Ličko-senjska županija rekorder po povlačenju novca iz EU fondova

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju bilježimo konstantan rast sredstava koje županije, bilo direktno, bilo indirektno putem proračunskih korisnika povlače iz fondova Europske unije. 2013. godine bilo je to svega 23 milijuna kuna, 2014. već 63 milijuna, 2015. 160 milijuna, a 2016. 278,27 milijuna, dok je u 2017., kako smo rekli, ta svota premašena.

Naša najmanja i po udjelu u nacionalnom BDP-u najsiromašnija županija, Ličko-senjska, napravila je izvrstan posao u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije u 2017. godini. Ta je županija primila pomoći od EU u iznosu od 63.303.001 kunu, čime je daleko nadmašila sve ostale. Povukla je čak 22,71% svih sredstava koje su županije ostvarile u 2017, a uspjeh je time veći što su županije ukupno povukle 278,8 milijuna kuna, što je rekordan iznos od ulaska Hrvatske u EU, dakle od 2013. godine.

U Ličko-senjskoj županiji nam kažu kako su im najznačajniji projekti razminiranja poljoprivrednog zemljišta. U 2016. godine razminirano je tako 6,9 km2 poljoprivrednog zemljišta na području gradova Gospića i Otočca te općina Perušić i Donji Lapac, a financijska vrijednost projekta je 46 milijuna kuna, dok je u 2017. ugovoreno razminiranje 11,2 km2 poljoprivrednih površina financijske vrijednosti 88,2 milijuna kuna. Uz to, prošle su godine ugovorili provedbu projekta „Razvojni centar Ličko-senjske županije“ vrijedan 18,8 milijuna kuna.

 

Po udjelu u pomoći iz Unije, direktnoj i indirektnoj, slijede Sisačko-moslavačka županija, koja je povukla 10,07%, odnosno malo više od 28 milijuna kuna, zatim Splitsko-dalmatinska, s malo više od 25 milijuna, odnosno 9,03%, Zadarska županija, s 24,5 milijuna kuna, odnosno 8.8%, te Požeško-slavonska županija, koja je u 2017. godini od EU dobila 21,2 milijuna kuna, odnosno 7,63% od navedenih 278,8 milijuna kuna.

Redni broj Županija Broj stanovnika 2011 Direktne pomoći od EU u 2017 Indirektne pomoći od EU za 2017 Ukupno EU pomoći za 2017. Udio ukupne pomoći pojedine županije u ukupnim pomoćima EU-a svim županijama za 2017.
1 Ličko - senjska županija 50.927 0 63.303.001 63.303.001 22,71%
2 Sisačko - moslavačka županija 172.439 0 28.079.583 28.079.583 10,07%
3 Splitsko - dalmatinska županija 454.798 12.626.063 12.557.250 25.183.313 9,03%
4 Zadarska županija 170.017 12.135.199 12.389.430 24.524.629 8,80%
5 Požeško - slavonska županija 78.034 0 21.259.741 21.259.741 7,63%
6 Vukovarsko - srijemska županija 179.521 7.885.605 5.048.871 12.934.476 4,64%
7 Istarska županija 208.055 9.186.605 2.516.215 11.702.820 4,20%
8 Dubrovačko - neretvanska županija 122.568 1.827.108 9.503.408 11.330.516 4,06%
9 Primorsko - goranska županija 296.195 6.754.259 4.277.734 11.031.993 3,96%
10 Virovitičko - podravska županija 84.836 37.536 9.577.282 9.614.818 3,45%

Razočarava što je grad Zagreb, koji je gospodarski apsolutno dominantan u odnosu na druge dijelove zemlje, u prošloj godini povukao svega 8,6 milijuna kuna, odnosno 3,11 posto ukupnih sredstava koje su iz fondova EU povukle županije. Kako grad Zagreb, koji ima status županije, ima daleko najviše stanovnika, ispada da je po svakom Zagrepčaninu povukao svega 11 kuna.

Po tom je kriteriju upravo Ličko-senjska županija, s 51 tisućom stanovnika po popisu iz 2011. također na prvom mjestu, s 1243 kune povučene iz EU fondova po stanovniku. Uvjerljivo je ispred „drugoplasirane“ Požeško-slavonske županije, koja je povukla samo 272 kune po glavi stanovnika, te Sisačko-moslavačke, sa 163 kune, Zadarske, sa 144 kune, i Virovitičko-podravske županije, koja je u 2017. godini povukla 113 kuna po glavi stanovnika.

Redni broj Županija Broj stanovnika 2011 Direktne pomoći od EU u 2017 Indirektne pomoći od EU za 2017 Ukupno EU pomoći za 2017. Ukupno po stanovniku za 2017.
1 Ličko - senjska županija 50.927 0 63.303.001 63.303.001 1.243
2 Požeško - slavonska županija 78.034 0 21.259.741 21.259.741 272
3 Sisačko - moslavačka županija 172.439 0 28.079.583 28.079.583 163
4 Zadarska županija 170.017 12.135.199 12.389.430 24.524.629 144
5 Virovitičko - podravska županija 84.836 37.536 9.577.282 9.614.818 113
6 Dubrovačko - neretvanska županija 122.568 1.827.108 9.503.408 11.330.516 92
7 Šibensko - kninska županija 109.375 15.007 9.258.007 9.273.014 85
8 Međimurska županija 113.804 1.304.484 7.415.088 8.719.572 77
9 Vukovarsko - srijemska županija 179.521 7.885.605 5.048.871 12.934.476 72
10 Karlovačka županija 128.899 143.385 7.220.524 7.363.909 57

Ohrabrujuće je što su sve županije u 2017. godine uspjele povući sredstva od EU, što nije u svim prijašnjim godinama bio slučaj, a sve su povukle iznose od barem nekoliko milijuna kuna. Ohrabruje i to što su županije u 2017. godini povukle rekordan iznos od 278 milijuna i 797 tisuća kuna. To je za svega oko pola milijuna kuna više nego u 2016. godini, no ipak nije došlo do pada u povlačenju sredstava, kao što se dogodilo kod gradova.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju bilježimo konstantan rast sredstava koje županije, bilo direktno, bilo indirektno putem proračunskih korisnika povlače iz fondova Europske unije. 2013. godine bilo je to svega 23 milijuna kuna, 2014. već 63 milijuna, 2015. 160 milijuna, a 2016. 278,27 milijuna, dok je u 2017., kako smo rekli, ta svota premašena za oko pola milijuna kuna.

Od 2013. godine je najviše sredstava povukla Sisačko-moslavačka županija, u prosjeku malo manje od 29 milijuna kuna na godinu.

Redni broj Županija Broj stanovnika 2011 Prosjek direktnih pomoći EU-a za razdoblje od 2013.-2017. Prosjek indirektnih pomoći iz EU-a za razdoblje od 2013-2017 Ukupno za razdoblje od 2013.-2017. Udio ukupne pomoći pojedine županije u ukupnim pomoćima EU-a svim županijama za razdoblje od 2013.-2017.
1 Sisačko - moslavačka županija 172.439 66.072 28.963.157 29.029.229 18,05%
2 Ličko - senjska županija 50.927 0 21.860.310 21.860.310 13,59%
3 Splitsko - dalmatinska županija 454.798 12.227.894 3.217.799 15.445.693 9,60%
4 Virovitičko - podravska županija 84.836 3.959.174 10.190.776 14.149.951 8,80%
5 Istarska županija 208.055 10.221.490 1.389.347 11.610.837 7,22%
6 Grad Zagreb 790.017 2.834.615 8.099.094 10.933.709 6,80%
7 Zadarska županija 170.017 5.782.389 3.031.954 8.814.343 5,48%
8 Karlovačka županija 128.899 144.949 8.000.277 8.145.226 5,06%
9 Vukovarsko - srijemska županija 179.521 4.026.042 1.009.774 5.035.816 3,13%
10 Dubrovačko - neretvanska županija 122.568 1.740.167 3.292.236 5.032.404 3,13%

Druga je Ličko-senjska županija, s prosjekom od 21,8 milijuna kuna na godinu, a slijede Splitsko-dalmatinska županija s 15,4 milijuna, Virovitičko-podravska s 14,1 milijun te Istarska županija s prosječno 11,6 milijuna kuna povučenih iz EU fondova na godinu. Grad Zagreb je odmah ispod prvih pet, s 10,9 milijuna kuna na godinu.

Redni broj Županija Broj stanovnika 2011 Prosjek direktnih pomoći EU-a za razdoblje od 2013.-2017. Prosjek indirektnih pomoći iz EU-a za razdoblje od 2013-2017 Ukupno za razdoblje od 2013.-2017. Ukupno po stanovniku za razdoblje od 2013.-2017.
1 Ličko - senjska županija 50.927 0 21.860.310 21.860.310 429
2 Sisačko - moslavačka županija 172.439 66.072 28.963.157 29.029.229 168
3 Virovitičko - podravska županija 84.836 3.959.174 10.190.776 14.149.951 167
4 Požeško - slavonska županija 78.034 65.677 4.908.068 4.973.744 64
5 Karlovačka županija 128.899 144.949 8.000.277 8.145.226 63
6 Istarska županija 208.055 10.221.490 1.389.347 11.610.837 56
7 Zadarska županija 170.017 5.782.389 3.031.954 8.814.343 52
8 Dubrovačko - neretvanska županija 122.568 1.740.167 3.292.236 5.032.404 41
9 Splitsko - dalmatinska županija 454.798 12.227.894 3.217.799 15.445.693 34
10 Međimurska županija 113.804 765.687 3.071.458 3.837.145 34


(župan.hr/Dalibor Dobrić)

Komadina: U provedbi projekti vrijedni 800 milijuna kuna

Župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina kaže kako PGŽ kontinuirano operativno provodi sve projekte definirane Razvojnom strategijom PGŽ. 'Sustav strateškog planiranja razvoja shvatili smo vrlo ozbiljno. Prvi smo u RH usvojili županijsku Razvojnu strategiji ali smo isto tako 2013. prvi u RH usvojili Prostorni plan županije s implementiranim mjerama za cijeli niz strateških razvojnih projekata. Kao Županija smo, zajedno sa našim institucijama, definirali prioritetne razvojne projekte te krenuli s njihovom pripremom. Pritom mislim na prostorno-plansku, imovinsko-pravnu, studijsku pa i projektnu dokumentaciju. Svjesni smo svojih razvojnih potencijala i odlučni smo ih iskoristiti za dobrobit naših građana. Svaki od strateških projekata se pomno analizira te definiraju modeli financiranja. U ovoj financijskoj perspektivi primarno je učinjen iskorak u domeni školstva, kulture, zdravstva ali i uređenja luka i mnogih drugih objekata. Važna su nam naravno bespovratna sufinanciranja kako kroz fondove EU tako i sve ostale potencijalne izvore, ali značajan naglasak stavljamo i na ostale financijske alate koji su nam u ovom trenutku na raspolaganju', ističe Komadina.

Kada je riječ o apsorpciji bespovratnih sredstava i EU projektima, do sada je provedeno preko 40 projekata ukupne vrijednosti više od 470 milijuna kuna, pri čemu je Primorsko-goranskoj županiji zajedno s ustanovama i trgovačkim društvima kojima je (su)osnivač dodijeljeno 47 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava. U fazi evaluacije je 21 projekt ukupne vrijednosti 251 milijun kuna, pri čemu vrijednost planiranih bespovratnih sredstava iznosi oko 53 milijuna kuna.

Trenutno je u provedbi 35 projekata ukupne vrijednosti preko 800 milijuna kuna, pri čemu je Primorsko-goranskoj županiji zajedno s ustanovama i trgovačkim društvima kojima je (su)osnivač dodijeljeno 329 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava, a neki od većih projekata su Centar za gospodarenje otpadom Marišćina (194 milijuna kuna), projekt dogradnje luke Crikvenica (32,7 milijuna kuna), Energetska obnova škola (19 milijuna), te Pomoćnici u nastavi (10 milijuna).