Istražili smo kojim mjerama se županije bore protiv odljeva liječnika

Osiguravanje smještaja, sufinanciranje najamnine te kamatnih stopa na stambene kredite, financiranje poslijediplomskih studija i dodatnih edukacija liječnicima, kao i stipendiranje studenata medicine samo su neke od mjera kojima se županije bore protiv odljeva liječnika

Odlazak hrvatske radne snage u inozemstvo općepoznati je problem koji priznaju čak i političari, mada ne nalaze i rješenja. Zemlji kronično nedostaje konobara, majstora, kvalificiranih građevinara, a poseban je problem odlazak visokoobrazovanih mladih ljudi, među kojima se ističe sve veći broj liječnika. Zanimljivo je da kod liječnika primarni razlog za odlazak nije uvijek plaća, već su to mogućnost profesionalnog razvoja, dobivanja željene specijalizacije, boljih uvjeta rada. Zbog toga su neke županije, kao osnivači bolnica i zdravstvenih ustanova na svome području, odlučile pokušati pomoći u zadržavanju liječnika na svome području. Najveći je odjek imala nedavna inicijativa Varaždinske županije i Grada Varaždina da zajedno sufinanciraju dvije trećine najamnine varaždinskim liječnicima, a tim povodom istražili smo na koji način se županije bore protiv ovog itekako ozbiljnog problema.

Uz sufinanciranje najamnine liječnicima u četiri stana u vlasništvu Grada Varaždina, opća bolnica Varaždin je u veljači ove godine donijela Pravilnik o dodjeli na korištenje stanova doktorima medicine Bolnice, a Varaždinska županija je ponudila Općoj bolnici Varaždin da se liječnicima pomogne pri dobivanju najpovoljnijih kamatnih stopa za kredite kojima bi se riješilo njihovo stambeno pitanje. Opća bolnica je već ispitala interes liječnika, a u tijeku su pregovori s bankarskim sektorom u cilju pronalaženja najpovoljnijih modela, pojašnjeno nam je iz Varaždinske županije.

Osim toga, u županiji se specijalizacija 15 liječnika za primarnu zdravstvenu zaštitu i hitnu medicinu financira bespovratnim sredstvima iz Europskog socijalnog fonda i državnog proračuna, dok županija izravno financira troškove poslijediplomskih studija djelatnika u zdravstvenim ustanovama Varaždinske županije, prije svega u Općoj bolnici Varaždin, za što su ove godine u proračunu izdvojili 420.000 kuna, a izdvajat će i dalje.

„Značajna sredstva ulažu se i u poboljšanje prostornih uvjeta rada. U Varaždinskoj županiji su ove godine završeni, u provedbi ili ugovoreni projekti u području zdravstva vrijedni više od pola milijarde kuna. U Novome Marofu je dovršen centar za palijativnu skrb Opće bolnice Varaždin, u koji je uloženo 51,5 milijuna kuna, od čega je 12 milijuna kuna medicinska i nemedicinska oprema. U energetsku obnovu zgrada zdravstvenih ustanova ulaže se više od 100 milijuna kuna iz EU fondova, planira se izgradnja nove zgrade Opće bolnice, a ona će uskoro dobiti i uređaj za magnetsku rezonancu vrijedan 7,1 milijun kuna, što će se također financirati bespovratnim EU sredstvima", kažu nam u Varaždinskoj županiji.

Prvi uveli potpore

Bjelovarsko-bilogorska županija pohvalila nam se da je bila prva županija koja je uvela trajne mjere potpore za zapošljavanje i ostanak liječnika i medicinskog osoblja u zdravstvenim ustanovama na svom području. Mjere uključuju subvencioniranje kamata za stambene kredite ili subvencioniranje troškova podstanarstva za liječnike, magistre farmacije i magistre medicinske biokemije, zatim subvencioniranje troškova stručnog usavršavanja i doškolovanja za liječnike i medicinsko osoblje- koji se školuju o vlastitom trošku, do 50% iznosa godišnje. Za provedbu mjera županija je osigurala milijun kuna, odnosno u roku od tri godine tri milijuna kuna.

Virovitičko-podravska županija je ove godine uvela mjeru sufinanciranja kamata na postojeće i nove stambene kredite za rješavanje stambenih pitanja liječnika. Osim toga, zdravstvene ustanove imaju u vlasništvu stanove koje daju na korištenje liječnicima koji dolaze raditi na područje Županije. „Virovitičko-podravska županije je u kontaktu s mladim liječnicima dobila saznanja da je opremljenost zdravstvene ustanove i mogućnost stručnog usavršavanja i napredovanja važna za njihove odluke o budućem mjestu rada. Na temelju tih saznanja sve aktivnosti Županije i zdravstvenih ustanova usmjerene su na obnovu i izgradnju objekata primarne i sekundarne zdravstvene zaštite te opremanje kvalitetnom opremom koja će omogućiti liječnicima kvalitetan rad, naravno uz stručno usavršavanje koje takva oprema i trendovi u medicini i zahtijevaju. Osim toga, Virovitičko-podravska županija već godinama stipendira studente medicine kao deficitaran kadar te je i to jedna od mjera koja govori koliko nam je problem nedostatak liječnika velik i koliko se želi taj trend promijeniti“, odgovorili su nam iz te županije uz napomenu da istražuju i druge mogućnosti koje bi bile atraktivne i interesantne liječnicima u idućoj godini.

Povode se za primjerom

I druge županije razmatraju što poduzeti. Iz Međimurske županije nam kažu da nedostatak liječnika zasad u toj županiji nije tako izražen, no da županija razmatra niz mjera kojima bi zadržala liječnike na svom području, a osim toga trenutno provodi investicije u zdravstvu vrijedne više od 140 milijuna kuna za stvaranje boljih uvjeta rada liječnika i nemedicinskog osoblja. U županiji razmatraju sljedeće mjere: stipendiranje studenata uz ugovornu obvezu zapošljavanja na području Međimurske županije, stipendiranje specijalizanata, također uz zapošljavanje u županiji te stambeno zbrinjavanje liječnika i to na nekoliko načina. Razmatra se sufinanciranje stambenih kredita za gradnju kuće, kupnju stana ili adaptaciju postojećeg uz uvjet rada u županijskoj zdravstvenoj ustanovi za vrijeme sufinanciranja, dodjela građevinskog zemljišta, oslobađanje plaćanja komunalnog doprinosa kod gradnje kuće, dodjela stanova u vlasništvu županije i županijskih ustanova u najam po uvjetima povoljnijim od tržišnih, gradnja namjenskih stanova koji bi se iznajmljivali liječnicima po uvjetima povoljnijim od tržišnih, uz mogućnost otkupa, te sufinanciranje troškova stanarine.

U Međimurju čak razmatraju i oslobađanje plaćanje prireza ili uvođenje smanjene stope prireza za liječnike zaposlene na području županije, kao i sufinanciranje edukacija liječnika, ali i niz mjera za poboljšanje uvjeta rada, primjerice tako da se rastereti postojeće medicinsko osoblje zapošljavanjem dodatnog broja zdravstvenih djelatnika i nezdravstvenih administrativnih djelatnika, kao i raspisivanjem većeg broja specijalizacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti iz obiteljske medicine, ginekologije i pedijatrije uz dodatne financijske stimulacije.

Koprivničko-križevačka županija, u ožujku je započela s planiranjem konkretnih koraka kojima bi se spriječilo odlazak liječnika. Kako su nam odgovorili iz te županije, u tijeku je izrada sustavnog plana privlačenja liječnika, te anketiranje liječnika i izrada baze podataka o potrebama sufinanciranja smještaja i drugim olakšicama, što je prvi korak plana. Razmatra se subvencioniranje kamata na kredite za kupnju stanova za liječnike.

Nedostatak liječnika dugogodišnji problem, predlažu snažne mjere

Vukovarsko-srijemska županija već godinama pati od nedostatka liječničkog kadra. Kažu kako se problem pokušavao ublažiti određenim aktivnostima vezanim uz stambeno zbrinjavanje deficitarnog liječničkog kadra, no da se to pokazalo nedovoljnim. Osim toga županija pomaže u stipendiraju velikog broja studenata, kao specijalizaciju. Županija je stoga na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, koja je održana u srpnju u Vinkovcima, predložila konkretne mjere kojima bi se pokušao zadržati postojeći i privući novi liječnički kadar, a koje uključuju povećanje plaće za liječnike isplatom dodatka na osnovnu plaću koji bi trebao biti neoporeziv i to za 25% onima koji su zaposleni u Vinkovcima, Vukovaru i Županji, a 50% onim liječnicima koji su zaposleni u ostalim naseljima Županije. Osim toga, zatražili su i da se ordinacijama u ruralnim dijelovima županije koje po broju stanovnika nemaju standardni broj osiguranika, plati puni hladni pogon i glavarina te da se osiguraju sredstva za financiranje specijalizacija i specijalizirane edukacije.

Osiguravanje smještaja i povezivanje s visokim školstvom

Primorsko-goranska županija navodi da je razvoj zdravstva dominantni dio Strategije razvoja te županije u razdoblju 2016.-2020. To uključuje ulaganje u uvjete rada, stabilno, poticajno i perspektivno okruženje, povezivanje sa sustavom visokog školstva, znanosti i nastave. Krajem srpnja Primorsko-goranska županija potpisala je Sporazum o suradnji sa Sveučilištem u Rijeci na projektu Pametnih specijalizacija u kojem su glavni nositelji upravo županijske zdravstvene institucije.

Od konkretnih mjera PGŽ surađuje s gradom Rabom na rješavanju pitanja smještaja za liječnike zaposlene u Psihijatrijskoj bolnici Rab kao i suradnju s čelnicima jedinica lokalne samouprave na području Gorskog Kotara vezano uz osiguranje kvalitetnih uvjeta stanovanja liječnika i drugog medicinskog kadra zaposlenog u sustavu Doma zdravlja te županije.

Osječko-baranjska županija nedostatak liječnika u sustavu Domova zdravlja rješava „uvozom“ liječnika iz drugih županija, ali i iz inozemstva pa tako tamo, konkretno rade i liječnice iz Rusije i Srbije. Područni domovi zdravlja (Donji Miholjac, Đakovo, Beli Manastir i Našice) imaju niz stanova koje daju na korištenje liječnicima koji kod njih rade.

Ulaganje u obnovu zgrada i opremu

Karlovačka županije trenutno ne ulaže izravno u zadržavanje liječnika, no izdvojila je gotovo 5,8 milijuna kuna za specijalizacije liječnika koji će raditi na njenom području, te milijunske iznose u energetske obnove zgrada Opće bolnice Karlovac (80 milijuna), te domova zdravlja u županiji, a planirane su i značajne svote za bolnicu u Ogulinu te druge objekte. Dodatno, za opremanje domova zdravlja županija je osigurala 6,6 milijuna kuna, što će poboljšati uvjete rada liječnika.

Jedina županija koja nam je odgovorila da do sada nije razvijala posebne mjere za zadržavanje liječnika je Šibensko-kninska županija, koja tvrdi da za to do sada nije bilo potrebe. „Svi oni koji su iskazali interes za rad u našim zdravstvenim ustanovama bili su primljeni i omogućen im je rad“, kažu. Kao osnivačima dvije opće bolnice i tri doma zdravlja, u interesu im je, odgovorili su nam, da zadrže i privuku liječnike da rade u njihovim ustanovama, te će ako bude potrebe razmisliti o budućim koracima i dodatnim mjerama. (župan.hr/Dalibor Dobrić)