako kažu u Županiji, RCGO će biti lociran na području Općine Antunovac, a pokrivat će potrebe te dvije  županije te manjim dijelom granična područja Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i  Brodsko-posavske županije, odnosno 12 gradova i 70 općina u kojima živi oko 500.000 stanovnika.

-Procjenjuje se da će ukupno zaprimljene količine iznositi oko 60.000 tona godišnje, od čega najviše 20 % smije završiti na odlagalištu, dok polovina preostalih količina u konačnici postaje gorivo iz otpada (SRF ili RDF), a druga polovina su izdvojene korisne sirovine i bio komponenta iz koje se preradom dobije plin i kompost.

Vrijednost radova na budućem Centru, koji bi nakon prikupljanja potrebne dokumentacije trebali početi 2021. godine, procjenjuje se na oko 300 milijuna kuna, s tim da bi 85 posto bila sredstva Europske unije, 5 % Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te po 10 posto obje županije.

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz Kohezijskog fonda za izradu studijsko-projektne dokumentacije za ovaj Centar potpisan je na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u srpnju prošle godine u iznosu od 15 milijuna kuna. Od toga, 12,75 milijuna kuna su europska sredstava, a 2,25 milijuna kuna resornog nacionalnog Fonda. Taj novac je namijenjen sufinanciranju aktivnosti koje su upravo u tijeku; izradi studije izvedivosti s analizom troškova i koristi, studije utjecaja na okoliš, dokumentacije potrebne za ishođenje lokacijske dozvole za CGO-e, elaborata zaštite okoliša za pretovarne stanice i druge dokumentacije te projektne prijave za osiguranje europskih sredstava, dokumentacije o nabavi radova, usluga i opreme za CGO-e i pretovarne stanice, a prihvatljivi troškovi su i troškovi upravljanja projektom i administracije – kažu u OBŽ.

U tijeku je traženje i razmatranje najboljih rješenja radi donošenja konačnih odluka o sadržajima i izboru tehnologije budućeg centra. Stalna je komunikacija s općinama i gradovima kako bi se, između ostaloga, dogovorile lokacije tzv. pretovarnih stanica na kojima će udaljenija komunalna društva (poput Iloka, Donjeg Miholjca, Našica, Belog Manastira) odlagati otpad te s tog mjesta, pod ingerencijom RCGO-a, odvoziti na Orlovnjak. Surađuje se i s komunalnim trgovačkim društvima - pružateljima komunalne usluge sakupljanja i odvoza komunalnog otpada s područja obuhvata projekta RCGO Orlovnjak jer su oni nositelji primarne selekcije, odnosno sakupljanja i distribucije odvojeno prikupljenih reciklabilnih materijala, koji su osnova tzv. cirkularne ekonomije. Razmatra se i mogućnost otvaranja barem dva centra za ponovnu oporabu materijala, koji bi značili nova radna mjesta, pa i zapošljavanje teže zapošljivih skupina osoba, produljenje roka trajanja nekih dobara, kao i smanjenje štetnog utjecaja na okoliš.

Rade se i pripreme za osiguranje glavnih infrastrukturnih objekata i instalacija za potrebe centralnog prostora za obradu otpada RCGO Orlovnjak (pristupna cesta, priključni vod za trafostanicu, dovod pitke vode), postupci stjecanja prava vlasništva na lokacijama pretovarnih stanica, ili prava građenja, nastoji se osigurati potpuna informiranost svih subjekata uključenih u projekt… (Lidija Kiseljak)