ANALIZA Podaci Ministarstva financija

Istražili smo koje su županije najuspješnije u povlačenju EU novca

Prema podacima o izvršenju proračuna Ministarstva financija za prošlu godinu, županije su lani kroz indirektnu i direktnu pomoć iz EU primile oko 287 milijuna kuna, što je za oko deset milijuna bolje nego godinu prije, ali i puno više u odnosu na 2015 i 2016. godinu kada je zajedno u te dvije godine povučeno 400 milijuna kuna. 

Prikazane pomoći u proračunu su sredstva kojima se je sufinancirao određeni program ili projekt kroz EU fondove. Direktne su ako ih je županija primila izravno od Europske komisije ili kroz prekogranične programe, a indirektne su primljene preko proračunskih korisnika.

Kako ne postoji jedinstvena i sveobuhvatna baza koja bi točno pokazala sve pomoći, pa tako i pomoći koje su primile proračunski korisnici županija i druge institucije na području pojedine županije, tako i prikazani podaci ne pokazuju točnu brojku o isplaćenim sredstvima iz EU. No, te podatke su dostavile županije i uzimaju se kao mjerodavni podaci o izvršenju proračuna od strane Ministarstva financija. A na temelju kojih smo i napravili analizu.

Vlada je krenula s programima kojima potiče projekte u pojedinim dijelovima zemlje, kao što je primjerice Program za Slavoniju, Baranju i Srijem, a za koje sufinancira projekte unutar slavonskih županija, za koje se novac povlači iz EU. Slične programe planira  i za druge regije, a sjeverne su ga već i inicirale, a što bi onda financijski olakšalo ugovaranje projekata za koja se planira povući europski novac. Velik dio sredstava ugovoren je i za projekt Pelješkog mosta. 

Lani je na razini RH ugovoreno puno više projekata.

Prema podacima resornog ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, od ukupno 10,7 milijardi eura koliko Hrvatska ima na raspolaganju u financijskoj omotnici od 2014. do 2020. uz mogućnost dodatne tri godine za korištenje, stiglo je tek oko 1,83 milijarda eura, od čega je u 2018. ovjereno tj. isplaćena čak jedna milijarda eura.

Putem natječaja lani je na raspolaganje korisnicima stavljeno 2,9 milijarde eura kroz objavu 152 natječaja. Od 2014. do 2017. godine objavljeno je natječaja u iznosu od 5,6 milijardi eura, što znači da s lanjskim skokom  iznos objavljenih natječaja popeo na 8,5 milijarda eura, što čini 79% ukupne alokacije.

Isplate korisnicima ovise o dinamici provedbe aktivnosti unutar projekta, no i to će uskoro biti povećano, s obzirom na znatan skok lanjskih ugovorenih projekata.

Prema analizi, a na temelju podataka o izvršenju proračuna, Ličko-senjska županija vodeća je u svim kategorijama. Lani je primila najviše - 66,9 milijuna kuna iz EU, što je udjel od 23,96 posto, a i s primljenim sredstvima po glavi stanovnika je prva sa 1315,5 kuna. Druga je Vukovarsko srijemska sa 189,2 kune po stanovniku, Virovitičko podravska sa 174,2  kuna, Međimurska sa 139,2 i Požeško slavonska za 129,2 kuna. Gleda li se i petogodišnje razdoblje od 2013. do 2018. godine prvo mjesto opet zauzima Ličko-senjska županija, s povučenih 577 kuna po stanovniku, a slijede, Virovitičko-podravska, Sisačko-moslavačka, Požeško-slavonska i Karlovačka županija.  

Nakon Ličko-senjske županije s primljenih 66,9 milijuna kuna u 2018. godini, koja su sva primljena kroz indirektnu pomoć, slijedi Vukovarsko srijemska županija s lanjski primljenih 33,9 milijuna kuna, pa Primorsko goranska županija s povučenih 20,7 milijuna,  Brodsko posavska – 16,1 milijun, te Međimurska županija kojoj je iz EU lani isplaćeno 15,8 milijuna kuna.

U petogodišnjem razdoblju prosjek ukupne pomoći najveći je opet bio u Ličko-senjskoj županiji sa 29,4 milijuna kuna tj. udjelom od 17,13 posto, a slijede Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska županija, Splitsko dalmatinska i Istarska županija.

Ličko-senjska županija: EU novci za razminiranje

Ličko-senjska županija vodeća je po povučenim EU sredstvima, a zbog usmjerenog novca za projekt razminiranja koji se financira kroz program Ruralnog razvoja RH. U tri godine razminirano je 26,5 km2 poljoprivrednog zemljišta u što je uloženo ukupno 225 milijuna kuna. Posljednje dvije godine povlači gotovo četvrtinu sredstava iz EU u odnosu na ostale županije.

-Radi se i na nizu projekata gospodarske infrastrukture. U tu svrhu u proračunu za 2019. godinu osiguran je iznos od 67,8 milijuna kuna. Najznačajniji su izgradnja Razvojnog centra vrijednosti 22,4 milijuna kuna u okviru kojeg će biti izgrađeno postrojenje za preradu voća i meda, prostor za skladištenje sirovina i gotovih proizvoda s kojima OPG-ovi imaju problema, te poduzetnički inkubator, zatim Plinofikacija dijela Ličko-senjske županije – gradova Gospića i Otočca radi stvaranja uvjeta za efikasniju energetsku potrošnju gospodarskih subjekata i kućanstava, za koju su osigurana sredstva za projektnu dokumentaciju, pa realizacija projekata vodoopskrbe i odvodnje aglomeracija na području Ličko-senjske županije za koje smo sufinancirali projektnu dokumentaciju, nastavak provedbe projekta razvoja prometnog sustava funkcionalne regije Sjeverni Jadran, nastavak projekta razvoja poljoprivrede, uređenja pomorskog dobra i razvoja cikloturizma u vrijednosti od 2,9 milijuna kuna, te 40,4 milijuna za nastavak projekta razminiranja poljoprivrednog zemljišta, a u svrhu stvaranja uvjeta za ruralni razvoj, te također poljoprivrede i cikloturizma. Među najvećim projektima u području školstva, zdravstva i socijalne skrbi su energetska obnova javnih zgrada, ukupne vrijednosti 30 milijuna kuna i poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti ukupne vrijednosti 4,2 milijuna kuna. Zgrade koje se obnavljaju su  Dom za starije i nemoćne osobe Ličko-senjske županije – sjedište Gospić i Podružnica Udbina, Dom zdravlja Gospić, Osnovna škola S.S. Kranjčevića Senj, Osnovna škola Plitvička Jezera –Područna škola Smoljanac i Osnovna škola Perušić. Sredstva Europske unije u ukupnim vrijednostima tih projekata kreću se od 45-80% - kaže župan Darko Milinović. 

 

Virovitičko-podravska županija: U provedbi 54 projekta vrijedna 438,8 milijuna kuna

- Trenutačno je u Virovitičko-podravskoj županiji u provedbi 54 projekta ukupne vrijednosti 438.845.103 kuna, a u pripremi za prijavu je 49 projekata ukupne vrijednosti 226.477.732 kuna, kaže direktorica Agencije za regionalni razvoj VPŽ VIDRA-e Emina Kovač.

– Gledajući projekte, lako je zaključiti da je nama briga i kulturna baština, i poljoprivreda, i gospodarstvo, i poduzetništvo, i turizam, i zdravstvo, i bolji uvjeti obrazovanja za našu djecu – izjavio je nedavno župan Igor Andrović.

Odjel za poljoprivredu, gospodarstvo i malo i srednje poduzetništvo tijekom 2018. godine ukupno je prijavio 149 raznih projekata za poljoprivrednike male i srednje poduzetnike čija je ukupna vrijednost 188.614.887,32 kuna, a u provedbi su bila 194 projekta ukupne vrijednosti 449.998.815,08 kuna. Osim razvoja poljoprivrede, u Virovitičko-podravskoj županiji se kroz Program ruralnog razvoja gradi ukupno 11 dječjih vrtića. 

U 2018. godini odobren je i projekt Izgradnje Tehnološko – inovacijskog centra u vrijednosti 17,5 milijuna kuna, izgradnja Centra za istraživanje i razvoj u mljekarstvu vrijednosti 36,5 milijuna kuna te izgradnja Multifunkcionalne hale za poljoprivredu i gospodarske manifestacije ukupne vrijednosti 16,5 milijuna kuna. Svi  projekti će bit će i realizirani do kraja ove godine.

TIjekom prošle godine uloženo je 145.136.530,22 kuna u zdravstvo od čega se 50 milijuna kuna odnosi na projekt izgradnje i opremanja dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija te 6,5 milijuna kuna na projekt razvoja primarne zdravstvene zaštite. 

U nizu projekata zanimljiva je i obnova četiriju dvoraca – dvorca Janković u Cabuni, istoimeni dvorac u Suhopolju, dvorac Pejačević u Virovitici i kurija Janković u Kapela Dvoru koja je prenamijenjena u hotel. Dvorac u Cabuni obnovljen je u sklopu Razvojnog sporazuma za područje Slavonije, Baranje i Srijema, a taj je projekt dobio 48 milijuna kuna za obnovu.

Inače, svi spomenuti projekti koji štite i čuvaju kulturnu baštinu, a koji donose nova radna mjesta i obogaćuju turističku ponudu vrijedna su 127 milijuna kuna.

Projekti, direktno vezani za razvoj gospodarstva i poduzetništva, vrijedni su 67 milijuna kuna. “Poljoprivredni projekti”, Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu, koji će se graditi sredstvima Ministarstva poljoprivrede u sklopu Razvojnog sporazuma Slavonija, Baranja i Srijem, te dva sustava navodnjavanja (Novi Gradac – Detkovac i Đolta), vrijedni su 92 milijuna kuna.

Za energetsku obnovu pet škola i dvorana izdvojit će se oko 20 milijuna kuna, a tu je i projekt “pomoćnika u nastavi”…

Lani je županijska razvojna agencija VIDRA obilježila deset godina rada, a u suradnji s Virovitičko-podravskom županijom, općinama, poduzetnicima i gospodarstvenicima, poljoprivrednicima, provela je 251 projekat, ukupne vrijednosti veće od 116 milijuna eura. Iza njih su obnovljeni dvorci, škole, vrtići, bolnice, domovi zdravlja, nova oprema za poljoprivrednike, plastenici, veliki i krucijalni projekti.

Međimurska županija: Povučeno 1,5 milijardi kuna, na redu ulaganje u prometnu infrastrukturu

- Svi značajni javni infrastrukturni projekti sufinanciraju se iz EU fondova: od energetskih obnova javnih zgrada, ulaganja u dnevnu bolnicu, revitalizacije kulturne baštine, podizanja kapaciteta poduzetničkih potpornih institucija do ulaganja u nove znanstveno-istraživačke institucije. Trenutno je Međimurska županija veliko gradilište i to ponajprije zbog provedbe projekata sufinanciranih iz EU fondova. Preko 100 milijuna kuna ulaže se u energetsku obnovu škola, preko 150 milijuna u kvalitetnu zdravstvenu skrb, obnavlja se Stari grad Zrinskih u Čakovcu, Centar za posjetitelje Međimurske prirode, proširenje poduzetničke poslovne infrastrukture u Centru znanja vrijedno je gotovo 12 milijuna kuna, a izgradnja poslovne infrastrukture i osnivanje poduzetničkog centra u Prelogu 15,7 milijuna kuna. Metalska jezgra vrijedna je 32 milijuna kuna a uspostavit će se znanstveno-istraživačka institucija u području strojarstva i računarstva s laboratorijima za prototipiranje i Internet stvari. Mi smo jedina županija u Hrvatskoj koja je sama odlučila pokrenuti instituciju koja će se usmjeriti na kolaborativna istraživanja s poduzetnicima u svrhu razvoja novih proizvoda, usluga i procesa. Međimursko veleučilište također ulaže u Centar održivog razvoja, projekt vrijedan 11,8 milijuna kuna, kojim će opremiti laboratorije za biokemiju okoliša, održivu gradnju, primijenjenu automatiku i proširenu stvarnost. Spomenut ću i ulaganje u Centar znanja stvaranjem preduvjeta za „start up poduzeća“ izgradnjom novih prostora vrijednih 12 milijuna kuna, povlačenje novaca EU fondova za izgradnju znanstveno istraživačkog centra (32 milijuna kn) i Centra kompetentnosti u strojarstvu ukupne vrijednosti 50 milijuna kn. Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU u 2017. i 2018. godini povukli smo 949 milijuna kuna, a s obzirom na to da smo za najveći projekt aglomeracije ranije povukli novac u iznosu od 270 milijuna kuna, sveukupni iznos iskoristivosti fondova je preko 1,5 milijardi kuna. Ono što nas čeka od projekata jest obnova desetak osnovnih škola, jedne srednje škole, čekamo na projekt zaobilaznice Čakovec, pa brze ceste Čakovec-Varaždin, brze pruge Čakovec-Varaždin-Zagreb, aglomeracije Donjeg Međimurja… - kaže župan Matija Posavec.

Primorsko-goranska županija: Trenutno se provodi 65 projekata vrijednih 264 milijuna kuna

-Primorsko-goranska županija je prema službenim podacima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na visokom trećem mjestu po iznosu ugovorenih sredstava, s iznosom od 3,2 milijarde kuna. Na području Jadranske Hrvatske PGŽ je prvi sa 11,75 milijuna eura vrijednosti projekata u okviru Europske teritorijalne suradnje (programi Mediteran, Jadransko-jonski, Središnja Europa, Italija-RH, Slovenija-RH). Županija, uključujući njezine javne ustanove i trgovačka društava trenutno provodi 65 projekata za koja su odobrena bespovratna sredstva od oko 264 milijuna kuna. A završila ih je 46 za koja su odobrena bespovratna sredstva od 225 milijuna kuna - kaže župan Zlatko Komadina.

Među onima koji se provode, odobreno je 34,3 milijuna kuna EU sredstava za projekt rekonstrukcije i dogradnje zapadnog dijela luke Cres, zatim Produženje lukobrana u luci Unije na otoku Unije za što je odobreno 34,2 milijuna kuna, 32,7 milijuna kuna iz EU fondova je spremno za Projekt dogradnje luke otvorene za javni promet u luki Crikvenica, čak 47 milijuna kuna za projekt Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana, 12,7 milijuna kuna za radove i izgradnju Ribarske luke Rab, 11,8 milijuna kuna za energetsku obnovu škola, za projekte Specijalističko usavršavanje doktora medicine Doma zdravlja PGŽ i Pomoćnici u nastavi odobreno je za svaki po 10 milijuna kuna, Glavni plan razvoja prometnog sustava funkcionalne regije Sjeverni Jadran dobio je pak iz EU fondova 8 milijuna kuna, a pet milijuna Posjetiteljski centar za velike zvijeri u Staroj Sučici.

Ove godine započeli su i novi projekti u okviru programa INTERREG Italija-Hrvatska. Ukupna vrijednost povućenog novca za  šest projekata je 1,3 milijuna eura.

Među završenim projektima je projekt Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina za koji su odobrena EU sredstva od 174,8 milijuna kuna, 6,3 milijuna je odobreno za pomoćnike u nastavi, 4,6 milijuna za ublažavanje šteta od elementarnih nepogoda za Gorski kotar, za razvoj ruta kulturnog turizma i posjetiteljskih centara odobreno je 3,6 milijuna kuna, 2,2 milijuna za multimedijalni kanal putem kojeg se nudi kvalitetan i originalan kulturni sadržaj, te po 2,1 milijun kuna za projekte Energetske održivosti za male jadranske zajednice i za Jačanje operativne spremnosti za borbu protiv onečišćenja mora uljima, opasnim i štetnim tvarima na Jadranu.  

Gledaju li se najveći iznosi odobrenih bespovratnih sredstava, s odobrenih 227 milijuna kuna na prvom je mjestu projekt Rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka-Brajdica i kontejnerskog terminala Brajdica.

Istarska županija: Osigurano 3,2 milijarde bespovratnog novca

- Korisnici s područja Istarske županije do sada su sudjelovali u više od 60 različitih programa i kroz gotovo tisuću europskih projekata osigurali 3,2 milijarde kuna bespovratnih sredstava. Novac iz EU fondova ulagao se najviše u poljoprivredu i ribarstvo, poduzetništvo, znanost i istraživanje, energetiku i zaštitu okoliša, promet, kulturu i obrazovanje, zapošljavanje, te promicanje ravnopravnosti spolova. Među projektima su primjerice Sveučilišni kampus u Puli, obnove brojnih škola, raznih infrastrukturnih projekata od prometa do zaštite okoliša, ulaganja u Dnevnu bolnicu i jednodnevnu kirurgiju OB Pula, osiguravanja pomoćnika u nastavi, obnove kulturne baštine, projekata u vodoopskrbi i odvodnju itd. - rekao nam je nedavno bivši župan Valter Flego, a njegov odnedavni nasljednik Fabrizio Radin potvrdio da će se nastaviti istim tempom.

- Primjerice, u tijeku je izgradnja Sustava navodnjavanja na području Poreštine, a želja nam je putem EU fondova sagraditi sustave navodnjavanja i u drugim dijelovima Istre. Spomenuo bih i gradnju dva nova studentska paviljona u Puli, čija vrijednost iznosi 58,4 milijuna, a financirana je iz fondova Europske unije - rekao je Radin.

Tijekom ove godine uz postojećih 12 projekata, startala su 3 nova projekta, odobrena za financiranje u sklopu programa INTERREG V-A Italija – Hrvatska. Tako je trenutačno aktualnih projekata u provedbi 15, ukupne vrijednosti 155 milijuna kuna, od čega je Istarskoj razvojnoj agenciji odobreno ukupno 13 milijuna kuna, a rezimirajući dosadašnje projektne uspjehe, IDA je od svog osnivanja provela 47 EU projekta ukupne vrijednosti 470 milijuna kuna, od čega je direktno za IDA-u  i njezine razvojne projekte odobreno 50 milijuna kuna.

U fazi kandidature trenutno je više projekata u sklopu raznih programa međunarodne suradnje te je u aktivnoj pripremi i značajan strateški projekt  izgradnje i uspostave poduzetničkog centra COWORKING Pula koji će se financirati u sklopu ITU mehanizma urbanog područja Pula, ukupne vrijednosti 20 milijuna kuna. (Lidija Kiseljak)