Gospodarska snaga županija: Samo četiri županije iznad hrvatskog prosjeka

Prvi puta otkako Hrvatska gospodarska komora mjeri indeks gospodarske snage županija, četiri županije iznad su hrvatskog prosjeka. Riječ je o Zagrebu, koji je u našoj centraliziranoj zemlji za gotovo 50% „jači“ od prosjeka cijele zemlje (točno 147,8%), zatim o Istarskoj županiji, Primorsko-goranskoj županiji, te Varaždinskoj županiji koja se prvi put digla iznad prosjeka cijele zemlje.

U poretku među prvih pet županija nema promjena u odnosu na 2017. godinu, no na šesto je mjesto u 2018. izbila Međimurska županija koja je preskočila Zadarsku i Dubrovačko-neretvansku. Uz Vukovarsko-srijemsku županiju, to je bio jedini skok na listi.

Prema tablici koju je sastavio HGK, nakon Zagreba i Istarske županije, sa snagom od 129,3% nacionalnog prosjeka, slijedi Primorsko-goranska županija sa 106,1%, a nakon nje dolazi Varaždinska županija sa 102,9 posto. Slijede županije čija je gospodarska snaga ispod prosjeka za cijelu državu, Zagrebačka sa 97,2 te Međimurska, s 92,7%. Ona je na tom mjestu prestigla Dubrovačko-neretvansku županiju, koja je, kao i ukupno 17 županija, ispod prosjeka. Najveća promjena, ističu u HGK, zabilježena je kod Vukovarsko-srijemske županije, koja je u odnosu na prethodnu godinu skočila za pet mjesta, zahvaljujući znatnom povećanju prihoda na inozemnom tržištu po zaposlenom. „Po tom je pokazatelju ujedno zauzela najbolju poziciju u odnosu na prosjek RH. Izvoz Vukovarsko-srijemske županije u 2017. godini temeljio se na proizvodima prerađivačke industrije koji su činili 77% ukupnog robnog izvoza te županije“, navodi se u analizi HGK.

Hrvatska gospodarska komora prilikom izračunavanja gospodarske snage županija i izrade tablica vodi se sljedećim pokazateljima: BDP-om po stanovniku, ukupnom prihodu poduzetnika po zaposlenom, prosječnoj neto plaći, neto dobiti poduzetnika po zaposlenom, prihodu na inozemnom tržištu poduzetnika po zaposlenom, stopi nezaposlenosti, te projekcijom rasta stanovništva. Koliko je Hrvatska centralizirana i koliko Zagreb podiže kompletan prosjek dodatno pokazuje činjenica da su samo četiri županije iznad prosjeka zemlje, dok je njih 17 ispod prosjeka.

Indeks, kako navode u HGK, definira međusobno pozicioniranje županija, što bi trebalo pridonijeti aktivnijoj regionalnoj ekonomskoj politici, a ovim se sustavom ocjenjivanja i razvrstavanja dobiva analitička podloga za praćenje promjena u stupnju gospodarske razvijenosti županija.

Istarska je županija od početka vođenja ovog istraživanja na drugom mjestu, te kontinuirano raste. Istarski župan Valter Flego za naš je portal stoga izjavio kako su u županiji ponosni na vrhunske rezultate koje ostvaruju na mnogim područjima.

„Posebno mi je drago što iako smo najjača turistička regija u državi, turizam nije dominantna grana istarskog gospodarstva. Turizam svakako doprinosi odličnim gospodarskim pokazateljima, međutim u strukturi našeg BDP-a turizam je tek na trećem mjestu, a prethode ga prerađivačka industrija, te trgovina i usluge. Navedenom su svakako doprinijele brojne mjere i programi koje Istarska županija kontinuirano provodi tijekom proteklih pet godina. Istaknuo bih i kako smo, unatoč brojnim promjenama i reformama, zakonskim i poreznim, koje su se provodile u zadnjih pet godina, te su značajno utjecale na rad i funkcioniranje Županije, našli način kako nastaviti s poticajima i razvojem poduzetništva, obrtništva, poljoprivrede, kao i ulaganjima u društveni standard i kvalitetu života u Istri. Sve navedeno pruža nam snagu i motivaciju za nove iskorake, koji će u nadolazećem razdoblju biti usmjereni na ICT-u, inovacijama, tehnologijama i gospodarstvu temeljenog na znanju. Želimo kontinuirano primjenjivati inteligentna i napredna rješenja, kako bi bili u korak sa svjetskim trendovima i konkurenti na globalnom tržištu“, kazao je Flego.

S druge strane, Varaždinska je županija i prijašnjih godina bila na četvrtom mjestu, no bila je ispod prosjeka. Ipak, od 2016. godine, kada je HGK počeo s ovakvim mjerenjem gospodarske snage, Varaždinska županija krupnim koracima pristiže vodeće: 2016. godine bila je na 96,2% prosjeka gospodarske snage, 2017. došla je na 99,6 posto, a 2018. godine digla se iznad prosjeka na 102,9 posto.

Župan Varaždinske županije, Radimir Čačić za portal župan.hr komentirao je kako je Varaždinska županija već niz godina u samom vrhu Hrvatske, dakle najuspješnija u odnosu na broj stanovnika po izvozu i neto razlici. Taj trend, kaže dalje Čačić, nastavlja i 2018. godine, te u odnosu na 2012. godinu povećava izvoz za više od jedne trećine, istovremeno uz najnižu zaposlenost u zemlji, uz Zagreb i Istarsku županiju, te najveći postotak drugog zaposlenog u obitelji.

„Po svim tim pokazateljima, Varaždinska županija bi zauzimala drugo ili treće mjesto u Hrvatskoj. Međutim, najniža prosječna neto plaća do 2016. ruši naš indeks gospodarske snage i svrstava nas na 4. mjesto. U 2017. i 2018. godini neto plaće bilježe natprosječni porast u odnosu na RH, što je još uvijek nedovoljno jer govorimo o izvoznoj prerađivačkoj industriji, što je jedina dugoročna perspektiva Hrvatske ako ne želimo ostati isključivo na turizmu. Tim porastom u 2018. Varaždinska županija prestala je biti županija s najnižim plaćama u Hrvatskoj i danas je 15. od 21 županije, što i dalje pokazuje deformaciju sustava u kojem su zaposleni u 4. najrazvijenijoj županiji 15. po razini plaća“, prokomentirao je Radimir Čačić poredak na tablici.

Visoku poziciju Primorsko-goranske županije komentirao je za naš portal i njen župan, Zlatko Komadina, rekavši da ga, kako je PGŽ već nekoliko godina po gotovo svim parametrima među najrazvijenijim županijama, ne iznenađuje ni podatak da je i po indeksu gospodarske snage pozicionirani u samom vrhu, među četiri županije koje su iznad prosjeka RH.

"Gospodarstvo PGŽ, a posebno malo  i srednje poduzetništvo iskazuje dobre rezultate, razvija se i prilagođava zahtjevima tržišta. No, itekako nas zabrinjava teška poslovna kriza koja je lani eskalirala u brodogradilištu 3.maju. Riječ je jednom od najvećih gospodarskih subjekata u Županiji stoga i ovim putem apeliram na Vladu RH da ubrza pregovore sa strateškim partnerima kako bi se spriječio stečaj i nastavila proizvodnja u 3.maju. Krah tog brodogradilišta Gradu Rijeci kao i cijeloj Županiji donio bi ozbiljne socijalne i ekonomske potrese, te je takav scenarij za nas neprihvatljiv. „3.maj“ ima znanja, tradiciju, kvalitetu, tehnologiju pa vjerujem da s novim odgovornim vlasnikom može premostiti ovu najtežu krizu u svojoj dugoj povijesti", kazao je Komadina.

I dok Zagreb stagnira u svojoj snazi (2016. godine bio je na 149,3% prosjeka, 2017. na 147,6%, a ove na 147,8%), sve ostale županije u prvih pet iz godine u godinu rastu. Istarska županija je tako sa 127,2 posto nacionalnog prosjeka došla na 129,3, Primorsko-goranska županija sa 105,1% na 106,1%, Varaždinska s 96,2 na čak 102,9%, a Zagrebačka s 92,5 na 97,2 posto i približava se nacionalnom prosjeku.

U poretku među prvih pet županija nema promjena, no na šesto je mjesto u 2018. godini izbila Međimurska županija koja je preskočila Zadarsku i Dubrovačko-neretvansku. Uz Vukovarsko-srijemsku županiju, to je bio jedini skok na listi.(župan.hr/Dalibor Dobrić)