ANALIZA Podaci HZZ o nezaposlenosti

Bez obzira na korona krizu u ožujku nezaposlenih još uvijek manje nego godinu dana prije, veće potrese spriječila mjera za očuvanje radnih mjesta

Bez obzira na krizu zbog korona virusa i otkaze koji su nastupili, Dubrovačko-neretvanska i Koprivničko-križevačka županija uspjele su u ožujku imati manji broj nezaposlenih osoba nego mjesec ranije. U odnosu na prošlogodišnji ožujak najveći pad nezaposlenosti imala je Bjelovarsko-bilogorska županija. Ukupno je u RH u ožujku još uvijek bilo manje nezaposlenih nego godinu dana prije. U zapošljavanju su pak u ožujku predvodile Splitsko-dalmatinska i Osječko-baranjska županija.

Ukupno je na kraju ovogodišnjeg ožujka bila u RH 143.461 nezaposlena osoba, a u veljači 137.927 nezaposlenih. Na kraju prošlogodišnjeg ožujka nezaposlenih je bilo 145.801 osoba. U odnosu na kraj veljače 2020. broj nezaposlenih povećan je za 4 % ili 5.484 osobe, a u usporedbi s ožujkom 2019. godine broj nezaposlenih još uvijek je manji za 1,6 % ili 2.340 osoba. Pokazuje to da ožujak još nije bio najjače zahvaćen krizom, ali već podaci od nekoliko dana travnja pokazuju puno lošiju sliku, ali koja će, nadamo se, zbog niza mjera ostati na sličnim razinama. 

U odnosu na lani 12 županija je imalo pad nezaposlenosti, ali u odnosu na veljaču samo dvije.

Prema podacima HZZ-a, tijekom ožujka u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je bilo ukupno 20.409 osoba, što je 51,3 % više nego u ožujku 2019. godine. Od toga 17.202 osobe tj. čak 84,3 posto izravno iz radnoga odnosa.

Vjerojatno bi i val otkaza bio veći da država nije uskočila s mjerom pomoći za očuvanje radnih mjesta, a dodatno su ohrabrujuće i  najave iz županija, pa i gradova, o mjerama koje će se poduzeti,a kako bi se u što većoj mjeri sanirale štete zbog korona virusa. Porez na dohodak je glavni izvor prihoda županijama, pa je jasno da će prihodi biti manji, prema procjenama, 20 do 30 posto, te je zato rebalans neizbježan. Za sada županije već izrađuju prvi rebalans, ali se i nadaju da će se situacija smiriti do sredine godine, i da potreba za većim izmjenama neće biti. 

Iako je najbolja u pogledu nezaposlenosti u odnosu na veljaču s padom od 4,2 posto, ipak, u odnosu na lanjski ožujak u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nezaposlenost je porasla za 5,4%. 

'Na području grada Dubrovnika na kraju ožujka 2020. evidentirano je 1.819 nezaposlenih osoba, dok je krajem ožujka 2019. godine u evidenciji bilo evidentirano 1.471 nezaposlenih osoba. Područni ured Dubrovnik je do kraja dana 06.04.2020. zaprimio više od 1.400 zahtjeva za potporu za očuvanje radnog mjesta za poslodavce pogođene učincima koronavirusa na poslovanje. Potpora je zatražena za 5.400 radnika.' - rečeno nam je neki dan iz te Županije.

Koprivničko-križevačka županija je u odnosu na veljaču, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u ovogodišnjem ožujku imala 1,2 posto manje nezaposlenih nego u veljači, dok sve ostale bilježe rast, pri čemu je najsporiji u Splitsko-dalmatinskoj, Osječko-baranjskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Bjelovarsko-bilogorska županija bilježi najveći pad nezaposlenosti u odnosu na prošlogodišnji ožujak - 10,3 posto. Među prvih pet su još Karlovačka županija, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Koprivničko-križevačka županija. No, manje nezaposlenih na godišnjoj razini su imale primjerice i Virovitičko-podravska, Splitsko-dalmatinska i Osječko-baranjska županija, koje se nalaze među prvih deset županija po padu broja nezaposlenih. 

'S datumom 6.04.2020. imali smo 1180 zaprimljenih zahtjeva za potporu za očuvanje radnih mjesta. Na izvanrednoj sjednici Županijske skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije rebalansom proračuna osigurano je 10 milijuna kuna za krizu izazvanu pandemijom koronavirusa. Od toga, 5 milijuna kuna predviđeno je za troškove nastale kroz mjere i aktivnosti koje poduzima Stožer civilne zaštite Bjelovarsko-bilogorske županije, a 5 milijuna kuna za potpore prema poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima na području Bjelovarsko-bilogorske županije.Temeljem toga, u tijeku su izmjene kreditne linije za financiranje proljetne sjetve gdje je Bjelovarsko-bilogorska županija preuzela na sebe plaćanje ukupnosti kamata, a rok je produžen na godinu dana. U kontaktu smo i s poslovnim bankama kako bi na isti način sufinancirali kredite koji će se davati gospodarskim subjektima vezano uz likvidnost istih, financiranje plaća, režijskih troškova, ostalih troškova poslovanja, a koje se nadovezuju na mjere Vlade Republike Hrvatske. U pripremi su i druge mjere.' - odgovorili su nam neki dan u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

'U područni ured HZZ-a Vukovar do 7.4.2020. podnijeto je ukupno 511 zahtjeva za potporu očuvanja radnih mjesta, dok je u PU Vinkovci pristiglo oko 1100 zahtjeva, što ispada da je na razini Vukovarsko-srijemske županije oko 1600 zahtijeva sveukupno podneseno.' - bio je pak neki dan odgovor iz Vukovarsko-srijemske županije.

Ukupno je tijekom ožujka 2020. iz evidencije nezaposlenih izašlo 14.925 osoba, što je 38 % manje nego u ožujku 2019. godine. Od toga su zaposlene 11.222 osobe.

Gledano po županijama, kažu u HZZ-u, u zapošljavanju su predvodili: Splitsko-dalmatinska županija (1.638 osoba ili 15,3 % od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Grad Zagreb (1.047 osoba ili 9,8 %), Osječko-baranjska županija (929 osoba ili 8,7 %), Dubrovačko-neretvanska županija (766 osoba ili 7,1 %) i Primorsko-goranska županija (727 osoba ili 6,8 %).

'Zahtjeve za potporu za očuvanje radnih mjesta, do 7.4. predalo je u Primorsko-goranskoj županiji više od 8,5 tisuća poduzetnika i obrtnika', rekli su nam neki dan u Primorsko-goranskoj županiji, koja iako je među prvih pet u zapošljavanju, ipak bilježi i velik broj rasta nezaposlenosti na godišnjoj razini - za 8 posto. No iz te županije su i potvrdili kako su učinci mjere Vlada pozitivni, jer 'samo na dan 7.4.2020. preko stotinu nezaposlenih osoba koje su se od 19. ožujka nadalje prijavile u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – zatražilo odjavu iz iste zbog vraćanja na radna mjesta.

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na sjednici održanoj 20. ožujka 2020. donijelo je odluku o privremenoj obustavi dijela programa mjera aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Zavoda u 2020. godini i to: Potpore za zapošljavanje, Potpore za usavršavanje, Potpore za samozapošljavanje, Obrazovanje i osposobljavanje i Javni rad. Provedba mjera Potpore za očuvanje radnih mjesta: Potpora za skraćivanje radnog vremena, Potpora za obrazovanje radnika i Potpora za očuvanje radnih mjesta u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, obuće, kože i drva, nastavljena je.  U isto vrijeme donesena je odluka o uvođenju nove mjere - Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom (COVID 19) koja se odnosi na poslodavce pogođene učincima koronavirusa COVID 19 u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića, prijevoza i skladištenja, u radno - intenzivnim djelatnostima unutar prerađivačke industrije - tekstil, odjeća, obuća, koža, drvo i namještaja te poslodavce koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave) i na druge poslodavce koji mogu dokazati utjecaj posebnih okolnosti. Do 9. travnja 2020. za mjeru očuvanja radnih mjesta ukupno je zaprimljeno 95.845 zahtjeva kojima je obuhvaćeno 563.939 radnika. (L.K.)