Istraživanje IFJ: Županije transparentnije od gradova, najtransparentnije Primorsko-goranska, Požeško-slavonska i Koprivničko-križevačka

Prema prosjeku svih lokalnih jedinica na svome području, najtransparentnije su Primorsko-goranska, Požeško-slavonska i Koprivničko-križevačka županija, a sve tražene dokumente u svim dosadašnjim ciklusima objavile su samo četiri županije - Krapinsko-zagorska, Šibensko-kninska, Varaždinska i Zadarska županija

Institut za javne financije u srijedu je predstavio rezultate petog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna svih 576 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koje su za svoju transparentnost ove godine ocijenjene prosječnom ocjenom 3,9 od mogućih 5. Napredak je to u odnosu na prošlu godinu, kada je ukupna prosječna ocjena iznosila 3,5.

'Prosječna proračunska transparentnost iz godine u godinu se popravlja, te u ovom ciklusu iznosi 3,9. To je znatno poboljšanje u odnosu na 2015. kada je  iznosila prosječnih 1,8. Ipak, usprkos poboljšanjima i vrlo dobrim prosjecima – županija 4,9, gradovi 4,3 i općine 3,8 – i dalje su prevelike razlike, posebice među općinama, a brojni će gradovi i veliki dio općina morati još puno truda uložiti da zadovolje obveze Zakona o proračunu i Zakona o pravu na pristup informacijama, te preporuke Ministarstva financija', zaključak je istraživanja koje su proveli Katarina Ott, Mihaela Bronić, Miroslav Petrušić, Branko Stanić i Simona Prijaković.

Proračunsku transparentnost IF mjeri brojem proračunskih dokumenata ( izvještaj o godišnjem izvršenju proračuna za 2017.;  izvještaj o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2018.;  prijedlog proračuna za 2019.;  izglasani proračun za 2019.;  proračunski vodič za građane za 2019) objavljenih na službenim mrežnim stranicama županija, gradova i općina, i taj broj se iz godine u godinu povećava, no još uvijek je dosta gradova i općina koje ne objavljuju čak ni zakonom obvezne dokumente, a još je veći broj gradova i općina, čak i tri županije, koji ne slijede ni preporuke Ministarstva financija, navodi se u analizi.

Pa tako još uvijek 15 općina nije objavilo ni jedan, a 25 općina i jedan grad (Otok) je objavilo samo po jedan proračunski dokument. Još uvijek se 23 posto lokalnih jedinica (17 gradova i 115 općina) čak ni ne pridržava zakona, odnosno ne objavljuje sva tri dokumenta koja su po zakonu obvezne objavljivati (izglasani proračun, polugodišnje i godišnje izvješće o izvršenju proračuna). Također se 49% lokalnih jedinica (55 gradova, 222 općine i 3 županije) ne pridržava uputa Ministarstva financija i ne objavljuje dva dodatna dokumenta (prijedlog proračuna i proračunski vodič za građane).

Prema prosjeku svih lokalnih jedinica na svome području, najtransparentnije su Primorsko-goranska, Požeško-slavonska i Koprivničko-križevačka, dok su najmanje transparentne Splitsko-dalmatinska, Vukovarsko-srijemska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija. No, tu autori pojašnjavaju kako su primjerice, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija transparentne (objavljuju svih pet dokumenata), no njihove su općine među najnetransparentnijima (prosjeci 2,7 i 2,9), pa je i ukupna prosječna transparentnost tih županija među najlošijima (3,1 i 3,3).

Što se tiče gradova, 65 ih je dobilo ocjenu odličan, a u prosjeku su najtransparentniji u Brodsko-posavskoj (5), Istarskoj (4,8) i Primorsko-goranskoj (4,7) županiji. Najnetransparentniji su pak, gradovi u Vukovarsko-srijemskoj (3) i Zadarskoj županiji (3,5).

Usprkos prosječno vrlo dobrim rezultatima i ohrabrujućim trendovima, ističu autori, valja svakako naglasiti da se još uvijek samo sve županije u potpunosti pridržavaju zakona, odnosno objavljuju izglasani proračun, te izvještaje o godišnjem i polugodišnjem izvršenju proračuna, dok je priličan broj gradova i još veći broj općina koje ne objavljuju čak ni te zakonom obvezne dokumente, a još je veći broj gradova, općina (pa i tri županije) koji ne slijede preporuke Ministarstva financija, odnosno ne objavljuju prijedlog proračuna i proračunski vodič za građane.

Autori posebnu pohvalu ističu za lokalne jedinice koje su u svim dosadašnjim ciklusima objavile svih pet traženih dokumenata. To su samo četiri županije: Krapinsko-zagorska, Šibensko-kninska, Varaždinska i Zadarska, te samo osam gradova: Buzet, Osijek, Pazin, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Vodice i Zagreb. Nažalost, među njima nema ni jedne općine.

Najtransparentniji gradovi s prihodom nižim od 2.600 kn po stanovniku su Duga Resa i Oroslavje, dok su najmanji gradovi s objavljenih svih pet dokumenata Cres (s manje od 3.000 stanovnika) i Novalja (manje od 4.000 stanovnika). Među prvih četrdesetak gradova s prihodom većim od 6.000 kn po stanovniku, manje od četiri dokumenta objavili su Komiža, Nin, Novi Vinodolski, Obrovac, Pag i Stari Grad. Ipak, ni jedan od gradova s više od 13.000 stanovnika nije objavio manje od četiri dokumenta. Najnetransparentniji grad, jedini sa samo jednim objavljenim dokumentom – Otok – ima manje od 5.500 stanovnika, ističe se u istraživanju.

Ukoliko se usporedi ovaj i prethodni ciklus istraživanja, 47% svih jedinica objavilo je jednaki broj, a 16% čak i manji broj. Ohrabruje što je 26% lokalnih jedinica zadržalo najvišu razinu transparentnosti i što ih je 37% objavilo više dokumenata nego u prethodnom ciklusu. Općine Gornji Mihaljevec, Stankovci i Preko su čak s nule skočile 3 Bez obzira na službeno razlikovanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pojam ”lokalne jedinice” u ovom tekstu podrazumijeva svih 20 županija, 128 gradova i 428 općina.

 'Premda sama objava proračunskih dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, mora je se i propisivati i poticati kao inicijativu ka višim razinama transparentnosti, neophodnim za participaciju građana. Sve dok proračunska transparentnost ne bude zakonski adekvatno regulirana i dok nadležna ministarstva ne budu provodila primjerene kontrole, građani će uglavnom ovisiti o dobroj volji lokalnih vlasti, koje – kao što se vidi iz dosad postignutih poboljšanja proračunske transparentnosti – uistinu ima u brojnim lokalnim jedinicama. Valja se nadati da će nadležna ministarstva napokon adekvatnije regulirati i kontrolirati lokalne jedinice, da će se lokalne jedinice koje zasad zaostaju ugledati u one koje su već u tome daleko odmakle, a i da će građani, udruge, mediji, sindikati, političke stranke i nezavisni političari konačno početi koristiti brojne, već postojeće oblike proračunske transparentnosti i konstruktivno se uključivati u proračunske procese', poručuju autori istraživanja. Čitavo istraživanje interaktivnu kartu možete pogledati na stranicama IFJ.(župan.hr/M.P.D.)

 

Najtransparentnije županije

Peticu za transparentnost dobilo je 16 županija:

Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Karlovačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Primorsko-goranska, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Varaždinska, Virovitičko-podravska, Zadarska, Zagrebačka

Četvorku su, pak, dobile Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska i Vukovarsko-srijemska županija.

 

Najbolji web imaju Šibensko-kninska, Istrarska i Zadarska županija

Gotovo sve županije imaju kvalitetne i pregledne mrežne stranice, čemu je svakako pridonio i projekt Hrvatske zajednice županija Otvoreni proračun. Osim Koprivničko-križevačke, Ličko-senjske i Vukovarsko-srijemske, sve su objavile i proračunske vodiče za građane. Po lakoći snalaženja i pristupačnosti posebice se ističu Šibensko-kninska, Istarska i Zadarska županija, s već na početnim stranicama jasno istaknutim ključnim poveznicama, primjerice na otvoreni proračun, proračunske dokumente, odluke o raspodjeli proračunskih sredstava, vodiče za građane, savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i sl. Zadarska županija, primjerice, već od 2014. objavljuje vodiče za građane uz svaki proračunski dokument.