ANALIZA Podaci DZS o turizmu u 2019. godini

Istarska županija lani je bila top turistička destinacija, velik rast imale i županije kontinentalne Hrvatske - provjerili smo kako planiraju ovu, za sada još neizvjesnu sezonu

fo: Pixabay

Državni zavod za statistiku objavio je turističke podatke za prošlu godinu. Najbolje rezultate su naravno ostvarile jadranske županije, a predvodi Istarska županija kao top destinacija u svim pokazateljima. No atraktivnost su lani pokazale i županije kontinentalne Hrvatske, a dio njih imao je najveći skok u noćenjima i dolascima prema relativnom pokazatelju u odnosu na preklani. Korona virus prekinuo je velike planove, pa nam županije s velikim oprezom govore o očekivanjima i planovima za ovu godinu.

Nakon Istarske županije, najbolje stoje po broju noćenja i dolazaka Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija. U postocima su najveći rast u odnosu na 2018. godinu imale županije kontinentalne Hrvatske. Primjerice, Virovitičko-podravska, Zagrebačka, Požeško-slavonska, Koprivničko-križevačka i Brodsko-posavska županija. Podaci eVisitora na početku godine, koje smo obrađivali, pokazali su i velik skok primjerice Osječko-baranjske županije. Naime, napomenimo da se brojevi noćenja i dolazaka u podacima DZS-a dosta razlikuju od podataka eVisitora, pa su stoga i prisutna znatna odstupanja. 

Županije na Jadranu započele su s pripremama, za sada razmatraju što se događa u za njih najvažnijim turističkim destinacijama, kada će otvoriti granice, kako i s kojim mjerama opreza će se pristupiti otvaranju turističkih objekata, a što kreće od sljedećega tjedna...

Kontinentalni turizam fokusiran je više na zdravstveni turizam, cikloturizam, konjički turizam, promoviranje tradicijske i kulturne baštine, vinsku ponudu i gastronomiju... Nadaju se kako kvalitetan odmor u ruralnom prostoru i očuvanoj prirodi, uz sve mjere kojih se svi moraju pridržavati, može biti dobar promotor za turizam.

I uz napore, jasno je da će turizam jako podbaciti, a osjetit će to najviše županije koje su gotovo isključivo vezane za turističku ponudu. Zato se i promišljeno pristupa spašavanju barem dijela sezone.

Istraživanja marketinških agencija pokazala su da će boravak na otvorenom biti važan segment budućih odmora i na temelju toga će se birati destinacija. Zato će svakako imati prednost županije koje u ponudi imaju i dodatne sadržaje.  

Istarska županija je najjača turistička destinacija. Podaci DZS-a pokazuju da je ta županija imala lani 126,8 noćenja po stanovniku, 21,54 dolazaka po stanovniku, u apsolutnim brojkama broj dolazaka je bio oko 4,4 milijuna, ostvareno je oko 26,4 milijuna noćenja, a u odnosu na godinu prije broj noćenja povećan je za 809,2 tisuće, a dolazaka za 226,3 tisuće osoba. Spomenimo i da je prema podacima eVisitora broj noćenja i dolazaka pokazao nešto veće brojke. S obzirom na najbolje lanjske rezultate, a i iz razloga što je trenutačno bez oboljelih, nije ni čudno što je ta županija već formirala Povjerenstvo za turizam sredinom prošloga mjeseca te i održala dva sastanka.

Na dnevnom redu prve sjednice našla su se pitanja i teme vezane uz epidemiju koronavirusa i njene implikacije na turističku sezonu 2020. godine, koordinaciju aktivnosti s istarskim Stožerom civilne zaštite, Vladom RH, istarskim gradovima i općinama, ali i tijelima Europske unije, posebice po pitanju otvaranja granica. Također, razmatrala se je situacija na glavnim emitivnim tržištima Istarske županije, kao i očekivanja pojedinih sektora, odnosno hotelijera, ugostitelja, turističkih kampova, privatnog smještaja i nautike.

Povjerenstvo je jednoglasno ustvrdilo da je nužan dogovor između javnozdravstvenog sustava, odnosno epidemiološke struke i one turističke, koji bi u konačnici trebao omogućiti zaštitu zdravlja ljudi i realizaciju djela turističke godine. Kako je naglašeno na sjednici, dionici u turizmu nalaze se u posljednjoj fazi pripremnosti svojeg poslovanja u novim okolnostima, međutim očekuju upute epidemiologa, kako bi od 11. svibnja mogli početi otvarati svoje objekte, a nakon otvaranja granica i dočekivati inozemne goste.

Za nužne pripreme, naveli su krajem travnja, neophodna je informacija o otvaranju granica najznačajnijih emitivnih tržišta Istarske županije, poput Slovenije, Austrije i Njemačke. Te krenuti u pripremu promotivne kampanje koja bi bila usmjerena upravo na ta tržišta, te bi se Istra dodatno promovirala kao auto-destinacija. Zaključeno je i da u  suradnji s istarskim jedinicama lokalne samouprave treba definirati  konkretne mjere korištenja plaža, trgova i drugih javnih površina, koje su proteklih godina bila mjesta masovnih okupljanja gostiju.

Neki dan održana je druga sjednica na kojoj je rečeno da će se uskoro izraditi prijedlog mjera za nautički turizam, privatni smještaj i putničke agencije, u suradnji navedenih sektora i ZZJZIŽ.

Od ponedjeljka, 11. svibnja, bit će omogućen početak rada hotelima i kampovima sa svim svojim sadržajima, koji će se otvarati postepeno, ovisno o otvaranju državnih granica, odnosno tržišnoj potražnji.

 

Po broju dolazaka i noćenja nakon Istarske, slijedi Splitsko-dalmatinska sa 3,6 milijuna dolazaka i 17,9 milijuna noćenja, pa Primorsko-goranska županija s gotovo 3 milijuna dolazaka i 15,3 milijuna noćenja. U odnosu na 2018. godinu PGŽ je imala 56,9 tisuća više dolazaka. Po stanovniku je imala 10,02 dolazaka i 51,70 noćenja.

'Turistička zajednica Primorsko-goranske županije priprema se za turistički sezonu osluškujući države naših tradicionalnih gostiju. Nije lako i sigurno će rezultati kao svugdje u svijetu biti slabiji. 

Čuli smo da se razmišlja o uvođenju tzv “korona putovnice” kojom bi turist dokazao da nije pozitivan na ovaj virus... Prednost  PGŽ jest što ima dvije “korona free zone”- to su naši otoci i Gorski kotar. Nadamo se da će tako i ostati.

Ovaj je kraj u velikoj prednosti, jer je automobilska destinacija gostima iz Austrije, Slovenije, Njemačke, Italije... a očekuje se da će zbog korona situacije turisti radije putovati automobilom.

Mi smo i nautička regija. U našim lukama usidreni su brodovi nautičara iz cijelog svijeta i tu je prostor za nešto bolje turističko ljeto....' – prokomentirali su nam u Primorsko-goranskoj županiji.

Inače, početkom godine, dakle prije samo 3 do 4 mjeseca planovi su bili posve drugačiji. Kako smo tada pisali, Regija Kvarner je ove godine imala veliku priliku biti puno posjećenija destinacija, s obzirom na to da je  ušla u 2020. godinu noseći jednu od najprestižnijih turističkih titula: nagradu „Best in Travel 2020“ te je proglašena kao jedne od „must go“ destinacija u 2020. godini i uvrštena na popis „Top 10 regija“ prema izboru svjetskog turističkog vodiča Lonely Planet Magazina.

Kroz preporuke Lonely Planeta Kvarner je bio predstavljen kao mjesto gdje gosti uživaju u kristalno čistom moru, ekološki očuvanoj i jedinstvenoj prirodi, vrhunskoj gastronomskoj sceni, muzejima i bogatom kulturnom baštinom, povijesnim gradovima ali i ništa manje atraktivnim ribarskim naseljima...

Zadarska županija čvrsto drži svoje četvrto mjesto u turizmu Hrvatske, a u iznimno uspješnoj 2019. godini prvi puta je ostvarila preko dva milijuna dolazaka i 15 milijuna noćenja, prema podacima eVisitora. Prema podacima DZS-a i tu je vidljivo odstupanje od tih brojeva.

'Kao što je to definirao Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije, ona je destinacija karakteristične kulture, ljepote, očuvanosti prirode i krajolika, posebice otoka, globalno vrijednih spomenika i snažne duhovne proizvodnje u koju se trajno ulaže dosta energije i ljubavi. Višegodišnji trud i trajna nastojanja, te brojne sinergijske aktivnosti svih dionika, zapravo saveznika - od sustava TZ-a, JLS, udruženja, komora, i naravno – gospodarskih subjekata u Zadarskoj županiji, prepoznaju naši kako domaći tako i strani gosti, a stoga nam se i više godina vjerno vraćaju. Na naše vjerne goste Zadarska županija će svakako računati i u razdoblju nakon smirivanja krize uzrokovane pandemijom koronavirusa. Turistička zajednica Zadarske županije kao destinacijska menadžment organizacija od početka pandemije pomno prati situaciju ne samo kod nas nego već i na našim emitivnim tržištima, ali i globalno. To se  redovito čini u koordinaciji s HTZ-om i ključnim subjektima, kao i s raznim zračnim prijevoznicima, a pozorno se prate informacije sa svih tržišta, te dodatno one marketinške. Upute Ministarstva turizma, preporuke Hrvatske turističke zajednice, izvješća predstavništava HTZ-a u inozemstvu, UNWTO ciljane preporuke, preporuke globalnih marketinških agencija, samo su neki od izvora temeljem kojih se razmatraju  i planiraju buduće aktivnosti za moguću turističku sezonu u 2020. godini.' - komentira direktorica TZ Zadarske županije Mihaela Kadija.  

Kako navodi, istraživanja marketinških agencija pokazuju kako će boravak na otvorenom biti važan segment budućih odmora, te jedan od glavnih faktora pri odabiru destinacije. U Zadarskoj se županiji posljednjih godina intenzivno radilo na razvoju i jačanju upravo outdoor odnosno aktivnog turizma koji je prepoznat kao proizvod s najvećim potencijalom. Posebice se su brojne aktivnosti usmjeravale  na razvoj cikloturizma i pješačkog turizma, a svakako i na ruralni te nautički turizam. Pored daljnjeg jačanja outdoor turizma, osobito biciklističkog i pješačkog ali i svih ostalih, autentične ponude ruralnog turizma za koju smo uvjereni kako će i nadalje biti cijenjena, nautičkog turizma za kojeg se procjenjuje kako će se najbrže oporaviti,  kamping turizma koji također predstavlja boravak na otvorenom, a u Zadarskoj županiji ima veliki udio kapaciteta, očekujemo da će se za eventualni siguran prihvat turista pravovremeno pripremiti i hotelijeri kao i domaćini u privatnom smještaju. Posebno je važno održati kvalitetu kako bi se spremno dočekalo dolazak gostiju čak i ako se turistički promet počne odvijati tek u kolovozu, ili u rujnu i listopadu.

'S obzirom kako se od lipnja do rujna ostvari gotovo 90% turističkog prometa, a u srpnju i kolovozu oko 65%, očito je kako će kriza utjecati na turizam. Sigurno je da će cijela situacija imati značajan utjecaj i posljedice na ekonomski status ljudi globalno, a znamo da  putovanja spadaju u stavke kojih se u kriznim i recesijskim trenutcima ljudi odriču. U 2020. godini Zadarska će se županija stoga prvenstveno usmjeriti na domaće goste te turiste iz našeg okružja budući da smo zbog odlične cestovne infrastrukture lako dostupni gostima koji dolaze osobnim automobilima. Promotivne će se aktivnosti na ciljanim tržištima pokrenuti čim se stvore sigurnosni uvjeti odnosno suzbije širenje virusa COVID 19.' - kaže Mihaela Kadija.

Dubrovačko neretvanska županija je prema podacima DZS-a četvrta županija po dolascima – 2,2 milijuna i peta po noćenjima – 8,3 milijuna. Druga je po povećanju dolazaka i treća po većem broju noćenja u odnosu na preklani, a po stanovniku je druga po ostvarenim noćenjima i dolascima u prošloj godini. U postocima, peta je bila lani po rastu dolazaka u odnosu na 2018. godinu.

Peta je po broju dolazaka lani bila Zadarska županija – 1,7 milijuna, četvrta po broju noćenja – 9,8 milijuna, treća po ostvarenom noćenju po stanovniku – 57,7 noćenja, s rastom od 80,5 tisuća u odnosu na 2018. bila je četvrta, isto kao i u povećanju broja noćenja – 223,8 tisuća.

Gleda li se rast u postocima, tada su velik pomak napravile županije kontinentalne Hrvatske. Tako podaci DZS-a pokazuju da je Virovitičko-podravska županija imala rast noćenja od 158 posto u 2019. u odnosu na 2018. godinu, te 115 posto više dolazaka.

 

Virovitičko-podravska županija, koja već godinama po glavi stanovnika povlači najviše europskih sredstava u Hrvatskoj, unazad desetak godina značajna sredstva ulaže i u turističku infrastrukturu, na području koje ima i dva UNESCO zaštićena područja, Geopark Papuk i područje rijeke Drave.
– Naša županija je poznata po obnovama ruševnih dvoraca, Heritage Hotel Kurija Janković u Kapela Dvoru i Dvorac Janković u Suhopolju su temeljito obnovljeni i dovedeni svrsi, a i ljetnikovac grofa Draškovića u Noskovcima, više nije ruševan, već je dio prekrasnog Posjetiteljskog centra Dravska priče sa smještajnim kapacitetima nedaleko rijeke Drave. Osim toga još je jedan dvorac zablistao - Dvorac Pejačević u Virovitici. Projekt je to Grada Virovitice, a dvorac je danas promijenio i vizuru središta naše županije i promijenio navike ljudi. Do nedavno, do pojave korona virusa, on je bio omiljeno stjecište Virovitičana i njihovih gostiju, a tako će biti i u budućnosti, čim prođe pandemija bolesti COVID 19. Izgradili smo i asfaltirali cestu prema Jankovcu i on je, do pojave korona virusa, bilježio 50-postotno povećanje broja dolazaka, a na prošlogodišnjim Danima hrvatskog turizma, upravo je Park prirode Papuk, s projektom Geopriče UNESCO geoparka, osvojio nagradu za održivi turizam. Završili smo s gradnjom dodatnih sadržaja našeg Heritage hotela Kurije Janković u Kapela Dvoru koja je središte cikloturističkog turizma naše županije. Prošle godine su imali gotovo 4.400 noćenja. Tu je i posjetiteljski centar Dravska priča u Noskovcima sa sadržajem koji će modernistički biti sličan Aquaparku u Karlovcu. Uređen je Dvorac Janković u Suhopolju s prekrasnim perivojem, uz 5D kino, jedino takvo od Zagreba do Osijeka. Uz virovitički Dvorac Pejačević bit će to jedan od najljepših dvoraca u Slavoniji. Tu je i projekt Plemićke rute, koji u svom sadržaju ima obilazak poznatih, ali i skrivenih destinacija naše županije. Na našem području je i 16 biciklističkih staza, s oko 1.000 označenih kilometara za brojne ljubitelje cikloturizma. Uz sredstva Vlade RH, kroz Razvojni projekt za Slavoniju, Baranju i Srijem, obnovit ćemo i Dvorac Janković u Cabuni, a u Orahovici, na Orahovačkom jezeru, će se izgraditi rekreacijski centar, uz niz novih sadržaja. To je, doduše, projekt Grada Orahovice, ali ga je pripremila naša razvojna agencija VIDRA. Špišić Bukovica će dobiti „Kuću čaja“, Križnica kod Pitomače Centar za posjetitelje, a u Grabrovnici je obnovljena rodna kuća Petra Preradovića. Kontinentalni turizam ima svojih aduta, a Virovitičko-podravska županija, u tome može ponuditi prekrasne destinacije – naglasio je virovitičko-podravski župan Igor Andrović.

Slijedi Koprivničko-križevačka županija sa 49 postotnim rastom noćenja i rastom dolazaka od 53 posto u odnosu na godinu prije. Pa Požeško-slavonska županija, koja je imala 17 posto više noćenja i 24 posto više dolazaka.

'Lanjski rezultati noćenja u odnosu na prethodnu godinu korespondiraju s iznimno pozitivno prihvaćenim Javnim pozivom Požeško-slavonska županija za poticanje smještaja u županiji i povećanje razine kvalitete smještaja.

Lani je PSŽ kao potporu smještajnim objektima na svome području koji su otvorili nove dodatne kapacitete i /ili podigli kvalitetu postojećih, dodijelio 331.500 kuna prema 15 objekata čime je znatno unaprijeđena ponuda smještaja.

Za 2020. PSŽ nastavlja s tom mjerom uz izmijenjene uvjete prema trenutnoj situaciji, a Javni poziv se očekuje u drugom dijelu godine.

Lanjska ulaganja TZ PSŽ i sam Županije u promociju selektivnih oblika turizma prelaze 1.000.000 kuna, što je kontinuiran trend zadnjih nekoliko godina uz povećanje sredstava iz godine u godinu. Za 2020.godinu imali smo opsežne planove koje je poremetila korona kriza, no trenutno smo u fazi revizije planova i izrade novih kojima ćemo svoje komparativne prednosti istaknuti i  komunicirati prema hrvatskim građanima za provođenje kvalitetnog odmora u ruralnom prostoru i očuvanoj prirodi , a uvažavajući sve mjere kojih se svi trebamo pridržavati.' – kažu u Požeško-slavonskoj županiji.

Podaci DZS-a nadalje pokazuju da je četvrta Zagrebačka županija s rastom noćenja od 12 posto i rastom dolazaka od 24 posto u odnosu na godinu prije. Peta po rastu noćenja prema relativnom pokazatelju je Brodsko-posavska županija, a po dolascima Dubrovačko-neretvanska.

Podsjetimo da je prema podacima eVisitora, koji su izašli u siječnju, tijekom 2019. godine najviše noćenja ostvareno u Istri (28,7 milijuna), u Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno je 20,5 milijuna noćenja, dok je na Kvarneru ostvareno 19,3 milijuna noćenja. Slijede Zadarska županija sa 15,1 milijun noćenja, Dubrovačko-neretvanska županija sa 9,2 milijuna noćenja i Šibensko-kninska županija sa 7,3 milijuna noćenja. U Ličko-senjskoj županiji ostvareno je 3,4 milijuna noćenja, a u Zagrebu 2,7 milijuna noćenja. Na kontinentu je, ne uključujući Zagreb, ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 2,4 milijuna noćenja, a oba su rasla za sedam posto. Gledajući po županijama najviše je noćenja ostvareno u Karlovačkoj (638.000), Krapinsko-zagorskoj (373.000), Osječko-baranjskoj (234.000), Zagrebačkoj (230.000) i Međimurskoj županiji (201.000). Iznad 100.000 noćenja imale su još Varaždinska, Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija s ostvarenih 143.483 noćenja.

'Na području Osječko-baranjske županije u 2019. godini održana su brojna događanja i manifestacije koje za cilj imaju poticanje razvoja turizma i promoviranje tradicijske i kulturne baštine. Najposjećenije su: WineOs, Večeri vina i umjetnosti, Feel Good Weekend, Dobro World Cup, Pannonian Challenge, Gator fest, DunavArt Festival, Đakovački vezovi, Ribarski dani, Vinski maraton, Cro Race, HeadOnEast…

Važno je spomenuti da smo svoje gospodarske i turističke potencijale predstavili na turističkom sajmu F.r.e.e. u Munchenu, Donausalonu u Berlinu i na Međunarodnoj konferenciji suradnje u turizmu u Jiaxing City-u u Kini. Nastavno na obilježavanje hrvatsko-kineske godine kulture i turizma organizirali smo Festival Puta svile, manifestaciju koja simbolizira prenošenje kulturnog nasljeđa i dijalog među zemljama velikih različitosti.

Dani hrvatskog turizma koji predstavljaju najveći skup turističkih djelatnika upriličeni su po prvi puta na kontinentu. Na brojnim se konferencijama tijekom godine razgovaralo s ciljem promocije i brendiranja različitih selektivnih oblika turizma od zdravstvenog, cikloturizma, vinskog do gastronomije i povezivanja lokalnih proizvođača. Tijekom 2019. godine nastavljene su aktivnosti vezano uz provođenje Operativnog plana razvoja cikloturizma Osječko-baranjske županije. Odobrena su sredstva Ministarstva turizma za provođenje projekta Biciklističkim rutama kroz Slavoniju i Baranju – rutama sporta, zabave i odmora. U programskoj liniji prekogranične suradnje Osječko-baranjska županija aktivno je uključena u sve aktivnosti koje se odnose na prekograničnu suradnju s Republikom Mađarskom. Predstavili smo Atlas vina koji sadrži informacije o naša četiri vinogorja, njihovim posebnostima i vinskim manifestacijama.' – kažu u Osječko-baranjskoj županiji.

Dodaju kako s obzirom na situaciju s COVID–19 virusom s kojom smo suočeni, sve planove za manifestacije i događanja moraju prilagoditi. Već su i navedeni u kalendaru, ali koji je naravno podložan promjenama.

'2020. godinu počeli smo sjajnim brojkama i rastom u dolascima i noćenjima od 30%. Predstavili smo Atlas tradicionalnih okusa Osječko-baranjske županije koji otvara apetit i želju za posjetom i užitkom… S ciljem daljnjeg unapređenja biciklističkih ruta na području naše županije prijavili smo novi projekt na Javni poziv Ministarstva turizma. U siječnju je održana manifestacija WineOS, Međunarodni festival vina, delicija i ugodnog življenja. Za jesen je planirano održavanje HeadOnEast-a na kojem bi ponovno mnogobrojni izlagači i izvođači mogli promovirati svoje autohtone proizvode i programe u sklopu kojeg bi se održao i festival svjetla, boja i zvuka, okusa i mirisa Slavonije i Baranje. U planu je provedba projekta ADOBE – projekt pristupačnog turizma koji ima za cilj promicanje regije kao turističke destinacije za osobe s invaliditetom. Provodimo projekt IQM Destination koji podrazumijeva izradu studije upravljanja kvalitetom u turizmu. Cilj izrade i implementacije je smanjenje jaza između kvalitete koju turist očekuje i razine kvalitete koju je destinacija realno u mogućnosti osigurati i isporučiti. Uz navedeno planiraju se brojne marketinške aktivnosti, nastavak brandiranja destinacije i razvoj novih turističkih proizvoda.' – kažu nam u toj najvećoj slavonskoj županiji.

Na prošle godine održanim Danima turizma Međimurje je proglašeno najuspješnijom destinacijom kontinentalne Hrvatske.  Međimurska vinska cesta najbolje je ocijenjena vinska cesta u svijetu. Međimurje se je pozicioniralo kao jedina kontinentalna županija u kojoj gosti ostaju 2,5 dana, a prosječna ocjena na booking.com je 9,3 što je jedna od najviših u Hrvatskoj. Značajan posjet ostvaruju Terme Sveti Martin. Međimurje ima 2 UNESCO znaka, nositelj je titule EDEN – Europske destinacijom izvrsnosti u enogastronomiji, nagrađeno je Swiss Awards nagradom švicarskih novinara, te je odabrano kao primjer dobre prakse Svjetske turističke organizacije koja djeluje pri Ujedinjenim narodima –  UNWTO, ima restorane s Michelinovom zvjezdicom, nagradu Hrvatski zeleni vrt.

Od lani nabrojanih projekata u turizmu izdvojena je revitalizacija Starog grada Zrinskih, projekt vrijedan 42 milijuna kuna od čega 36 milijuna kuna iz EU fondova. Pa obnovljena zgrada stražarnice u vojarni u kojoj se odvija druga faza investicije u prvi Eko muzej. Projekt „Med dvemi vodami“ podrazumijeva multimedijalni muzej prirodne baštine, revitalizaciju poučne staze u Svetom Martinu na Muri i obnovu Stare hiže u Frkanovcu, ukupne vrijednosti 12 milijuna kuna. Očekuje se investicija „Goričko sviralo“ – vidikovac na Mađerkinom bregu, a potpisani su ugovori i za radove na izgradnji vidikovca s odmorištem za bicikliste u Svetoj Mariji.  

'Najposjećenije manifestacije u Vukovarsko-srijemskoj županiji bile su lani Vinkovačke jeseni, Vukovar film festival, 2. Festival nematerijalne kulturne baštine, turističkih manifestacija, atrakcija i destinacija „Svi zaJEDNO HRVATSKO NAJ“ i prvi puta u povijesti, Dane hrvatskog turizma održane u kontinentalnom dijelu Hrvatske, gdje su naši gradovi Vukovar i Vinkovci uz Osijek bili domaćini. Odjel za turizam i kulturu VSŽ u planu  ima daljnji razvoj cikloturizma u županiji i razvoj konjičkog turizma. Odradili smo niz aktivnosti vezanih za razvoj infrastrukture za oba turistička proizvoda(biciklistička odmorišta, stanice, vidikovci, nove bike rute, odmorišta za konje, konjičke rute), koji su trenutno u iščekivanju svojih korisnika, a to naravno ovisi o razvoju situacije sa korona virusom. Svi planovi vezani za cikloturizam i konjički turizam u fazi su mirovanja, pa tako i njihova intenzivnija promocija. Županijska turistička zajednica i TZ gradova i općina Vukovarsko-srijemske županije kontinuirano provode on line promociju turističke ponude naše županije.' – kažu u Vukovarsko-srijemskoj županiji. (Lidija Kiseljak)