INTERVJU Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije

'Fokus nam je na oživljavanju gospodarstva i poljoprivrede, a naše mjere već daju rezultate – raste broj obrta i zaposlenih, a mladi nam se počinju vraćati iz Irske i Njemačke'

Nikada nisam bio od onih koji sjede, kritiziraju i čekaju da se stvari same riješe. Nisam ni sa sedamnaest godina razmišljao hoću li uzeti pušku u ruke ili ne, jednako tako nisam razmišljao ni 2005. hoću li preuzeti odgovornost za vođenje svoje Općine ili ne. U to sam vrijeme bio u mirovini, no nisam mogao gledati kako se stvari ne mijenjaju i kako Antunovac stagnira. Kandidirao sam se i pobijedio.  Okupio sam tim mladih i vrijednih ljudi koji su zajedno sa mnom krenuli Antunovac mijenjati na bolje. Prvo smo koristili pretpristupne fondove, nakon ulaska u EU i europske fondove i danas je Antunovac jedina općina na istoku Hrvatske koja spada u kategoriju razvijenih.

Osječko-baranjskog župana Ivana Anušića javnost je upoznala kao načelnika jedne od najuspješnijih općina u Hrvatskoj koja godinama provodi projekte novcem Europske unije povećavajući mali općinski proračun i do desetak puta. U vrijeme dok je bio načelnik Općine Antunovac izgradili su uspješnu gospodarsku zonu, kompletnu komunalnu infrastrukturu, novi vrtić te započeli projekt najvećeg poduzetničkog inkubatora na istoku Hrvatske. Sve je to bilo dovoljno da mu nakon 12 godina na mjestu načelnika, na prošlim lokalnim izborima građani Osječko-baranjske županije daju povjerenje da vodi i županiju koja bilježi sve bolje rezultate i provodi sve više projekata s ciljem oživljavanja gospodarstva i zadržavanja mladih. Trenutno, tako, provode projekte vrijedne tri milijarde kuna, a samo za poduzetnike i poljoprivrednike ove godine izdvajaju 12 milijuna kuna.. Prošle se je godine okušao i kao šef stožera Kolinde Grabar-Kitarović, a sada je kandidat za potpredsjednika HDZ-a na unutarstranačkim izborima. Anušić ima i impresivnu privatnu biografiju - kao maloljetni branitelj  prošao je gotovo sva ratišta u Hrvatskoj i BiH, bivši je sportaš, danas župan i otac četvero djece.

G. Anušić, često ističete kako ste se politikom počeli baviti iz protesta. Što je točno bio okidač da se kandidirate za načelnika općine i kasnije za župana?

- Nikada nisam bio od onih koji sjede, kritiziraju i čekaju da se stvari same riješe. Nisam ni sa sedamnaest godina razmišljao hoću li uzeti pušku u ruke ili ne, jednako tako nisam razmišljao ni 2005. hoću li preuzeti odgovornost za vođenje svoje Općine ili ne. U to sam vrijeme bio u mirovini, no nisam mogao gledati kako se stvari ne mijenjaju i kako Antunovac stagnira. Kandidirao sam se i pobijedio.  Okupio sam tim mladih i vrijednih ljudi koji su zajedno sa mnom krenuli Antunovac mijenjati na bolje. Prvo smo koristili pretpristupne fondove, nakon ulaska u EU i europske fondove i danas je Antunovac jedina općina na istoku Hrvatske koja spada u kategoriju razvijenih. Doseljavaju se mladi ljudi, uvijek se traži nekretnina ili mjesto u vrtiću više, gospodarska zona je gotovo u potpunosti puna. Antunovac i danas u istom razvojnom smjeru vode drugi mladi ljudi, a ja sam se 2017. godine kandidirao za župana Osječko-baranjske županije. Motiv je bio isti, razvoj županije koji nije išao onim intenzitetom kojim sam smatrao da treba.

Osječko-baranjska županija u posljednje je dvije godine veliko gradilište, pokrenuli ste niz jedinstvenih projekata poput školskog obroka za sve i sufinanciranja stambenih kredita s ciljem oporavka gospodarske i demografske slike Slavonije i Baranje.

- Posljednjih godina bilježimo povratak ljudi u Slavoniju i Baranju. Osječko-baranjska županija nije na vrhu po iseljavanju kako se često prezentiralo javnosti, nego negdje u sredini. Nastojimo ljudima osigurati bolje uvjete za život, prvenstveno gospodarsku sigurnost jer je to temelj za ostanak ljudi u Slavoniji, pa i cijeloj Hrvatskoj. Naš projekt Školski obrok za sve je napravljen s više ciljeva, osim besplatne prehrane ideja je bila djeci ponuditi zdrav obrok sa slavonskih i baranjskih polja, time 19 milijuna kuna koliko na razini godine stoji projekt direktno vraćamo našim proizvođačima, a djeci osiguravamo nutritivno kvalitetan obrok u školi. Subvencioniramo i kamate na stambene kredite te u suradnji s HBOR-om nudimo poduzetnicima kredite bez kamata.

Da krenemo redom, s projektima i mjerama, a puno je i onih koja nisu vezana za EU. Gospodarstvo stavljate na prvo mjesto i tu se napravili velik pomak u poticajima koje dajete poduzetnicima..

- Europski projekti su iznimno važni za razvoj Županije, no želimo maksimalno iskoristiti i vlastite resurse, pa razvoj poduzetništva potičemo kroz 11 programskih aktivnosti. Naše potpore za poticanje gospodarstva prošle su godine iznosile 8,6 milijuna kuna, odnosno dvostruko više nego u prvoj godini našeg mandata. Rezultati su već vidljivi, jer naša županija bilježi najveći broj novootvorenih obrta, malih i srednjih poduzetničkih aktivnosti. Broj aktivnih obrta u prosincu 2019. godine je 4.542, što je 436 više u odnosu godinu dana ranije. Za poduzetništvo mladih, žena i početnika subvencioniramo kamatu, koja je u konačnici nula, a za liniju investicije privatnog sektora 0-0,8 posto…  

Jedna od demografskih mjera, ujedno i u cilju jačanja gospodarstva, je subvencioniranje kamate na stambene kredite, čemu su se dodatno pridružili i neki gradovi i općine unutar Županiji.

- Projekt "Stambeni krediti u funkciji poticanja gospodarstva" je jedinstven u Hrvatskoj, a pokrenuli smo ga kako bi i na taj način pokušali ublažiti negativne demografske trendove i pojačati gospodarske tijekove. Županija subvencionira kamatu na kredite korisnicima koju kupuju nekretninu na području Županije, koji tu žive i imaju radni odnos. Pomažemo im da lakše dođu do vlastite nekretnine, a ujedno utječemo na osiguranje radne snage za gospodarstvo, koje bilježi pozitivne trendove. Za provedbu projekta osiguran je kreditni potencijal od 50 milijuna kuna, a Županija subvencionira kamate na iznos kredita do 500.000 kuna. Desetak općina i gradova već nam se pridružilo te tako svojim sugrađanima omogućilo još povoljnije kamate na kredite, a poziv je otvoren i ostalima.

Županiji je ipak velika potpora program Slavonija, Baranja, Srijem, odnosno EU sredstva… Koja je vrijednost projekata koje provodite?

- Vrijednost najznačajnijih kapitalnih projekata je gotovo tri milijarde kuna, a najveći dio sredstava osigurava se iz europskih fondova. Samo na području energetske obnove zgrada javne namjene već je završeno 19, a u tijeku je 35 projekata. Njihova ukupna vrijednost je gotovo 200 milijuna kuna, a riječ je o gradilištima na kojima su angažirane građevinske, stolarske, elektro i druge tvrtke, dakle za više stotina radnika osiguran je posao i plaćanja obično oko godinu dana. Slično se može reći i za projekte izgradnje akumulacija, aglomeracija, sustava navodnjavanja… Osječko-baranjska županija je najuspješnija i u povlačenju sredstava iz Programa ruralnog razvoja, odnosno koja idu izravno u poljoprivredu. U posljednje tri godine povukla je 1,5 milijardu kuna, pa je 200 mladih poljoprivrednika dobilo do 50.000 eura da bi ostali u Slavoniji, a dio njih se vratio iz Njemačke i Irske. Tu su i potpore do 15.000 eura za 250 novih projekata za povećanje konkurentnosti.

Poljoprivreda ostaje isto važna za Županiju… S koliko novaca je ove godine podupirete?

- Poljoprivreda je bila i ostaje jedna od temeljnih djelatnosti na našem području, a činjenica da ulažemo i u nove djelatnosti poput kontinentalnog turizma i IT industrije ne umanjuje njen značaj. Niz je tu projekata, od sustava navodnjavanja, akumulacija i sličnih projekata stvaranja potrebne infrastrukture, no veliku pozornost pridajemo potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju, za što je u ovogodišnjem proračunu osigurano 3.745.000 kuna. Očekujemo i skori početak gradnje Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće koji će izravno utjecati na poboljšanje uvjeta skladištenja i plasmana proizvoda naših OPG-ova i ostalih poljoprivrednika.

Osim tog Centra, tu je i niz drugih projekata - Gospodarski centar, revitalizacija bivšeg OLT-a, novi KBC…?

- Puno je projekata, a među aktualnim aktivnostima su Ugovor o izradi projektno-tehničke dokumentacije za Gospodarski centar u Osijeku koji je potpisan 4. ožujka. Njegova vrijednost je 6,25 milijuna kuna, a rok izrade je 12 mjeseci. U prvoj fazi, koju želimo realizirati što prije, predviđeni su radovi u vrijednosti do 30-ak milijuna kuna, od toga bi prema dogovoru s Gradom Osijekom 15 milijuna kuna trebali povući iz sustava ITU mehanizma, a ostatak su izvorna sredstva Osječko-baranjske županije. Nadamo se da ćemo vrlo brzo imati novi sajamski prostor i niz drugih sadržaja koji će dati potporu poduzetništvu, obrtništvu i ukupnom gospodarstvu, odnosno Gospodarski centar kakav trebaju i zaslužuju Grad Osijek, Osječko-baranjska županija i istočna Hrvatska.

U tijeku su pripreme za novi Klinički bolnički centar Osijek ukupne vrijednosti 2 milijarde kuna, a njegova izgradnja i opremanje na 135.000 m2 omogućit će postizanje novih standarda u kvaliteti zdravstvenih usluga za stanovnike cijelog područja Slavonije, Baranje i Srijema, odnosno za 800.000 stanovnika. Kroz obnovu kulturne baštine priprema se ulaganje oko 250 milijuna kuna, i to u Hrvatsko narodno kazalište Osijek, Muzej likovnih umjetnosti Osijek, dvorac Eugena Savojskog u Bilju te ostale zgrade materijalne kulturne baštine u vlasništvu ili suvlasništvu Osječko-baranjske županije. Revitalizacija brownfield područja bivšeg OLT-a Osijek dat će nove gospodarske, stambene i društvene sadržaje. Za aktivaciju geotermalnog potencijala Osječko-baranjske županije u izradi je studijska dokumentacija u vrijednosti 3,2 milijuna kuna. U planu su i značajna ulaganja u razvoj infrastrukture Zračne luke Osijek, riječne luke…

Lokacija bivšeg OLT-a je predviđena za izuzetno zanimljive sadržaje.

- Prva etapa realizacije projekta odnosi se na gospodarske sadržaje koje čine poduzetnički inkubator i akcelerator te inkubator za kulturne i kreativne industrije, dok bi obrazovno-sportski sadržaj sadržavao sportski talent akcelerator i bazen (50 m x 25 m). Sportski inkubator bit će svojevrsni sportski poligon gdje će se djecu od najranije dobi pod stručnim nadzorom usmjeravati prema vrsti sporta koja najviše odgovara njihovim afinitetima. Bazen je neophodan na području Osijeka i Županije jer sportski klubovi, plivački i vaterpolo te rehabilitacijske udruge koriste usluge Gradskog bazena koji dimenzijama ne odgovara sportskim natjecanjima. Kulturno-obrazovni sadržaji obuhvaćaju gradnju kazališta male scene, muzej i galeriju za potrebe obrazovnih institucija, koncertnu dvoranu i otvorenu ljetnu pozornicu. Druga etapa realizacije projekta odnosi se na poticajnu stanogradnju za 1.600 stanovnika odnosno 380 stanova.

Tražili ste od Vlade RH izmjenu, odnosno nadopunu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem?

- Projekt Slavonija, Baranja i Srijem je izvrstan projekt, no nakon gotovo tri godine uviđam i određene manjkavosti. Iako je to proces ogromnog ulaganja europskog novca u infrastrukturu, konkretni rezultati ne dolaze dovoljno brzo. On mora biti snažniji, brži i konkretniji. Župan sam već više od dvije godine i mogu iz prve ruke reći što i kako treba istoku Hrvatske. Moj je prijedlog izmjena zakonskih regulativa za sva nerazvijena i slabije razvijena područja. Osim na istok Hrvatske, novi bi se zakonski okvir odnosio i na Dalmatinsku Zagoru, Liku, Banovinu i sva ona područja koja prošlim Vladama nisu bila u fokusu. Do sada su ulaganja uglavnom bazirana na Zagreb i obalu, pri tome se od Zagreba stvorio politički, gospodarski i svaki drugi div kojeg radnom snagom i drugim resursima upravo pune Slavonija, Baranja i ostali krajevi Hrvatske s nižom stopom ekonomskog razvoja.

Kako je predsjednik Vlade reagirao na to s obzirom na to da ste i u istom timu na unutarstranačkim izborima?

- Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem je i do sada pokazala da brine za istok Hrvatske, podržali su niz naših ideja i inicijativa, jedan od primjera je i izgradnja novog KBC-a, zatim su vratili projekt Koridora 5C koji je bivša SDP-ova Vlada preprojektirala na brzu cestu. Izmijenili su NUTS2 regije čime je ispravljena još jedna nepravda SDP-ove Vlade koja je u istu statističku regiju stavila istok Hrvatske i Zagreb kako bi Zagrebu umjetno smanjila indeks razvijenosti da mogu povlačiti više sredstava iz europskih fondova, a nama umjetno podigla indeks razvijenosti zbog kojeg nismo mogli aplicirati na brojne mjere EU ili nam je smanjeno sufinanciranje projekata europskim novcem. Nova raspodjela NUTS2 regija je puno pravednija, a za ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske nedostaju još određeni oblici rasterećenja nerazvijenih područja kako bi bili atraktivniji za gospodarska ulaganja. Jednako kako je Vlada RH do sada uvažavala naše prijedloge za kvalitetniji razvoj istoka Hrvatske, tako će prihvatiti i prijedlog za nadogradnju Projekta Slavonija, Baranja i Srijem.

Lani je bilo izuzetno puno zanimljivih manifestacija koje su privukle velik broj turista, a i sve se više ulaže u razvoj kontinentalnog turizma. Na koji način?

- Kontinentalni turizam je izniman razvojni potencijal te je jedna od novijih strateških djelatnosti Osječko-baranjske županije. Između ostalih poticajnih mjera i aktivnosti, iz županijskog proračuna odobravamo potpore za ulaganja u razvoj i unaprjeđenje ruralnog turizma, za autohtonu eno i gastro ponudu te za organizaciju i sudjelovanje na sajmovima i manifestacijama. Ove smo godine samo u tu svrhu u proračunu smo osigurali 1,2 milijuna kuna.

Prema lanjskim podacima Otvorenog proračuna među vodećim ste županijama po izdvajanju u obrazovanje. Niz je mjera koje provodite…

- Spomenuo sam program Školski obrok za sve koji omogućava besplatan obrok osnovnoškolcima. U srednjem školstvu priprema se gradnja nove zgrade I. gimnazije Osijek i Srednje škole Donji Miholjac. Prošle godine provedena su značajna ulaganja u opremanje 18 srednjih škola i učeničkih domova školskim namještajem, uredskim namještajem i informatičkom opremom. Značajna sredstva izdvajaju se za prijevoz učenika osnovnih škola jer se prevozi 3.571 učenik iz 46 osnovnih škola sa 64 kvalitetna autobusa. Osječko-baranjska županija svim osnovnim školama plaća ugovoreni prijevoz učenika na redovitu nastavu, prijevoz učenika na izbornu nastavu uključujući i rano učenje stranih jezika, pa i ukoliko se održava u suprotnoj smjeni kao i prijevoz na županijska natjecanja. Županija, nadalje, sufinancira međumjesni prijevoz učenika srednjih škola, kao i redovitih studenata. Iz vlastitih sredstava plaćamo dodatnih 50 pomoćnika u nastavi za 52 učenika s teškoćama u razvoju. U ovoj školskoj, odnosno akademskoj  godini stipendiramo 90 učenika i 60 studenata. Županija dodjeljuje i potpore za poslijediplomski studij - potpisani su ugovori sa 49 kandidata. (Lidija Kiseljak)

Pred HDZ-om su unutarstranački izbori? Prilično ste se visoko popeli na stranačkoj ljestvici.  Zbog čega mislite da je vaš tim najbolja opcija za HDZ?

- HDZ je bio i ostat će najsnažnija politička platforma u Hrvatskoj, a osnovna načela na kojima se stranka temelji su bliska mom svjetonazoru. Ako smo mi pošteni, ako angažiramo najbolje i najstručnije ljude, ako se umjesto podjelama i završenim ratovima bavimo dostojanstvom branitelja, razvojem gospodarstva i zapošljavanjem, porezima, EU fondovima, ravnomjernim razvojem, podizanjem standarda onda je i Hrvatskoj dobro. Vjerujem da naši članovi znaju da u ove stranačke izbore idemo kao tim koji se dokazao i koji može HDZ povesti do nove pobjede na parlamentarnim izborima. Nakon 15. ožujka okupit ćemo se oko našeg programa kako bi još snažnije gradili Hrvatsku kao uspješnu i razvijenu članicu Europske unije, zemlju kvalitetnih uvjeta života te zadovoljnih i ponosnih ljudi. Ovi su izbori više od stranačkih, jer o HDZ-u uvelike ovisi kakva će Hrvatska biti u budućnosti i u kojoj će se mjeri ispuniti očekivanja hrvatskog naroda. Našom politikom učvršćujemo HDZ ondje gdje ga je postavio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, kao stožernu stranku desnog centra. To je pozicija iz koje se može napraviti najviše za hrvatski narod i Hrvatsku.

U svojim posljednjim javnim istupima često tvrdite kako se u ovoj kampanji treba „stati na loptu“ i kako se ne može unutarstranačka kampanja graditi na žrtvi Vukovara.

- Vukovar mora ostati neokaljana univerzalna vrijednost Domovinskog rata. Vukovar su branili dragovoljci iz cijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine i kao takav ne smije biti predmet ni jedne političke rasprave, a pogotovo političkih kampanja. Mnoge smo naše vrijednosti iz Domovinskog rata lošim politikama marginalizirali, to se ne smije dogoditi s Vukovarom. Ova je Vlada donijela Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta, a postoji i poseban fond za projekte grada Vukovara koji ni jedan drugi grad nema. Ja kao hrvatski branitelj koji je sa 17 godina išao braniti Domovinu ne mogu razumjeti da se netko danas usudi vukovarsku žrtvu koristiti kao predmet političkih podjela i kalkulacija.

Spomenuli ste da ste sa 17 godina uzeli pušku u ruku i išli braniti Hrvatsku. Biste li i danas napravili isto?

- Bez ikakvog razmišljanja da. Sa sedamnaest godina sam postao branitelj unatoč protivljenju roditelja i braće, 11 sam godina proveo u Hrvatskoj vojsci i prošao sam brojna ratišta u Dubrovniku, Mostaru, na Maslenici, Velebitu. Bio sam u akciji Bljesak, a nikad nisam prežalio što nisam sudjelovao u akciji Oluja jer sam desetak dana ranije promijenio postrojbu i ostao čuvati položaje u istočnoj Slavoniji. Danas se domoljublje pokazuje na drugačiji način. Nastojim svoje domoljublje pokazati kroz projekte koje realiziramo u županiji, domoljublje je danas razvoj gospodarstva, osiguravanje radnih mjesta i boljih uvjeta za život. Danas nam ne treba puška da branimo svoje nacionalne interese, nego nam trebaju vrijedni i pošteni ljudi koji znaju kako Hrvatsku učiniti boljim mjestom za život. (L.K.)