Grad Zagreb uskoro zasebna statistička regija, kontinentalnim županijama otvara se prostor za većom alokacijom EU novca

Hrvatska gospodarska komora napravila je analizu BDP-a po županijama za 2016. godinu, iako je situacija i danas slična, prema kojoj je vidljivo da se najviše novca okreće u Gradu Zagrebu gdje je koncentrirana čak trećina proizvodnje i koji ima najveći standard. Bez njega, Kontinentalna Hrvatska bi bila manje razvijenija od Jadranske Hrvatske. Zbog nerazvijenosti slavonskih županija, čiji je BDP po stanovniku prije tri godine prosječno bio  tek nešto iznad polovice nacionalnog BDP-a per capita. Veći od nacionalnog BDP-a prije tri godine imale su uz Grad Zagreb još Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija. Kada se statističke regije 2021. promjene, prije svega makne Grad Zagreb, ostale županije Kontinentalne Hrvatske dobit će veću šansu za povlačenje novca iz EU.   

Od 2014. godine započinje oporavak gospodarstva temeljen na osjetnom povećanju vrijednosti izvoza roba i usluga, pa je prosječno BDP rastao stopom od 2,9 posto. Posljednji raspoloživi podaci po županijama za 2016. godinu pokazuju da je kod većine županija nominalni BDP, jer se realna kretanja na regionalnoj razini ne objavljuju, bio manji nego u 2008. godini. Negativni trendovi najviše su se isticali u Virovitičko-podravskoj županiji u kojoj je BDP bio 17,5 posto manji, a u Ličko-senjskoj 15,8 posto manji nego u 2008. godini, pokazuje analiza HGK. U devet županija nominalni BDP je  premašio  predkriznu razinu. Kada se promatra samo posljednja 2016. godina nominalni je rast zabilježen na razini svih županija, a jače su se izdvajale Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija u kojim su nominalne stope rasta, pretežno zbog rasta prerađivačke industrije, iznosile 5,7, odnosno 4,9 posto.

Prema podacima iz 2016. godine čak trećina proizvodnje roba i usluga bila je koncentriran u Gradu Zagrebu, pet gospodarski najjačih županija stvarale su oko 62 posto ukupnog BDP-a Hrvatske, a deset najjačih oko 80 posto. S druge strane, kod nekih je ta proizvodnja bila na niskim razinama, a tu je primjerice, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska županija. Zajedno su stvarale tek 2,9 posto ukupnog BDP-a Hrvatske.

Podaci o BDP-u per capita na razini županija pokazuje pak da su samo četiri županije u 2016. godini imale BDP per capita viši od onoga na nacionalnoj razini, odnosno da su snažno utjecale na taj prosjek. Grad Zagreb je bio 75 posto razvijeniji od cijele Hrvatske, Istarska županija 26 posto razvijenija te Primorsko-goranska županija 20 posto razvijenija. Sa 0,8 posto nacionalni BDP po stanovniku je prije tri godine premašila i Dubrovačko-neretvanska županija. Najnerazvijenije su bile Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska te Virovitičko-podravska županija.

Grad Zagreb je bio oko 40 posto razvijeniji od druge Istarske županije i čak 3,2 puta razvijeniji od VPŽ.

U razdoblju od 2008. do 2016. godine najviše je popravljen položaj Međimurske i Šibensko-kninske županije, a najviše pogoršana pozicija LSŽ.

Kada se promatraju dvije NUTS2 regije, vidljivo je da je Kontinentalna Hrvatska prije tri godine imala BDP per capita dva posto viši od onoga na razini cijele Hrvatske, ali samo zbog razvijenosti Grada Zagreba, dok je Jadranska Hrvatska bila 3,9 posto ispod tog prosjeka. Kada bi se Grad Zagreb izdvojio, Kontinentalna Hrvatska bi bila u lošijem položaju u odnosu na Jadransku Hrvatsku, oko 25 posto nerazvijenija, a na što u prvome redu utječe loše gospodarstvo Slavonije.

Kao što je navedeno, četiri od pet županija u Slavoniji nalazile su na začelju liste županija prema razvijenosti te se prosjek njihovog BDP-a pre capita nalazio na tek 57 posto BDP-a per capita Hrvatske. S druge strane, najnerazvijenija među Jadranskim županijama, LSŽ, nalazila se je na 76 posto prosjeka Hrvatske, a čak tri od sedam županija NUTS2 regije premašivale su razinu razvijenosti cijele Hrvatske.

U 11 županija, ali i na nacionalnoj razini, vodeća djelatnost u 2016. godini bila je prerađivačka industrija, a vodeće su bile Međimurska, Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija, u kojima je prerađivačka industrija činila od 36 posto pa naviše bruto dodane vrijednosti. U Bjelovarsko-bilogorskoj i Vukovarsko-srijemskoj najveću su BDV stvarale primarne djelatnosti, poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo, a županije Jadranske Hrvatske obilježavao je visok udio poslovanja nekretninama, turizam i ugostiteljstvo. U Gradu Zagrebu vodeća djelatnost bila je trgovina na veliko i malo, u PGŽ naftna industrija.  

Gleda li se udio bruto dodane vrijednosti pojedinih djelatnosti po županijama, vidljiva je koncentracija informacija i komunikacija te financijskih djelatnosti i to u svega dvije županije - Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, na koje otpada 74, tj. 70 posto dodane vrijednosti tih djelatnosti za sve županije. Najmanja je koncentracija primarnih djelatnosti, posebno u Gradu Zagrebu, a najveća koncentracija u Osječko-baranjskoj županiji.

U promatranom je razdoblju najveći utjecaj na pad bruto dodane vrijednosti imao pad bruto dodane vrijednosti u građevinarstvu, a najviše se osjetio u Gradu Zagrebu. Najveći utjecaj na nominalni rast BDP-a imalo je rudarstvo i vađenje u PGŽ, ali i primjerice prerađivačka industrija u Zagrebačkoj i Varaždinskoj županiji ili trgovina i ugostiteljstvo u DNŽ.

-Regionalni BDP pokazuje velike razlike u gospodarskoj snazi, razini razvijenosti, njihovim trendovima te strukturi gospodarstva regija Hrvatske i među županijama i između dvije NUTS 2 statističke regije. Takve regionalne razlike nisu neuobičajene i prisutne su  i u drugim zemljama, ali ipak upućuju na potrebu provedbe kvalitetnije regionalne politike radi poticanja rasta manje razvijenih regija, a samim time i dinamičnijeg rasta na nacionalnoj razini, kaže se u analizama HGK.

Regionalni BDP kao pokazatelj dodatno dobiva na težini u kontekstu korištenja EU fondova. Jer alokacija sredstava iz tih fondova određuje se prema razini razvijenosti pojedinih regija u odnosu na prosječnu razinu razvijenosti EU. Tj. regije se svrstavaju u skupinu manje razvijenih regija ako je njihov BDP per capita po PPS-u ispod 75 posto prosjeka EU, u skupinu regija u tranziciji ako je njihov BDP per capita na razini između 75 i 90 posto prosjeka EU te u skupinu razvijenih regija ako prelaze 90 posto prosjeka EU. To razvrstavanje određuje i mogućnosti sufinanciranja projekata u odnosu na ukupne troškove projekata.

Zato se podjela Hrvatske u dvije NUTS2 regije nije pokazala kao najsretnije rješenje za gospodarski nerazvijenije županije Kontinentalne Hrvatske, jer Grad Zagreb podiže razinu razvijenosti, te se pristupilo novoj statističkoj podjeli prema kojoj će se se dostava regionalnih podataka prema Eurostatu obavljati od 1. siječnja 2021. godine. Prema toj podjeli Hrvatska će biti podijeljena na četiri NUTS2 regije, a naglaskom na izdvajanju Grada Zagreba kao zasebne regije. (L.K.)