Istra, Splitsko-dalmatinska županija i Kvarner najposjećenije turističke destinacije u 2019. godini, turizam sve brže raste i na kontinentu

Kao i ranijih godina, i u 2019. Istra je ostvarila najviše noćenja turista, gotovo 29 milijuna, a sa 20,4 milijuna slijedi ju Splitsko-dalmatinska županija te sa 19,2 milijuna noćenja Kvarner. Zadarska županija svrstala se je na četvrto mjesto sa 15,1 milijun noćenja, dok su ostale županije na Jadranu imale noćenja ispod 10 milijuna - Dubrovačko-neretvanska županija, Šibensko-kninska i Ličko-senjska županija. U Kontinentalnoj Hrvatskoj rast turizma je ubrzaniji, a po broju dolazaka i noćenja predvodi Grad Zagreb - 1,5 milijuna dolazaka i 2,7 milijuna noćenja. Slijedi Karlovačka županija, pa Krapinsko-zagorska, Osječko-baranjska, Zagrebačka i Međimurska županija.

Prema objavljenim podacima Hrvatske turističke zajednice Hrvatsku je lani posjetilo gotovo 21 milijun turista što je pet posto više nego 2018. godine. Ostvarili su 108,6 milijuna noćenja, tj. 2,4 posto više na godišnjoj razini. U ukupnim dolascima i noćenjima 90 posto su činili strani turisti kojih je došlo 18,2 milijuna.


Istarska županija: Broj turista u sezoni i do šest puta veći od broja stanovnika

Istra je u 2019 godini realizirala 4,6 milijuna dolazaka, što je porast od tri posto, te  28,7 milijuna noćenja, što je porast od jedan posto. U apsolutnim brojkama to je 150.000 dolazaka više te 260.000 noćenja više. Najvažnija činjenica je, kažu u Turističkoj zajednici, da je cjelokupan višak noćenja realiziran u pred i posezoni. Predsezona je ostvarila 210.000 noćenja više dok je posezona ostvarila 55.000 noćenja više. Hoteli su realizirali 140.000 noćenja više, kampovi 125.000 noćenja manje, a privatni smještaj 190.000 noćenja više.

U Istarskoj županiji već se dulje upozorava na nekonktolirani rast privatnog smještaja, jer kako se u nekim studijama navodi, to narušava kvalitetu smještaja i doživljaj. Takvo što je već odavno naglašavano u svjetskim studijama turističkih organizacija, a zbog čega su neke destinacije i ograničile rast smještaja, a u cilju održivog razvoja. 

- Kad sve to skupa zbrojimo, moramo biti zadovoljni. Hoteli su značajno podigli realizaciju noćenja, kampovi su realizirali manjak noćenja, podsjetimo, srpanj je krenuo jako loše što je uglavnom rezultat manjka u kampovima. Privatni smještaj nastavio je trend rasta noćenja, no taj nas podatak ujedno i jako zabrinjava. U proteklih 10 godina receptivni kapacitet u privatnom smještaju narastao je za više od 100.000 novih postelja što znači da smo godišnje rasli za više od 10.000 novih postelja. U tom kontekstu iako smo i prije imali nesrazmjernu strukturu smještajnih kapaciteta u korist privatnog smještaja i kampova, a na uštrb hotelskih postelja, sada je to  drastično i dodatno izmijenjeno u negativnom smislu i došli smo do ruba. Tako dalje više ne možemo. Nije u pitanju samo opteretni kapacitet, svake godine opada nam i cijena po jedinici ali i popunjenost kapaciteta što vodi u začarani krug neproduktivnosti i neisplativosti te djelatnosti. Samo u 2019. godini imali smo povećanje kapaciteta u hotelima za 500 postelja, u kampoovima za 2.400, dok je u privatnom smještaju broj postelja porastao za 5.500, a u ne komercijalnom smještaju za 7.400 i sve to samo u jednoj godini – komentira direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević.

U suradnji sa zračnom lukom Pula te privatnim i javnim sektorom realiziran je do sada najveći volumen prometa, 780.000 putnika što je za 60.000 putnika više nego lani, a u 2019. se je i  po prvi puta prestigli rekordnu 1987. godinu. Podjednako se razvijaju i charter linije, redovne linije te niskobuđetne linije.

Gleda li se zastupljenost top 10 destinacija – gradova i općina, najviše ih je upravo iz Istre. Tako su turisti najviše za svoje odredište odabrali u Istri Rovinj, Poreč, Umag, Medulin, Tar i Pulu.

Poreč su lani obilježila velika ulaganja u infrastrukturu za što kvalitetnije funkcioniranje grada od 20 tisuća stanovnika, u kojem, tijekom sezone dnevno gravitira 120 tisuća turista. U proteklih pet godina uloženo je 20 milijuna kuna u obnovu i uređenje gradskih plaža, dovršenje zaobilaznice u punom profilu kako bi se prometno rasteretio centar grada, izgrađeno je više manjih parkirališta po svim naseljima, a u ovoj godini nastavlja se s komunalnim ulaganjima – uređuje se gradska riva s čime će se promijeniti vizura starogradske jezgre, te će se, u suradnji s TZ Poreč, ulagati u dodatne sadržaje poput modernih igrališta, vodenih parkova i slično.

U Umagu su lani nastavljene investicije u smještajne kapacitete te podizanje manifestacija na viši nivo, koje su motiv dolazaka gostiju u pred i posezoni. Od većih investicija u ovoj godini izdvajaju novi bazenski kompleks u kampu Park Umag te zamjenu umjetne trave na postojećem nogometnom terenu i izgradnju još jednog terena s umjetnom travom i svom pripadajućom infrastrukturom.

Pula je Grad s preko tisuću kulturno-umjetničkih manifestacija koji kreira i traži nove načine kako bi se proširila turistička ponuda, prokomentirao je nedavno pulski gradonačelnik Boris Miletić. 

Splitsko-dalmatinska županija: Aduti se stavljaju na razvoj turizma u unutrašnjosti

Iako je u Splitsko-dalmatinskoj županiji najveći rezultat ostvaren zahvaljujući dobrim turističkim brojkama iz Splita, koji se kao jedini Grad iz te Županije nalazi u vodećih top 10 destinacija, ipak, razvijena je i Makarska obala, pretežito kroz obiteljski smještaj, posjećeni su i otoci, a zanimljive brojke o porastu turista dolaze i iz unutrašnjosti Županije, što je i jedan od prioriteta vodstva Županije.

- Moramo raditi na turizmu u dva smjera, po vertikali i horizontali, u proširenju turističke sezone. Također, trebamo raditi i na disperziji turista iz urbanih sredina Makarske, Trogira, Hvara, Bola, Splita... Trebamo pokušati dodatnim sadržajima turiste ‘potjerati’ u našu Provansu. Ponuditi im u našoj Dalmatinskoj zagori sadržaj jer turizam više nije statičan kakav je nekada bio – izjavio je nedavno župan Spitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban.

Tako Trilj primjerice u četiri godine bilježi dvostruko više dolazaka i noćenja turista. Najviše iz Hrvatske, a slijede Nijemci, pa turisti iz Koreje. Grad ulaže u različitu turističku i komunalnu infrastrukturu. Jedno od takvih ulaganja je projekt uređenja šetnice i plaže Veliki Drinić na rijeci Cetini.

Za bicikliste je izgrađeno je 100 kilometara staza, a trenutno se gradi i biciklističko odmorište Nutjak odakle bi se uskoro zip-lineom moglo prelaziti rijeku Cetinu. Povećanju broja dolazaka turista svakako doprinosi i glavna triljska manifestacija – Thrill Blues Festival. A u partnerstvu sa Županijom i Turističkom zajednicom Splitsko-dalmatinske županije pokrenut  je projekt populariziranja arheološke i kulturne baštine izgradnjom interpretacijskog centra i rekonstrukcija dviju rimskih spavaonica na arheološkom lokalitetu Tilurij.

Kako smo ljetos pisali, upravo je u Splitsko-dalmatinskoj županiji posljednjih godina sklopljen najveći broj ugovora o sufinanciranju gradnji vila kroz EU mjeru za ruralni razvoj. Riječ je o kućama za odmor s bazenima, ponegdje i s ponudom domaće hrane, s obzirom da se za ta sredstva mogu kandidirati OPG-ovi, pa kao takvi privlače velik broj turista. Najviše je takvih vila izgrađeno u Imotskoj krajini, ima ih oko 200, pa i taj kraj bilježi posljednjih godina velik turistički porast. Zato je i preklani osnovana Turistička zajednica Imotske krajine, Imota. Pa se radi na projektima kao što je gradnja biciklističke staze  koja se oprema i klupama tetu gradnja Vidikovca na Topani.

Na nedavnom predstavljanju turističkih rezultata u Turističkoj zajednici SDŽ su rekli kako je u listopadu Županija treću godinu zaredom u listopadu ostvarila najviše noćenja od svih županija u Hrvatskoj. Za ovu godinu su najavili rad na privlačenju turista kroz selektivne oblike turizma - cikloturizmu, raznim tematskim stazama, kulturnom turizmu i eno-gastro turizmu koje se žele plasirati u pred i post sezoni.

Split je pak četvrta top destinacija u zemlji među gradovima i općinama. Kako kažu u Turističkoj zajednici Grada Splita  turistički promet se je lani približio brojci od milijun dolazaka, a ostvarili su 2,75 milijuna noćenja. Najbrojniji inozemni gosti bili su turisti iz SAD-a i Velike Britanije.  

– Glavne smjernice su nam podizanje kvalitete  i edukacija turističkih djelatnika, dodatni razvoj proizvoda u pred i posezoni, razvoj manifestacija sportskog, kulturnog, poslovnog i gastro karaktera, poticanje projekata i kampanja koje podižu svijest o  održivom turizmu, poticanje projekata i promocija inkluzivnog turizma .Turistička zajednica grada Splita nastavlja sudjelovati kao partner u EU projektu „Marjan- brdo prošlosti, oaza budućnosti“, „Skriveni habitati“, „Split- dodir sporta i kulture“, a posebno je važno naglasiti novi projekt “Palača života, grad mijena”, nositelj projekta je Grad Split, partneri su Turistička zajednica Grada Splita i Muzej grada Splita. Ovim projektom Split će dobiti nove sadržaje i povećati korištenje informacijskih tehnologija u interpretaciji bogate kulturne baštine - prokomentirala nam je direktorica Turističke zajednice grada Splita Alijana Vukšić.

Primorsko-goranska županija: Kvarner je proglašen 'must go' destinacijom u 2020.

Slijedi kao treća vodeća destinacija Kvarner unutar Primorsko-goranske županije, a koja je u ovu godinu ušla kao nositeljica niza priznanja.

- Regija Kvarner  u 2020. godinu ulazi noseći jednu od najprestižnijih turističkih titula: nagradu svjetskog turističkog vodiča Lonely Planet Magazin-a „Best in Travel 2020“ te proglašenjem kao jedne od „must go“ destinacija u 2020. godini. I ne samo to, od domaćinstva izuzetno važnog Svjetskog SKAL kongresa u listopadu, titule Rijeke kao Europske prijestolnice kulture pa do predsjedavanja Hrvatske Predsjedništvom Vijeća EU u 2020. godini, jasno nam je da za regiju Kvarner slijedi ključan „turistički“ trenutak! Priznanja s ovako visokih globalnih razina i od institucija velika su stvar za hrvatski turizam općenito, jer definitivno pridonose još jačoj promociji naše zemlje a nama na Kvarneru daju veliki poticaj za daljnji rad – rekla nam je direktorica TZ Kvarnera Irena Peršić Živadinov.

Lani je Kvarner ostvario 3,1 milijun dolazaka i 19,3 milijuna noćenja.

U posljednjih deset godina turizam se je u razdoblju pred i posezone povećao  za oko 90%. Sve kvalitetniji smještaj koji je moguće rezervirati tijekom cijele godine ali i sve veći broj manifestacija tijekom predsezone, posebice onih s outdoor i gastro predznakom, postali su ključni elementi za izradu programa kojima se može produžiti turistička sezona.

- Cilj nam je nastaviti u tom smjeru i konstantnim podizanjem kvalitete i ponude privlačiti goste svojom autohtonim doživljajem, netaknutom i očuvanom prirodom, tradicijom i domaćinskim ugođajem. Održivi razvoj turizma na destinaciji podrazumijeva da se istovremeno uvažavaju potrebe današnjih gostiju ali i lokalnom stanovništu osigurava kvalitetan život, i time se vodi računa o „prihvatnom kapacitetu“ destinacije - kaže Peršić Živadinov.

Od aktivnosti u 2020., u Turističkoj zajednici Kvarnera izdvajaju nastavak niza nastupa i predstavljanja na specijaliziranim turističkim sajmovima, brendiranju najjače kvarnerske ponude kroz projekte Kvarner Family, Kvarner Gourmet & Food, Kvarner Health & Wellbeing, Kvarner Outdoor, aktivnostima u sklopu EU projekata, organizaciji studijskih putovanja novinara, agenata i blogera. Pokreću se i novi brendovi: Kvarner Culture, Kvarner Maritime Heritage, Griffon Friendly.

Od top destinacija unutar PGŽ su Mali Lošinj i Crikvenica.

Trud koji Mali Lošinj ulaže u rast i razvoj destinacije vidi se kroz brojne osvojene nagrade od kojih se mogu istaknuti ona osvojena na najvećem svjetskom turističkom sajmu – ITB Berlin gdje je ponovno Mali Lošinj uvršten među Top 100 održivih destinacija svijeta, a Mali je Lošinj osvojio treće mjesto u kategoriji ‘Best of the Europe’. Na ovogodišnjim Danima hrvatskog turizma, Mali Lošinj je proglašen najuspješnijom destinacijom turizma zdravlja, dok je interpretacijski centar pomorske baštine otoka Lošinja – Loger „Nerezinac“ dobitnik godišnje hrvatske turističke nagrade za Inovaciju godine. Priznanje u kategoriji “Stories“ dobio je i lošinjski Boutique Hotel Alhambra.

– Međutim, ne krase Lošinj samo sunce, more i predivan okoliš, pravom doživljaju ove destinacije doprinose i brojna događanja i turistička ponuda! Potvrda tome je i titula Malog Lošinja kao Europskog otoka sporta za 2020. godinu - kažu u Turističkoj zajednici Malog Lošinja.

- U ovoj nas godini očekuje svjetska ekstremna biciklistička spust utrka Mercedes – Benz UCI Mountain Bike Downhill World Cup Lošinj 2020., zatim XCO Lošinj – cross country mountain utrka. Mali Lošinj također je domaćin najizazovnije triatlon utrke u Srednjoj i Istočnoj Europi u 2020. godini, XTERRA CROATIA! Slijedi i Island MTB Stage Race utrka te Adventure race Croatia 2020. Ove godine po prvi put održat će se i Lošinj Run 4 Vitality festival te jubilarni 10. Lošinjski polumaraton, Cres- Lošinj triatlon i Cres & Lošinj trail weekend, a neizostavne su brojne tradicijske regate – nabrojili su u Turističkoj zajednici Grada.

 

Izvor: Visitlosinj.hr

Zadarska županija: Premašila dva milijuna dolazaka turista

Zadarska županija imala je lani dva milijuna dolazaka turista i 15,1 milijun noćenja.

- Cilj Zadarske županije je stalno unaprjeđenje i jačanje turističke ponude posebice u pred i posezoni, ali i na turistički nerazvijenim područjima. Samo na taj način možemo doći do željenog cilja, a to je cjelogodišnje poslovanje u turizmu. Bitno nam je zadržati pozitivno ozračje i status jedne od top turističkih destinacija na Jadranu - kaže župan Božidar Longin i dodaje: - Samo daljnjim ulaganjima u obogaćivanje turističkog sadržaja Zadarske županije istaknut ćemo jedinstvene atribute naše destinacije te je na taj način učiniti prepoznatljivom i drugačijom od ostalih, odnosno utjecati na povećanje broja turista, očuvanje i promicanje vlastitog identiteta te jačanje kvalitete življenja i općenito imidža destinacije.

Grad Zagreb predvodi u Kontinentalnoj Hrvatskoj po noćenju turista. Inače, što se tiče porasta broja noćenja turista, puno je veći porast noćenja u Kontinentalnoj Hrvatskoj na godišnjoj razini u odnosu na jadranske županije.

Slijedi Karlovačka županija koja je na godišnjoj razini imala porast od 2,97 % u dolascima i 2,65 % u noćenjima. U strukturi gostiju 89 % čine strani gosti.

Najveći broj noćenja realizirano je u objektima u domaćinstvu, pa u kampovima te na trećem mjestu u  hotelima. Kako su nedavno rekli u Županiji, zahvaljujući ulaganjima privatnog sektora, tijekom 2019.godine povećao se broj ležajeva, a tradicionalno, najviše stranih gostiju došlo je iz Njemačke. Već niz godina najviše se noćenja realizira na području općine Rakovica, pojedinačno, gosti najdulje ostaju na području Slunja i područja TZ “4 Rijeke“.

I Krapinsko-zagorska županija postaje sve zanimljivija turistima, kao i Slavonija, pa je tako Osječko-baranjska županija lani imala oko 111,1 tisuću dolazaka i oko 234 tisuće noćenja. 

Osječko-baranjska županija: Od turističke ponude ergele do boravka u Kopačkom ritu

Puno je znamenitosti na području Osječko-baranjske županija, spomenimo primjerice Parka prirode Kopački rit. Obnovit će se i prenamijeniti postojeći kompleks dvoraca Tikveš u Prezentacijskoedukacijski centar. U okviru valorizacije termalnih izvora i razvoja zdravstvenog i rekreacijsko - izletničkog turizma razvile su se Bizovačke toplice koje su jedina takva hiperterma u Europi. Državna ergela Đakovo od izuzetne je važnosti za grad Đakovo, Slavoniju ali i cijelu Hrvatsku u domeni konjogojstva, konjičkih sportova i kontinentalnog turizma. Posljednjih godina širi se i turistička ponuda ergele, pa se tako nudi primjerice  obilazak i razgledavanje, usluga vožnje dvoprega ili četveroprega, jahanje uz nadzor trenera u jahaonici, predstave za turiste u jahaonici itd. Oko 3.000 – 4.000 posjetitelja pak dolazi za vrijeme Đakovačkih vezova. Unutar županije su i dvorci - Pejačević u središtu Našica kao jedan  od najljepših i najočuvanijih dvoraca u cijeloj Hrvatskoj, pa Dvorac Hilleprand - Mailath u Donjem Miholjcu,  Prandau-Norman u Valpovu, dvorac princa Eugena Savojskog u Bilju...Velika ulaganja u turističke objekte, pa time i bolju ponudu, omogućava novac iz fondova EU. Pa se tako primjerice kroz ITU mehanizam iz EU povlači 64,5 milijuna kuna za obnovu infrastrukture u osječkoj povijesnoj jezgri Tvrđi, zatim 52 milijuna iz EU fondova usmjerava se u Edukativno-turistički centar, u dvorac Tikveš 51,6 milijuna kuna…

Lani su u Županiji održane i razne manifestacije, koje postaju također sve veći adut razvoja turizma. 

Zagrebačka županija: Dvoznamenkasti rast dolazaka i noćenja

Zagrebačka županija lani je imala  čak 14 posto više dolazaka i 12 posto više noćenja turista.

Najbrojniji su bili strani gosti koju su ostvarili 107.821 dolazaka i 169.732 noćenja, a najviše ih je bilo iz Kine i Južne Koreje, a zatim tradicionalno iz Njemačke, Italije, Nizozemske, Francuske i SAD-a. Najposjećeniji gradovi bili su Velika Gorica, Samobor i Jastrebarsko koje bilježi porast turističkih noćenja za 35 posto velikim dijelom zahvaljujući novootvorenim hotelima. Turisti su najviše odsjedali u hotelima, objektima u domaćinstvu te kampovima, a prema organizaciji dolazaka čak 75 posto ih je dolazilo individualno, dok ostalih 25 posto agencijski.

„Zdravstveni turizam u Ivanić-Gradu, vjerski turizam u Krašiću, shopping turizam u Rugvici, ciklo turizam diljem županije kao i vrhunska eno-gastro ponuda te bogata kulturna baština naši su aduti koje iz godine u godinu razvijamo i unapređujemo“, rekao je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić. U proračunu za 2020. godinu za turizam je Županija osigurala 7,3 milijuna kuna. Tako će i ove godine biti raspisan natječaj za obnovu i opremanje smještajnih jedinica, te njihovih pratećih sadržaja s ciljem povećanja standarda i kvalitete poput bazena, wellnesa, zabavnih parkova itd. Također, za gradove i općine raspisat će se javni poziv za sufinanciranje izgradnje, rekonstrukcije i uređenja javne turističke infrastrukture kao i uređenja okoliša objekata javne turističke infrastrukture, a novost je i postavljanje znakova dobrodošlice na državnim i županijskim cestama.  Kao i prethodnih godina Županija će podržati organizaciju turističkih manifestacija kao i rad Turističke zajednice Zagrebačke županije čija direktorica Ivana Alilović u 2020. godini najavljuje: „Još konkurentniji model upravljanja turizmom s naglaskom na pozicioniranje i promociji destinacije Zagrebačke županije temeljenu na integriranom identitetu područja i portfelju doživljaja s uporištem na teritorijalni kapital i regionalne specifičnosti, kulturnu baštinu i tradiciju  te lokalni proizvodni i uslužni sustav“.

Međimurska županija: Najuspješnija destinacija kontinentalne Hrvatske

Nakon Zagrebačke županije slijedi Međimurska županija koja je lani na Danima hrvatskog turizma proglašena  najuspješnijom destinacijom kontinentalne Hrvatske. „Ulaganjem u projekte u turizmu, interpretacijske centre, muzeje, biciklističke staze, vidikovce, ali svakodnevnim predanim radom, postali smo doista prepoznatljiva destinacija a ovime je to potvrdila i struka. Trudit ćemo se i dalje te biti još bolji“, rekao je  predsjednik Turističke zajednice Međimurske županije, župan Matija Posavec.

Međimurska županija već osmu godinu provodi projekt dodjele bespovratnih turističkih potpora  gdje je dosad uloženo više od 2 milijuna kuna, a rezultat čega su 84 nova turistička proizvoda na tržištu. Proširenjem postojeće turističke ponude, aktiviranjem neiskorištenih turističkih potencijala, samo su neki od segmenata koji se kontinuirano oplemenjuju, a povećanje broja turista u prvom dijelu godine od 7%, odnosno 39.060 dolazaka gostiju potvrda je raznolikog turizma Međimurja, popularnog naziva turizam kroz četiri godišnja doba. „Međimurska županija je donijela Strateški marketing plan turizma MŽ  koji provodi. Neki od strateških ciljeva razvoja turizma Međimurske županije su enogastronomija, turizam kroz sva četiri godišnja doba, zdravstveni – wellness turizam i kreativni turizam- napomenula je zamjenica župana Sandra Herman. 

Međimurska županija ima bogatu povijest, manifestacije za različite dobne skupine, a brojni novi projekti, vidikovci, manifestacije zasigurno će privući i neke nove goste. „Međimurska županija želi biti održiva turistička destinacija, to pokazuje statistika, ali i to što radimo. Nadam se da će upravo ovakav pristup pridonijeti  još većem broju gostiju u kojima bi se probudile pozitivne emocije i  tzv. „storytelling“ koji u današnje vrijeme privlači i dovodi sve veći broj turista. Samo s pozitivnim emocijama i lijepim sjećanjima na mjesto, lokaciju i ono što su doživjeli u Međimurju tijekom svog boravka, sretni i zadovoljni turisti prenijet će svojim prijateljima, kolegama, obiteljima našu, međimursku priču. Nadam se da će tada poželjeti i osobno doživjeti sve ono najbolje što Međimurje nudi…“,  istaknuo je Posavec. (Lidija Kiseljak)